Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Rijeka, Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: K-522/2021-40
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Tini Ružić Škrobonja kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivone Datković kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika AJ zbog kaznenog djela iz čl. 117. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne Novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.– u daljnjem tekstu: KZ/11), povodom privatne tužbe privatnog tužitelja ČJ od 08. srpnja 2021., nakon održane javne rasprave zaključene 09. rujna 2025. u prisutnosti okrivljenika AJ i njegova branitelja Dragana Smolić Ročka, odvjetnika iz Rijeke i opunomoćenika privatnog tužitelja PJ, odvjetnika iz [adresa], **.**.2025. izrekao je i javno objavivši
p r e s u d i o j e
I. P r o t i v
Okrivljenika AJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zvanog „ A“, sina Č i P, rođene B, rođen **.**.1962. u [adresa], državljanina RH, s prebivalištem u [adresa], umirovljenika koji ostvaruje mjesečnu mirovinu u iznosu od 850,00 eura, oženjenog, oca jednog punoljetnog sina, srednjeg imovnog stanja, vlasnika nekretnine – kuće površine 400 m2, poljoprivrednog zemljišta površine 2200 m2, vlasnika automobila marke Seat Altea 2008. godište, neosuđivanog,
Na temelju čl. 452. toč. 5. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne Novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24. i 71/25. dalje : ZKP/08)
ODBIJA SE OPTUŽBA
da bi
22. svibnja 2021. ničim izazvan svojim osobnim vozilom kojim je upravlja iz mjesta Čavle prema Dražicama prestigao vozilo kojim je upravljao privatni tužitelj te mu naglo zakočivši prepriječio put, pa nakon što se privatni tužitelj zaustavio svojim vozilom istrčao iz svojeg vozila i nakon što je privatni tužitelj spustio vozačko staklo udario ga šakom lice u predjelu lijevog oka, te nakon što je privatni tužitelj izašao iz vozila zadao mu udarac nogom u lijevo koljeno kojom prilikom je privatni tužitelj zadobio kontuziju očne vjeđe i periokularnog područja te kontuziju koljena koje su ozljede lake naravi, da bi dolaskom drugih prolaznika okrivljenik bio spriječen u daljnjem napadu na privatnog tužitelja, nakon čega je okrivljenik svojim vozilom pobjegao sa lice mjesta,
dakle, drugoga tjelesno ozlijedio,
pa da je time počinio kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom, opisano i kažnjivo po čl. 117. st. 1. KZ/11.
II. Na temelju čl. 149. st. 3 ZKP-a, u svezi čl. 145. st. 2. toč. 1. do 7. ZKP-a, privatni tužitelj ČJ obvezuje se na snošenje troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 eur (petsto eura), te troškova na ime nužnih izdataka okrivljenika kao i nužnih izdataka i nagrade branitelja okrivljenika, o visini kojih će biti odlučeno posebnim rješenjem.
Obrazloženje
1. U ovo naznačenoj kazneno pravnoj stvari privatni tužitelj BJ citiranom privatnom tužbom tereti okrivljenika AJ zbog učina kaznenog djela protiv života i tijela - tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 1. KZ/11 u svemu činjenično i pravno pobliže opisanim u izreci presude.
2.Pozvan da se očituje o optužbi AJ je izjavio da se ne smatra krivim.
3. U tijeku dokaznog postupka na raspravi održanoj 27. lipnja 2025. saslušani su svjedoci UJ i SJ, a i pročitani su : izreka prekršajnog nalog Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj Pp-3310/21 od 09. srpnja 2021 pravomoćna u odnosu na okrivljenika AJ **.**.2021. (list 15-17 spisa); rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj Pp- 3310/21 od 12. rujna 2022. kojim je u odnosu na ČJ razdvojen postupak (list 27-28 spisa) i koji postupak se je nastavio voditi pod novim poslovnim brojem Pp-4157/22 i koji postupak je u tijeku; pravomoćno rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj Pp-3310/21 od 24. svibnja 2021. (list 29- 30 spisa) kojim je prigovor okrivljenika AJ odbačen kao nedopušten. Nadalje, na raspravi održanoj 09. rujna 2025. na temelju čl. 431. st. 1 toč. 7. ZKP/08 pročitani su iskazi privatnog tužitelja kao svjedoka ČJ sa zapisnika od 07. lipnja 2022., svjedoka ŠJ sa zapisnika od 07. lipnja 2022., kao i vještaka prof. dr. sc. Dražena Cuculića sa zapisnika od 06. rujna 2024. Ujedno je pročitana i materijalna dokumentacija koja prileži spisu, i to : medicinska dokumentacija za ČJ (list 3-5 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za ČJ (list 6 spisa), medicinska dokumentacija za AJ (list 25 spisa), dopis II PP Rijeka od 16. studenoga 2022. (list 29 spisa), nalaz i mišljenje vještaka prof.dr.sc. Dražena Cuculića (list 90-92 spisa) te izreka presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj Pp-4157/22 od 18. kolovoza 2025. Prije ispitivanja okrivljenika, na završetku dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za istog.
