Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Malom Lošinju

Riva Lošinjskih kapetana 14

51550 Mali Lošinj

Poslovni broj: Pn-44/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, OIB: 54566384631, Stalna služba u Malom Lošinju, po sucu Tomislavu Stoparu, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja UD vl. [obrt] " [obrt]" iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Arsenu Stipinoviću, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Arsen Stipinović i Dušan Miočić iz Rijeke, protiv tuženika Grada Malog Lošinja, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Danijelu Beljanu, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vrkić, Beljan i Denona iz Rijeke, radi naknade štete, nakon glavne rasprave zaključene dana 23.lipnja 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, 11.rujna 2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju novčani iznos od 24.741,41 € sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 16. ožujka 2017. godine pa do konačne isplate po stopi propisanoj čl.29.st.2. ZOO-a koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotnih poena, sve u roku od 15 dana, dok se odbija preostali dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 26.318,10 €, kao neosnovan.

II. Svaka strana snosi svoje troškove ovog parničnog postupka u odnosu na dio tužbenog zahtjeva u odnosu na koji nije povučena tužba.

r i j e š i o  j e

I. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi prouzročene troškove ovog parničnog postupka u odnosu na dio na koji je povučena tužba u ukupnom iznosu od 8.400,00 €, u roku od 15 dana, dok se odbija preostali dio zahtjeva tuženika za taj dio troškova, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika, radi naknade štete, a u odnosu na štetni događaj do kojeg da je došlo 10.kolovoza 2016. u zgradi koju da koristi tuženik i u kojoj zgradi da se u prizemlju nalazi poslovni prostor na način što je uslijed kvara na vodoinstalaciji na II.katu zgrade u sanitarnom čvoru došlo do izlijevanja vode u poslovni prostor kojeg temeljem zakupnog odnosa koristi tužitelj, te da je poslovni prostor uslijed štetnog događaja znatno oštećen, odnosno devastiran, pa da je kao takav postao nepodesan za obavljanje djelatnosti tužitelja koja da je uglavnom bazirana na trgovini na malo robom, satovima, nakitom i dr., a uslijed navedenog štetnog događaja tužitelj u početku otežano posluje, radi smanjenim obujmom pa da je isti bio primoran otkazivati daljnje narudžbe robe, zatečenu robu u trgovini prodavati po sniženim cijenama od najmanje 50%, da bi u konačnici poslovni prostor morao biti zatvoren za vrijeme popravka štete i koji popravak štete da je izvršen od strane tuženika kao vlasnika prostora.

2. Za vrijeme od nastanka štetnog događaja pa do otvaranja poslovnog prostora koje da je uslijedilo nakon dovršetka radova na adaptaciji 15.ožujka 2017. gubitak u poslovanju tužitelj da je iznosio 653.559,90 kn, što da je lako za utvrditi prema dokazima koje tužitelj prilaže uz tužbu; tužitelj dostavlja rekapitulacije prodaje u odnosu na period kada je trgovina radila smanjenim intenzitetom ili bila zatvorena u odnosu na vremenski period prije štetnog događaja, kao i za period poslovanja nakon ponovnog otvaranja trgovine. Stvarna dobit u vrijeme rada trgovine sa smanjenim intenzitetom prema rekapitulaciji prodaje za period od 10.kolovoza do 31.prosinca 2016. da iznosi 40.672,32 kn, a za period nakon zatvaranja trgovine pa do ponovnog otvaranja da iznosi svega 179,19 kn (za period od 10.kolovoza 2015. – 31.prosinca 2015. dobit da iznosi 226.795,23 kn, a dobit za vremenski period nakon adaptacije proslovnog prostora i to od 10.kolovoza 2017. -15.listopada 2017. iznosi 165.887,62 kn). Nadalje, promet u periodu od 10.8.2016. -15.3.2017. da je iznosio 1.197.261,05 kn, dok da je ostvarena dobit iznosila svega 40.851,51 kn zbog popusta od 50%, dok da bi u okolnostima redovitog tijeka stvari dobit iznosila 694.411,41 kn, te da je ostvareni gubitak za navedeno razdoblje 653.559,90 kn, slijedom navedenog da nespornim proizlazi da je uslijed štetnog događaja tužitelju spriječeno povećanje imovine, (izmakla korist), predložio je donošenje presude kojom bi se tuženiku naložilo tužitelju isplatiti 653.559,90 kn, uz zatezne kamate i troškove postupka.

3. Tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao činjenično i pravno neosnovan, kako u pogledu osnova tako i u pogledu visine postavljenog tužbenog zahtjeva; osporava postojanje svoje odštetne odgovornosti i obveze da tužitelju nadoknadi navodno mu nastalu štetu s osnova izmakle koristi. Dalje navodi da su neosnovane i nedokazane tvrdnje tužitelja da su uslijedi kvara na vodoinstalaciji i izlijevanja vode u poslovni prostor došlo do znatnog oštećenja i devastiranja prostora kojeg da je koristio tužitelj čime da bi takav prostor postao nepodoban za obavljanje djelatnosti tužitelja i da bi tužitelj uslijed toga otežano poslovao i sa smanjenim obujmom, kao i da bi zbog toga tužitelj morao zatečenu robu u trgovini prodavati po sniženim cijenama od najmanje 50%; eventualno smanjenje obujma tužiteljevog poslovanja u navedenom razdoblju da nije niti može biti u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim puknućem vodovodne cijevi, niti bilo kakvom radnjom ili događajem za koji bi bio odgovoran tuženik, poziva se na izvadak iz obrtnog registra ukazujući da tužitelj posluje i obavlja svoju djelatnost u više izdvojenih pogona, te samim time da ostvaruje promet robom, prihod, rashod, dobit i gubitak poslovanjem u više izdvojenih pogona; tuženik da je tužitelja oslobodio obveze plaćanja najamnine za mjeseca siječanj i veljaču 2017. zbog radova koji su se u to vrijeme izvodili na predmetnom poslovnom prostoru s ciljem otklanjanja nastalih oštećenja, a tužitelj da je svo ostalo vrijeme radio i poslovao čitavu 2016.

4. Tužitelj se podneskom od 16.5.2018. očitovao na odgovor na tužbu tuženika navodeći kako je tužitelj prije pokretanja ove parnice u više navrata što usmenim, što pisanim putem pokušavao na miran način riješiti nastali spor, te da do sada od strane tuženika nije bilo sporno da se štetni događaj desio na način i u vrijeme i sa posljedicama kako je navedeno u historijatu tužbe, jedino da je bila sporna visina štete u odnosu na izmaklu korist, slijedom čega da tužitelj smatra da je dostavio dovoljno dokaza da se štetni događaj desio na način i u vrijeme kako je to prikazano u tužbi.

5. Tužitelj se podneskom od 28.5.2021. očitovao i na dotadašnji tijek postupka, posebno na nalaze i mišljenje do tada provedenih knjigovodstveno financijskih vještačenja kojim je predložio saslušanje vještakinje Dijane Tomljanović-Butković i Katice Pehar kako bi se raspravila sporna pitanja oko njihovih nalaza i mišljenja i to na istom ročištu.

6. Na podnesak tužitelja od 28.5.2022. tuženik se očitovao podneskom od 9.6.2021.u kojem navodi kako se tuženik protivi preinaci tužbe i tužbenog zahtjeva s obzirom da tužitelj sada zapravo potražuje naknadu stvarne štete koja je pretrpljena stvarima-odjeći koja se nalazila u predmetnom poslovnom prostoru u predmetno vrijeme, dok da je do sada tužitelj isključivo tražio naknadu štete kao izmaklu dobit zbog prodaje stvari-robe iz dućana po sniženim cijenama, pa da se ne radi o promjeni pravne osnove tužbe kojom sud nije vezan, već o novom činjeničnom stanju i tvrdnjama koje po sebi predstavljaju preinaku tužbe kojoj se tuženik protivi.