4. Iznoseći svoju obranu na raspravi održanoj 09. rujna 2025. okrivljenik AJ je izjavio da je on u jutarnjim satima oko 08,20 sati predmetnog dana krenuo prema automehaničaru i da je nakon 200 metara zavoj prema Grobničkom polju i iza zavoja da je bio jedan auto koji da je on pretekao. U autu da mu je bila jaka buka zbog problema odnosno kvara na vozilu. Nakon nekih 100 m od tog zavoja naprijed, netko da mu je svirao i on da je stao sa strane sa svojim autom, izašao van, a da je prošao uz njega neki auto i on da je krenuo prema tom autu koji da mu je svirao i koji je stao iza njega, s tim da je pogledao i ispod svog vozila kako bi vidio da li možda nešto vuče sa autom po cesti jer da je auto bio glasan. Da je išao prema tom autu, spustio se kako bi pogledao tko to vozi, došao do vozača tog vozila kojem je bio spušten prozor – staklo od vrata tog vozača. Kako je on spustio glavu prema vozaču, da je dobio udarac i gurnuo ruku u unutrašnjost tog vozila prema vozaču, kako bi se obranio. Njega da je taj vozač udario 2-3 puta i da je htio izaći iz auta, da je stavio nogu dole na cestu, a on da je držao ta vrata da ne izađe van taj čovjek; da je držao ta vrata sa rukama i nogama. On da je prepoznao tog čovjeka; da se radi o ČJ koji da je ipak uspio izaći van, ali da se je on spotaknuo; da je pao na stražnjicu – na bok, a on (ČJ) da ga je udario u butinu sa nogom. Nakon toga da ga je htio udariti još jednom, ali da se je on okrenuo i kako je on (ČJ) zamahnuo sa nogom, tako da je pao dole. On da se je digao, upalio svoj auto i otišao do mehaničara kojemu da je rekao da ga je jedna "budala" udarila. Mehaničar da ga je vratio kući. Nakon toga da je uzeo od supruge auto i otišao kod mesara, a mesar UJ da zna cijelu situaciju jer da je on rukovodioc u lovačkom društvu, a sve to da je krenulo u lovačkom društvu. Da njega ČJ krivi za to što je on izbačen iz lovačkog društva, a on da je bio samo jedan od 40 delegata koji su o tome odlučivali; da se radi o skupštini društva. Da je ČJ skupljao hrabrosti 10 godina da to napravi jer da se zna na njihovom području tko je on, a tko ČJ. Da je inače ČJ znao njemu po prijateljima poručivati neka ga pozdrave i da će on vidjeti, da će se on (ČJ) njemu osvetiti i evo kako se osvetio, a osvetio mu se tako da je on 3 godine ostao bez oružja (radi se o prekršaju). Da je nekad ČJ bio policajac i tako da je išao u mirovinu. On da je u tom lovačkom društvu napravio najviše u smislu da je radio na gradnji lovačkog doma dok je ČJ sve suprotno do toga.
On da na prvu nije prepoznao da se radi o ČJ jer da je on inače vozio Ladu Nivu i po tome da je bio poznat, a tada (u predmetnom događaju) da je bio sa vozilom marke Seat.