7. Opravdano tužitelj u podnesku od 17.6.2021. navodi kako se ne radi o preinaci tužbe i da se ne radi o nikakvom navodnom novom činjeničnom stanju i novim tvrdnjama, te da tužitelj i dalje potražuje naknadu štete kao izmakla dobit zbog gubitka u poslovanju, odnosno gubitka u zaradi zbog prodaje robe po sniženim cijenama uslijed nastanka štete. Nadalje, tužitelj opravdano navodi kako nije niti nastupila zastara s obzir da je odredbom čl.230.st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18, 126/21, 114/22, 156/22; dalje ZOO) propisano da tražbina naknade štete zastarijeva za 3 godine od kada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a dalje je odredbom čl.1046. istog zakona propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist), što je ovdje slučaj i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

8. U tijeku ovog parničnog postupka donesena je bila presuda i rješenje Pn- 381/2017 od 28.lipnja 2023. kojom je bilo naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 27.622,56 €, uz zatezne kamate, dok je odbijen bio preostali dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 23.436,95 €, kao neosnovan, a tužba da se smatra povučenom u odnosu na iznos od 35.682,79 €, time da je povodom žalbi stranaka rješenjem ŽS u Vukovaru Gž-27/24 od 27.siječnja 2025. ukinuta presuda i rješenje u odnosu na točku II.izreke rješenja koji se odnosi na troškove parničnog postupka u odnosu na dio kojim je povučena tužba, tako da je prvostupanjsko rješenje u točci I.izreke rješenja kojim se tužba smatra povučenom u iznosu od 35.682,79 € neizmijenjeno, stoga je ponovno valjalo odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva, troškovima postupka u odnosu na tužbeni zahtjev, kao i o troškovima postupka u odnosu na koji je tužba povučena.

9. Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva u odnosu na koji nije povučena tužba izvršen je uvid u ugovor o zakupu zaključen između ovdje tuženika kao zakupodavca i ovdje tužitelja kao zakupnika s lista 5-8 spisa, prijavu poreza na dobit za razdoblja 2015. i 2016.godinu s lista 9-16, rekapitulaciju prodaje s lista 17-22 spisa, obrtnicu tužitelja s lista 23-24, izvadak iz obrtnog registra tužitelja s lista 28-29, e-mail komunikacija između ovdje stranaka s lista 34, očitovanje Croatia osiguranja s lista 35- 36 spisa, troškovnik sanacije posljedica štetnog događaja 10.8.2016. u zgradi [adresa] sudskog vještaka građevinske struke VD iz [adresa], odštetni zahtjev s osnova izmakle koristi od 28.12.2016., očitovanje Grada Malog Lošinja od 5.4.2017. s lista 41 spisa, e-mail komunikacija s lista 42 spisa, troškovnik građevinskih radova izdan od strane U soboslikar i fasader od 20.8.2016., 7 fotografija sa lista 48 spisa, nalaz i mišljenje vještaka Katice Pehar iz listopada 2018. s lista 67- 136 spisa uz očitovanje od 17.1.2020. s lista 153, nalaz i mišljenje vještaka Dijane Tomljanović-Butković iz listopada 2020. s lista 197- 209 spisa uz dokumentaciju korištenu za potrebe nalaza s lista 211-419 uz očitovanje vještaka od 18.5.2021. s lista 434-439 i nalaz i mišljenje vještaka Tomislava Prpića od 22.7.2022. s lista 474-483 spisa, uz očitovanje vještaka od 5.10.2022. s lista 501-510 spisa, a provedeno je saslušanje vještaka Katice Pehar i Dijane Tomljanović-Butković, saslušanje stranaka i svjedoka DD.

10. Uvidom u obrtnicu broj [broj obrtnice] utvrđeno je kako se ista odnosi na ovdje tužitelja UD kao vlasnika Zanatsko- [obrt] " [obrt]", [adresa], koja činjenica između ovdje stranaka nije sporna, a u odnosu na navode odgovora na tužbu da iz izvatka obrtnog registra proizlazi da tužitelj posluje i obavlja svoju djelatnost u više izdvojenih pogona ti navodi su točni što potvrđuje izvadak iz obrtnog registra, a koju činjenicu tužitelj tijekom postupka nije niti osporio i ispitana svjedokinja DD koja vodi poslovne knjige tužitelja potvrdila je da tužitelj u okviru poslovanja svojeg obrta ima 4 poslovna prostora i to jedan na kojem je došlo do štetnog događaja 2016., a u kojem da najvećim dijelom prodaje odjeću, te manjim dijelom obuću, satove i nakit, u drugom poslovnom prostoru da prodaje kućanske potrepštine kao primjerice lonci, posuđe, pokloni za vjenčanje i slično, te da su preostala dva prostora u naravi trafike smještene u hotelima Vespera i Aurora u [adresa]; ta 4 poslovna prostora da se vodi unutar jednog obrta time da se za svaki poslovni prostor vodi posebno knjigovodstvo. Nadalje, među strankama je nesporna činjenica zaključenja ugovora o zakupu poslovnog prostora u prizemlju zgrade na adresi [adresa] zaključen između tuženika kao zakupodavca i tužitelja kao zakupnika, koji ugovor je zaključen na 10 godina i po tom ugovoru zakup prestaje 5.svibnja 2018. (čl.7.ugovora), u spisu nije dostavljena solemnizacija i dan zaključenja predmetnog ugovora ali je iz odredbe čl.7. razvidno da je bio na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja 10.8.2016., na koja utvrđenja prvostupanjskog suda nisu bile usmjerene žalbe stranaka.

11. Da je uslijed kvara na vodoinstalaciji došlo do izlijevanja vode u sanitarnom čvoru na II.katu u prostorijama Porezne uprave, Ispostave Mali Lošinj i da su oštećene prostorije na II.katu, na I.katu i u prizemlju poslovnog prostora – zakupnika ovdje tužitelja potvrđuje troškovnik vještaka građevinske struke VD koji se odnosi na radove na sanaciji posljedica tog štetnog događaja koji se dogodio dana 10.8.2016. u zgradi [adresa]; troškovnik izrađen od strane U soboslikar i fasader također se odnosi na građevinske radove na predmetnom poslovnom prostoru, koja činjenica također nije osporena od strane tuženika. Nadalje, na listu 48 prileži 7 fotografija predmetnog poslovnog prostora neposredno nakon nastanka štetnog događaja, koju vjerodostojnost fotografija i stanja poslovnog prostora od strane tuženika nije osporena, a da je tužitelj prije pokretanja ove parnice pokušao mirnim putem riješiti nastali spor potvrđuje očitovanje tuženika od 5.travnja 2017. koje se odnosi na odštetni zahtjev ovdje tužitelja sa osnova izmakle koristi, stoga je prije podnošenja tužbe postojala mogućnost izvansudski riješiti odnos među strankama do kojeg postignutog sporazuma i dogovora očito nije došlo što je rezultiralo podnošenjem ove tužbe radi naknade štete – izmakla korist, na koja utvrđenja prvostupanjskog suda također nisu bile usmjerene žalbe stranaka.