Da se on nije htio tući, a da je, uzimajući u obzir njegovu fizičku konstituciju, on da je puno jači od njega, da znamo kako bi on (ČJ) završio. On (ČJ) da je 10 godina skupljao hrabrosti da mu se osveti i evo što je učinio i da je svjesno to napravio u jutarnjim satima, a kada to kaže da misli na to da su na frekventnoj poziciji gdje ljudi cirkuliraju i da nisu sami. Da je ČJ nakon ovog događaja odmah išao u policiju da se sastavi zapisnik gdje je njemu bio cilj da se njemu uzme oružje i da nije on bio tako povrijeđen. Da je stvar u tome što će on i dalje biti član lovačkog društva, sa oružjem ili bez oružja, a on da nije više član i to da njega boli.
On da je shvatio o kome se radi predmetnog dana kada je spustio glavu prema njemu kroz otvor vratiju vozača. Inače da je on njega znao kao VJ jer da je on bio najpoznatiji po tome u Primorsko-goranskoj županiji. Nakon što je njega ČJ udario kako je to prije opisao, on da je prema njemu, a da bi se obranio, ruku stavio u unutrašnjost vozila i sa tom rukom da je išao prema njegovoj glavi. Da mu je glavu dotaknuo, gurnuo na taj način. On da je sigurno 2 puta rukom zamahnuo prema njegovoj glavi, licu. Pojašnjava da je on dobio 1 udarac u glavu od ČJ potom još 1 (istodobno oba udarca) i da je on nakon ta 2 udarca gurnuo ruku u unutrašnjost vozila i sa tom rukom sigurno 2 puta zamahnuo prema njegovoj glavi, licu. Njegovi udarci da su se i nadalje nastavili, oni da su se zapravo obostrano gurali, odgurivali koliko se može kroz prozor. Nakon svega toga on da je išao na HMT Rijeka i da je tamo sreo ČJ koji da je već prethodno bio na policiji.
5. Privatni tužitelj ČJ ispitan kao svjedok na raspravi održanoj 07. lipnja 2022. izjavio je da je njegova svakodnevna rutina da on ujutro ode po kruh i mlijeko iz [adresa] u [adresa] i u [adresa] u kafiću „Višnja“ popije cappuccino i pročita Novi list. Supruga od okrivljenika da također zalazi u taj kafić. Kritične zgode, 22. svibnja 2021. po povratku iz kafića iz Dražica prema [adresa], da je uočio da ga pretječe auto crne boje koje da je naglo počelo kočiti te da je on bio prisiljen stati. Da je stao sa vozilom i da je uočio da je iz tog vozila koje ga je prestiglo izašao van okrivljenik, došao do njegovog vozila, a on da je otvorio staklo i pitao ga „ča biš“ i nakon toga da ga je okrivljenik udario šakom desne ruke u njegovo lijevo oko i on da još nije ni izašao van, a da je dobio i slijedeći udarac i to u koljeno njegove lijeve noge u koje ga je svojom nogom udario okrivljenik. Da ga je okrivljenik izvukao van i bacio na pod, pritisnuo ga koljenom na vrat, a on da je nekako ga uspio ugrist za nogu i kad je pritisak popustio da ga je zbacio sa sebe i uspio ga lupiti jedno dva puta. Nakon toga da je svatko išao svojim putem, a on da je otišao na hitnu sa krvavim i zatvorenim okom. Po izlasku sa hitne oko 12,00 do 12,30 sati da je otišao u II. PP kako bi ovaj događaj prijavio, a okrivljenik da je došao u hitnu oko 12,00 sati. Da je okrivljenik „dobio krila“ jer da se je od 1. svibnja u SOI zaposlio njegov sin i za to da se je on hvalio okolo i nakon toga napadao ljude u Lovačkom društvu, konkretno predsjednika Lovačkog društva. On da je Odbor za nacionalnu sigurnost obavijestio da se okrivljenik hvali da mu je sin zaposlen uz SOI čime da je počinio kazneno djelo razotkrivanja osobe zaposlene u toj Agenciji. Predmetni događaj da se je zbio oko 08,15 sati na cesti Dražice – Jezero. Da je okrivljenik nakon što je naglo zakočio, njemu prepriječio put, a nakon toga da je brzim korakom krenuo prema njegovim vratima, a on da je čim je stao, spustio vozačko staklo i kad je izašao okrivljenik van iz auta, on da ga je prepoznao. Kada je jednom nogom kročio van svog automobila, da je dobio udarac okrivljenikovom nogom u svoje lijevo koljeno. On da tada nije nikoga niti čuo niti vidio, mislio je da mu je oko u pitanju. Da smatra da se radi o osveti okrivljenika prema njemu.
6. Svjedok ŠJ ispitan na raspravi održanoj 07. lipnja 2022. izjavio je da se on sjeća da je kritične zgode išao iz Rijeke prema Dražicama i negdje na ravnini od 300-400 metara, na pobližem mjestu gdje se nalazila U prijevoznik, da je uočio da je auto crne boje pretekao drugi auto, a da on ne zna ni koji ni što je, već da je samo vidio da je pretjecao. Nakon toga da je stao ispred sivog auta i nakon toga da je vidio da je vozač iz crnog vozila izašao van, a što se kasnije dešavalo on da nije vidio jer da je prošao. Da se je on kako je to iskazao kritične zgode kretao iz Rijeke prema Dražicama, dakle da je bio u suprotnoj prometnoj traci od tog crnog i sivog vozila, koja vozila su se kretala iz Dražica prema [adresa]. On da je prepoznao okrivljenika jer da je stajao na cesti i išao je prema staklu sivog vozila, a da on ne zna tko je bio u sivom vozilu. On da je bio udaljen nekih stotinjak metara u trenutku kada je vozilo crne boje poduzelo radnju pretjecanja i on da osim toga što je vidio da okrivljenik ide prema staklu tog drugog vozila, nije ništa drugo vidio.
7. Svjedok UJ ispitan na raspravi održanoj 27. lipnja 2025. izjavio je da je njemu o ovom događaju jako malo toga poznato, a ono što mu je poznato da zna po priči AJ. Naime, isti da je nakon ovog događaja došao kod njega u Podčunić (oni da su susjedi) i da je on vidio da je AJ dosta krvav po licu na što da mu je on rekao da ide na prvu pomoć. Tada da mu je AJ rekao da je napadnut od strana ČJ. On da je bio šokiran kada je vidio AJ tako krvavog po licu. Kada je došao AJ kod njega to da je bilo u jutarnjim satima.
8. Svjedok SJ ispitan na raspravi održanoj 27. lipnja 2025. izjavio je u pogledu predmetnog događaja, da je tog dana kod njega došao AJ zbog popravka automobila, a za koji popravak da su se i ranije dogovorili i da je vidio da ima razbijenu glavu (tako nešto) i da zna da mu je rekao da ga je netko udario, s tim da mu nikakve konkretne okolnosti o tom napadu nije rekao. Da se on ne sjeća godišnjeg doba u kojem je to bilo, niti mjeseca, da mu se je teško sjetiti zbog proteka vremena, s tim da misli da je to bila subota. Kod njega da AJ često dolazi kao mušterija zbog popravka njegova automobila koji da je crne boje. Misli da je kod AJ bila površinska ozljeda glave, misli da je bilo nešto na čelu, ali da je to bilo stvarno davno. Ne sjeća se da li je bila u pitanju jedna ozljeda glave ili više, ali da je bila površinske naravi.
9. Stalni sudski vještak prof. dr. sc. Dražen Cuculić u pisanom nalazu i mišljenju zaprimljenom 22. veljače 2024. naveo je da je kritične zgode ČJ zadobio ozljede u vidu oguljotine i krvnog podlijeva oko lijevog oka s krvarenjem ispod spojnice i oguljotine ispod lijevog oka koje se kvalificiraju kao tjelesna ozljeda (lake naravi).
Što se dinamizma nastanka ozljeda tiče, radi se o nespecifičnim mehaničkim ozljedama. Oguljotina i krvni podljev oko lijevog oka nisu detaljnije opisani s obzirom na boju, veličinu i izgled te se samo općenito može zaključiti da su nastali djelovanjem mehaničke sile nekog slabijeg intenziteta.
Krvi podljev s oguljotinom oko lijevog oka mogao je nastati jednokratnim djelovanjem mehaničke sile, pa kao pogodno sredstvo za zadavanje takve ozljede u obzir dolazi udarac tupotvrdim mehaničkim predmetom, npr. stisnutom šakom, obuvenom nogom i slično.