12. Ispitana svjedokinja DD iskazala je kako za tužitelja obavlja poslove koji spadaju u računovodstvene usluge i to kako slijedi: obrada podataka za obračun PDV-a, obračun plaća, izrada završnih financijskih izvješća, obračun prodaje i nabave, savjetovanje stranke u vezi promjena u poreznom sustavu i informacijama vezano za porezni sustav, a tužitelj da kao obrtnik spada u kategoriju dobitaša. Nakon predmetnog štetnog događaja da je osobno bila vidjeti poslovni prostor i utvrdila da je cijeli poslovni prostor bio pod prašinom, da je bio pao strop, da je bilo vode i prašine, tako da je u tom trenutku cijeli prostor bio neupotrebljiv prethodno da je bio u funkciji a šteta da se po njezinoj procjeni nije mogla predvidjeti. Nakon štetnog događaja da je bila rasprodaja robe sa ogromnim popustima 50 i više %, time da prilikom saslušanja

– napamet da ne zna financijsku situaciju odnosno vrijednost robe na dan štetnog događaja, da ne zna da li se sva roba koja je obuhvaćena tim štetnim događaja bila prodana po navedenim popustima i da "iz rukava" ne može točno iznositi podatke koliko je gubitak tužitelja kao posljedica tog štetnog događaja. Da radi godišnju bilancu što da ustvari predstavlja poslovanje kroz cijelu godinu time da se ne može točno sjetiti koji je vremenski period tužitelj prodavao robu s navedenim popustima, ne može reći nakon koliko dana nakon štetnog događaja je tužitelj počeo s prodajom robe na popust, ne zna niti koliko je dana trajao taj period prodaje robe na popust i ne može reći kada je počelo normalno poslovanje, da sigurno kada je uređen poslovni prostor i ne zna koliko je vremenski trajalo uređenje tog poslovnog prostora. Da ta svjedokinja nije bilo u mogućnosti usmeno na zapisnik bez priprema iznositi točne brojke životno je i logično i sud je ocijenio kako to dokazuje da se radi o nepristranom svjedoku, time da je tužitelj u spis dostavio prijavu poreza na dobit kao i rekapitulaciju prodaje za potrebe izrade nalaza i mišljenja vještaka u ovom predmetu, a za potrebe vještačenja tužitelj je dostavio vještakinji Dijani Tomljanović-Butković kompletnu dokumentaciju poslovanja tužitelja s lista 212-419 spisa, koju dokumentaciju je sud povjerio stručnim osobama, vještacima knjigovodstveno financijske struke i nije bilo potrebe da sud posebno analizira tu dokumentaciju loja se odnosi na poslovanje tužitelja, odnosno konkretno poslovanje poslovnog prostora u prizemlju zgrade u [adresa] na adresi [adresa], koji prostor je u zakupu tužitelja.

13. Tužitelj je iskazao kako je poslovni prostor na dan štetnog događaja bio u totalnoj funkciji, u potpunosti opskrbljen robom koja se prodaje u tom dućanu i to da je po njemu i špica sezone obzirom na sezonsko poslovanje i činjenice da je do štetnog događaja došlo 10.kolovoza 2016., koju činjenicu tuženik nije osporio, a tuženik nije niti osporio iskaz tužitelja u dijelu da apsolutno nije mogao po ničemu zaključiti da bi moglo doći do štetnog događaja, tako da u tom smjeru nije tuženik isticao nikakve primjedbe i prigovore na stanje poslovnog prostora. Sva odjeća da je bila oštećena, a inače da posluje sa tvrtkama koje imaju brendove robe više razine, koju činjenicu potvrđuje čl.2.ugovora o zakupu u koji je sud izvršio uvid, te da te tvrtke ne dopuštaju prodaju robe po redovnoj cijeni i sa minimalnim oštećenjima, što je razlog da je sva roba, misli na odjeću bila oštećena u odnosu na preostalu robu koja se odnosi na satove i nakit ta roba da nije oštećena i da ju je tužitelj povukao iz maloprodaje i vratio dobavljačima. Nakon štetnog događaja dućan da praktički nije bio zatvoren niti jedan cijeli dan odnosno da su drugi dan započeli sa radom, a vezano za odjeću, obuću u torbe u tom dijelu dućana gdje je bio prodor vode sa stropa da su pokrili najlonom; do drugog pada stropa da je došlo tokom noći kada je došlo do potpunog kaosa a sreća da je bila što su prethodno uklonili satove i nakit iz staklenih vitrina. Tužitelj da je prodavao robu po sniženjima od 50-70% i po tom, sniženju da je prodao po njegovoj procjeni oko 80% robe i to sniženje robe da je trajalo od prvog dana nakon štetnog događaja do 31.12.2016. da je prodavao isključivo robu koja je bila u dućanu na dan štetnog događaja i to po navedenim sniženjima, a odnose se na odjeću, obuću i torbe i da nije nabavljao novu robu u tom periodu. Od siječnja do ožujka 2017. predmetni poslovni prostor da je bio zatvoren jer da je bio u fazi renoviranja a nova nabava robe, nova kolekcija da je dopremljena u dućan po otvaranju dućana i nakon adaptacije u ožujku 2017. U odnosu na dio štete naknađene od osiguravajućeg društvs Croatia osiguranja da se radi o manjem iznosu naknade štete i da se uzela isključivo u obzir nabavna cijena robe, a dobit na robu da se ne može osigurati tako da je predmet osiguranja bila isključivo nabavna vrijednost robe, a nikakva izmakla zarada i dobit osiguranika; tužitelj da je redovito plaćao zakupninu.