Oguljotine „ovalnog oblika prepateralno“ na lijevom koljenu, kao površinsko oštećenje kože, mogle su nastati i udarcem i padom na neravnu (hrapavu) površinu, odnosno tangencijalnim djelovanjem sile nekog slabijeg intenziteta.
9.1. Ispitan na raspravi održanoj 06. rujna 2024. stalni sudski vještak prof. dr. sc. Dražen Cuculić izjavio je da on u cijelosti ustraje kod danog pisanog nalaza i mišljenja.
Na poseban upit branitelja da li se pod dijagnozom oguljotina krvnog podljeva oko lijevog oka s krvarenjem ispod spojnice lijevog oka radi o jednoj ili više ozljeda, odgovorio je da je predmetna ozljeda u vidu krvnog podljeva s oguljotinom oko lijevog oka nastala jednokratnim djelovanjem sile što znači da se radi o jednoj ozljedi. Na upit branitelja, a vezano za nalaz sa hitnog pregleda okrivljenika od 22. svibnja 2021. (list 25 spisa) odgovorio je da iz nalaza hitnog pregleda proizlazi da je AJ **.**.2021. zadobio oguljotine na čelu i lijevom obrazu prema lijevom oku i oko lijevog uha kao i crvenilo uz otok i manji lokalni potkožni krvni podljev u području desnog obraza, kao i manju ranu razderotinu u području donje usne. Sve navedene ozljede u liječničkom nalazu pojedinačno i po skupnom djelovanju kvalificiraju se kao tjelesna ozljeda (lake naravi). Do oguljotina na čelu i lijevom obrazu prema lijevom oku pa i oko uha nastale su djelovanjem mehaničke sile slabijeg intenziteta na površini kože, a u pravilu se viđaju kosim djelovanjem sile nekakvim mehaničkim predmetom hrapave površine, a u obzir dolazi kao mehanizam i mogući udarac odgovarajućim predmetom, ali i padom na neravnu površinu. Što se tiče crvenila uz otok i potkožni krvni podljev na desnom obrazu iznad maksilarnog sinusa izigomatičnog luka do ove ozljede moglo je doći jednokratnim djelovanjem sile odnosno udarcem tupo tvrdim mehaničkim predmetom, a u obzir dolazi stisnuta šaka, obuvena noga i slično. U nalazu je navedena i manja rana razderotina u području donje usne koja je mogla nastati jednokratnim djelovanjem sile ili udarcem nekog slabijeg intenziteta u području donje usne koja je bila plitka te pri pregledu nije krvarila. Budući da je u nalazu navedena i palpatorna bolnost u području lijeve prepone, budući da bolnost predstavlja subjektivni osjećaj bez opisa vidljive mehaničke ozljede na mjestu navedene bolnosti, ne može se prihvatiti kao tjelesna ozljeda u sudsko medicinskom smislu.
Na poseban upit branitelja koliko bi bilo doticaja sa tijelom da bi došlo do opisa vidljivih mehaničkih ozljeda, odgovorio je da se radi o najmanje tri doticaja budući da su mehaničke ozljede u vidu oguljotine na lijevoj strani lica crvenila uz otok i krvni podljev na desnom obrazu i ranu razderotinu na donjoj usni zbog različite anatomske lokalizacije navedenih ozljeda, radilo bi se o najmanje tri djelovanja sile ili doticaja sa anatomskim regijama koje su navedene.
Na poseban upit branitelja da li su ogrebotine mogle nastati rukom ili nekim predmetom koji ima brid, odgovorio je da se radi o nespecifičnoj ozljedi koja je mogla nastati udarcem nekim predmetom hrapave površine ili padom na hrapavu podlogu. U obzir dolazi i djelovanje noktiju ruke.
10. Iz medicinske dokumentacije za ČJ (list 3-5 spisa) proizlazi da je isti zaprimljen u KBC- Rijeka 22. svibnja 2021. u 09,47 sati i pregledan nakon napada, pri čemu su mu utvrđene ozljede u vidu : kontuzije očne vjeđe i periokularnog područja, kontuzija koljena, s tim da je i 02. lipnja 2021. bio na pregledu u KBC Rijeka, Klinici za oftamologiju.
11. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za ČJ od 22. svibnja 2021. (list 6 spisa), proizlazi da je isti imao 0,00 g/kg koncentraciju alkohola.