14. Odredbom čl.1045.st.1. ZOO propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, i dalje je čl.1046.istog zakona propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Odredbom čl.1089. st.3. ZOO propisano je da se pri ocjeni visine izmakle koristi uzima u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

15. Tužitelj je dokazao osnov svojeg potraživanja prema tuženiku, a radi utvrđivanja visine potraživanja provedeno je knjigovodstveno financijsko vještačenje sa zadatkom vještaku utvrditi gubitak u poslovanju tužitelja za period od 10.kolovoza 2016.-15.ožujka 2017.

16. Mišljenje je vještakinje Katice Pehar iz nalaza i mišljenja od 2.11.2018. da gubitak u poslovanju tužitelja radi oštećenja robe koju je tužitelj bio prisiljen prodavati uz odobravanje znatno većih popusta u odnosu na uobičajeno poslovanje prije štetnog događaja u razdoblju od 10.8.2016. do 15.3.2017. da iznosi ukupno 501.552,12 kn na koji nalaz i mišljenje je tuženik imao prigovor i očitovanjem vještakinje od 17.1.2020. vještakinja ne nalazi nikakve argumente zbog kojih bi se mijenjao sačinjeni nalaz, niti iskazano mišljenje. Vještakinja je bila pozvana i na ročište radi saslušanja 12.6.2020. i dalje ustrajući kod svojeg nalaza i mišljenja time da je tuženik ustrajao kod svojih prigovora i navoda iznesenih tijekom postupka stoga je na prijedlog tuženika provedeno novo financijsko knjigovodstveno vještačenje po drugom vještaku i to Dijani Tomljanović-Butković iz Rijeke.

17. Prema mišljenju vještaka Dijane Tomljanović-Butković iz listopada 2020. gubitak na ostvarenoj marži (RUC-u) u razdoblju od 10.8.2016. -15.3.2017. iznosi 208.122,18 kn (gubitak na marži u iznosu od 232.659,67 kn – umanjenje troškova zakupnine u iznosu od 24.537,49 kn = 208.122,18 kn), na koji nalaz i mišljenje su stranke imale primjedbe i prigovora i vještakinja se potom po prigovorima očitovala pisanim putem ostajući u cijelosti kod izračuna navedenih u nalazu i mišljenju iz listopada 2020.

18. Budući se nalazi i mišljenja vještakinja Katice Pehar i Dijane Tomljanović- Butković razilaze, odnosno ne podudaraju, a stranke su ustrajale kod svojih prigovora provedeno je saslušanje vještakinja na istom ročištu održanom dana 11.5.2022. na kojem ročištu su vještakinje ustrajale kod svojeg nalaza i mišljenja, kao i kod pisanih očitovanja na prigovore stranaka.