12. Iz medicinske dokumentacije za AJ (list 25 spisa) proizlazi da je isti zaprimljen u KBC- Rijeka 22. svibnja 2021. u 13,09 sati i pregledan nakon napada, pri čemu su mu utvrđene ozljede u vidu : višestrukih površinskih ozljeda glave i površinske ozljede boka (kuka) i bedra.s
13. Iz dopisa II PP Rijeka od 16. studenoga 2022. (list 29 spisa) proizlazi da je navedena policijska postaja povodom predmetnog događaja podnijela optužni prijedlog Općinskom sudu u Rijeci.
14. Iz izreke prekršajnog naloga Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj Pp-3310/21 od 09. srpnja 2021. koja je pravomoćna u odnosu na okrivljenika AJ **.**.2021. (list 15-17 spisa Pp-3310/21, list 117- 119 ovog spisa) proizlazi da su AJ i ČJ krivi što su 22. svibnja 2021. u 08,30 sati u [adresa] na cesti narušavali javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način time što su se oboje zaustavili svojim vozilima na cesti, izašli iz vozila te fizički obračunali na način da su jedan drugom zadali više udaraca rukama i nogama po tijelu, te su obojica zatražila liječničku pomoć u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, te su ČJ utvrđene ozljede u vidu kontuzije očne vjeđe i periokluarnog područja i kontuzija koljena, a AJ ozljede u vidu višestruke površinske ozljede glave i površinske ozljede boka (kuka) i bedra, dakle, da su na javnom mjestu ponašali se na naročito drzak i nepristojan način narušavajući mir građana, čime su svaki od njih počinili prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pa su temeljem istog članka svakom okrivljeniku izrečene novčane kazne u iznosu od 750,00 kn u protuvrijednosti od 100,00 eura.
15. Iz rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj Pp- 3310/21 od 12. rujna 2022. razvidno je da je u odnosu na ČJ razdvojen postupak (list 27-28 spisa Pp-3310/21, list 120-121 ovog spisa).
16. Iz pravomoćnog rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj Pp-3310/21 od 24. svibnja 2021. (list 29-30 spisa Pp-3310/21, list 122- 123 ovog spisa) proizlazi da je prigovor okrivljenika AJ odbačen kao nedopušten.
17. Iz izreke presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj Pp-4157/22 od 18. kolovoza 2025. (list 132-133 spisa) proizlazi da je u odnosu na okrivljenika ČJ donesena odbijajuća odluka.
18. Analizirajući rezultate ovako provedenog dokaznog postupka, prema mišljenju ovog suda radi se o pravomoćno presuđenoj stvari u smislu čl. 4. Protokola br 7. uz Europsku Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a s obzirom na postojanje pravomoćnog prekršajnog naloga Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj Pp-3310/21 od 09. srpnja 2021. u odnosu na okrivljenika AJ.
19. Naime, privatnom tužbom tužitelja ČJ tereti se okrivljenik AJ da je počinio kazneno djelo tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 1. KZ/11 na način da je 22. svibnja 2021. ničim izazvan svojim osobnim vozilom kojim je upravljao iz mjesta Čavle prema Dražicama prestigao vozilo kojim je upravljao privatni tužitelj te mu naglo zakočivši prepriječio put, pa nakon što se privatni tužitelj zaustavio svojim vozilom, istrčao iz svojeg vozila i nakon što je privatni tužitelj spustio vozačko staklo udario ga šakom lice u predjelu lijevog oka, te nakon što je privatni tužitelj izašao iz vozila zadao mu udarac nogom u lijevo koljeno kojom prilikom je privatni tužitelj zadobio kontuziju očne vjeđe i perikularnog područja te kontuziju koljena koje su ozljede lake naravi, da bi dolaskom drugih prolaznika okrivljenik bio spriječen u daljnjem napadu na privatnog tužitelja, nakon čega je okrivljenik svojim vozilom pobjegao sa lice mjesta.
20. Prije svega, da bi se u svakom pojedinom slučaju utvrdilo radi li se o pravomoćno presuđenoj stvari (primjeni načela ne bis in idem) potrebno je proučiti identitet djela, a to znači utvrditi za koji je događaj okrivljenik osuđen u prekršajnom postupku i za koji se vodi kazneni postupak odnosno u konačnici radi li se o identičnim ili bitno istim činjenicama. Slijedom navedenog, komparirajući činjenični opis kaznenog djela tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 1. KZ/11 stavljenog na teret okrivljeniku AJ privatnom tužbom tužitelja ČJ s činjeničnim opisom prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira iz citiranog prekršajnog naloga pravomoćnog u odnosu na AJ, razvidno je da se radi o istom događaju odnosno zapravo o istom činjeničnom opisu koji sadrži skup konkretnih činjeničnih okolnosti koje uključuju istog okrivljenika i privatnog tužitelja i koje su neraskidivo vezane u prostoru i vremenu. Dakle, uz personalni, postoji i identitet djela s obzirom na vrijeme i mjesto događaja, sudionike događaje, kao u konačnici i radnje opisane u prekršajnom nalogu i privatnoj tužbi, opisanim ozljedama ČJ, te je nesporno, a i očito da se prekršajni nalog i privatna tužba odnose na isti događaj i na radnje okrivljenika, a konačno i istu posljedicu u vidu nanošenja tjelesnih ozljeda ČJ koje su identično opisane u privatnoj tužbi i prekršajnom nalogu.
21. Odredba čl. 4. st. 1. Protokola 7. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda(Strasbourg, 22. studeni 1984.) uspostavlja jamstvo da se nikome ne može ponovno suditi u kaznenom postupku iste države za kazneno djelo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom i kaznenim postupkom te države, a što znači da se zabranjuje kazneni progon ili suđenje za drugo djelo ukoliko ono proizlazi iz istih ili činjenica koje su u biti iste. Nadalje, prema praksi Europskog suda za ljudska prava za primjenu navedenog čl. 4. za prosudbu radi li se „optužbi za kazneno djelo“ (tzv. kaznena stvar) odlučujuća su tri kriterija koja su uspostavljena u slučaju Engel i drugi protiv Nizozemske (predmet Europskog suda za ljudska prava od 08. lipnja 1976.). Dakle, potrebno je u svakom pojedinom slučaju utvrditi odnosi li se prekršajni postupak na „kaznenu stvar“ sukladno čl. 4. Protokola uz uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda, a to znači razmotriti tri mjerila : razvrstavanje djela prema nacionalnom pravu, narav djela i težinu zapriječene kazne kojoj je počinitelj moguće izložen. U pogledu naravi djela, a kako je to već prethodno obrazloženo, u pogledu bitnih činjenica prekršajni i kazneni postupak odnose se zapravo na iste činjenice, pa postoji taj materijalni identitet djela. Okrivljenik AJ je u prekršajnom postupku pravomoćno proglašen krivim zbog učina prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Članak 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira sadrži kvalificirani oblik prekršaja iz članka 13. istog Zakona, obzirom da je „naročito drsko i nepristojno ponašanje“ ono koje svojim intenzitetom nadilazi radnje prekršaja iz članka 13. cit. Zakona, te se radi o postupanju odnosno ponašanju koje u većoj mjeri odstupa od usvojenih normi pristojnog ponašanja obzirom na svoju drskost i bezobzirnost, pa tako obuhvaća i nasilničko ponašanje u vidu uporabe fizičke sile te teže povrede osjećaja drugih osoba, kao i nasilničke postupke prema drugim osobama i stvarima, s time da se fizičkim obračunavanjem na javnoj prometnici sasvim sigurno stječu kvalifikatorna obilježja naročite drskosti, time da u prekršajnom postupku radnja počinjenja može biti ostvarena samo na javnom mjestu, dok kazneno djelo za koje se okrivljenik optužuje u ovom kaznenom postupku može biti počinjeno na svakom mjestu.
Stoga se zaključuje da i prekršaj i kazneno djelo imaju istu prirodu i narav, obzirom da se obilježja djela ostvaruju u biti istim postupanjem okrivljenika, te je ovaj sud mišljenja u odnosu na samo kazneno djelo za koje se okrivljenik optužuje u ovom kaznenom postupku da kod okrivljenika nema veće količine kriminalne volje u odnosu na počinjeni prekršaj. Isto tako, a u pogledu prirode i naravi djela, valja reći i da prekršaj ipak ima kaznenu konotaciju jer je on po svojoj prirodi kažnjivo djelo s primarnim ciljem kažnjavanja i odvraćanja, a to su opće priznate značajke i obilježja kaznenih sankcija.
21.1. Dakle, okrivljenik je u prekršajnom postupku pravomoćno osuđen za djelo iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koje djelo po ocjeni ovog suda ima obilježja kaznenog djela za koje se tereti u ovom postupku, obzirom da je počinitelj po istom članku prekršajno odgovoran ako se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način, vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, koja je naročita drskost kvalificirani oblik prekršaja iz odredbe članka 13. cit. Zakona kojom je određeno da će se kazniti onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, a taj drugi način u svom kvalificiranom obliku uključuje sasvim sigurno i nasilničko ponašanje u vidu uporabe fizičke sile što je u konkretnom slučaj u fizičkom obračunavanju sa privatnim tužiteljem i učinio, sve kako je to već obrazloženo .
Da se radi o kaznenoj prirodi djela upućuju i sankcije koje su propisane za navedeni prekršaj, a u usporedbi s kaznenim djelom. Propisana kazna za prekršaj je novčana kazna ili kazna zatvora do 30 dana, dok je za kazneno djelo propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. U prekršajnom postupku okrivljenik AJ je kažnjen novčanom kaznom koja nije visoka, ali se ne može smatrati niti minornom obzirom na tumačenje presude ESLJP Tomasović protiv Hrvatske, a koja novčana kazna ima kazneni karakter.
22. Zaključno, slijedi da je okrivljeniku AJ u dvama postupcima stavljeno na teret u biti isto činjenično stanje, odnosno zaključuje se da u konkretnom slučaju i prekršaj i kazneno djelo imaju istu prirodu i narav obzirom se ostvaruju istim postupanjem okrivljenika AJ, odnosno radi se o istom događaju i posljedici (nanošenje tjelesnih ozljeda ČJ) pa kako je okrivljenik u prekršajnom postupku već pravomoćno osuđen, imajući između ostalog u vidu čl. 12. st. 1. ZKP/08 koji propisuje da nitko ne može biti ponovno kazneno progonjen za djelo za koje je već bio suđen i za koje je donesena pravomoćna sudska odluka, valjalo je uz primjenu načela ne bis in idem na temelju čl. 452. toč. 5. ZKP/08 u ovom postupku donijeti odbijajuću presudu. Dakle, osuda okrivljenika u prekršajnom postupku, u konkretnom slučaju, može se izjednačiti s osudom za kazneno djelo, pa se radi o presuđenoj stvari, te bi osudom okrivljenika u ovom postupku bilo povrijeđeno ranije navedeno načelo, odnosno pravo okrivljenika da ne može biti ponovno osuđen za djelo za koje je već donesena pravomoćna sudska odluka, kao što je to propisano i u čl. 31. st. 2. Ustava Republike Hrvatske, te čl. 4. Protokola 7 uz Europsku konvenciju za zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ovdje je potrebno navesti da iako se radi o različitim zaštićenim dobrima, kriterij za primjenu načela ne bis in idem ne može biti zaštićeno dobro, već isključivo identitet djela (isti događaj, iste radnje).
Na tragu navedenog potrebno je ukazati i na presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju M. protiv Hrvatske od 25. lipnja 2009. gdje je sud našao da je podnositelju zahtjeva konsekutivnim vođenjem prekršajnog i kaznenog postupka, a optužba se u obama postupcima temeljila na istim činjenicama, povrijeđeno pravo da ne bude dva puta suđen ili kažnjen za isto djelo zajamčeno čl. 4. Protokola 7 uz
Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava
23. Kako je donijeta odbijajuća presuda u pogledu troškova kaznenog postupka valjalo je odlučiti na temelju čl. 149. st. 3. ZKP/08.
Rijeka, 11. rujna 2025.
Sutkinja
Tina Ružić Škrobonja
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u 3 istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA:
- opunomoćeniku privatnog tužitelja PJ, odvjetniku iz [adresa] uz zapisnik od 09. rujna 2025.
- okrivljeniku AJ
- branitelj okrivljenika – Dragan Smolić Ročak, odvjetniku iz Rijeke uz zapisnik od 09. rujna 2025.