19. Katica Pehar iskazala je da je za izračun izgubljene zarade koristila metodu usporedbe prosječno ostvarene marže u istom razdoblju prethodne godine u odnosu na razdoblje koje je sud u zadaći odredio, pa da je uspoređujući ostvarenu maržu u jednom i drugom razdoblju utvrdila iznos izgubljene zarade, a drugu metodu koju je koristila jest izračun danih popusta kupcima kod kupnje robe u razdoblju prethodne godine u odnosu na razdoblje koje je obuhvaćeno nalogom za vještačenje i na temelju ta dva podatka da je utvrdila prosječnu vrijednost izgubljene zarade i u tom iznosu dala svoje mišljenje o visini nastale štete za tužitelja jer da smatra da je to bilo prikladno obzirom da niti jedna procjena ne može biti potpuno egzaktna i zbog toga da je smatrala da je procjena vrijednosti utvrđena po dvije metode prikladne za iskazati mišljenje o visini štete. Dijana Tomljanović-Butković iskazala je kako je koristila metodu "prije i poslije" što da znači da su uzeti podaci o ostvarenoj dobiti 2015. i 2017. i te podatke da je uprosječila i dobila izgubljenu zaradu za zatraženo razdoblje u 2016., a razlog korištenja te metode da je u tome što iz dokumentacije koja je prikupljena naknadno i u spis proizašlo da je ovaj poslovni subjekt ima relativno stabilno poslovanje gdje nije uobičajen neki nagli porast prihoda i jer je utvrđeno da je i 2015., prije štetnog događaja i 2017. ovaj poslovni subjekt ostvario približno jednaku zaradu. Vještakinje su suglasno i zajednički odgovorile kao su njihove tri metode iznesene u nalazima i mišljenjima prihvaćene kod izračuna izmakle zarade, a inače da postoji ukupno pet metoda za takav obračun. Dalje je vještakinja Pehar iskazala i pojasnila da zapisnici o potpunom otpisu oštećene robe za ovaj predmet nisu relevantni i da ih nije uzela u obzir jer da je šteta po tom osnovu nadoknađena od Croatia osiguranja, stoga da nije predmet ovog vještačenja; vještakinja Tomljanović da zapisnike o oštećenju robe nije vidjela već samo slike na kojima se vidi da je roba oštećena, isto da proizlazi i iz iskaza svjedoka, a u odnosu na povrate robe dobavljačima da je navedeno na strani 6 njezina nalaza.

20. Nakon saslušanja vještakinja tužitelj je predložio novo vještačenje, izbor vještaka prepušta sudu, a koji prijedlog je sud ocijenio osnovanim i svrsishodnim s obzirom na različita utvrđenja i korištenja različitih metoda izračuna izgubljene dobiti vještakinje Katice Pehar i Dijane Tomljanović-Butković.

21. Vještak Tomislav Prpić u nalazu od 21.7.2022. naveo je kako je na zahtjev naručitelja izvršen uvid u dokumentaciju koja je stavljena na raspolaganje vještaku, a nakon proučene dokumentacije te izvršenih izračuna vještak je dao mišljenje da je tužitelj ostvario gubitak uslijed štetnog događaja u iznosu od 384.707,90 kn. Od navedenog iznosa 208.122,18 kn da je iznos manje ostvarenog RUC-a (razlika u cijeni) za razdoblje 10.8.2016.-15.3.2017., dok da iznos od 176.585,72 kn predstavlja gubitak po angažiranom kapitalu, na koji nalaz i mišljenje tužitelj nema primjedbi, dok je tuženik istaknuo prigovor podneskom od 6.9.2022. moleći da sudski vještak dopuni i ispravi svoj nalaz sukladno iznesenom u tom podnesku. Na prigovor i primjedbe tuženika vještak se očitovao pisanim putem i istaknuo da je cilj vještačenja simulirati situaciju kakva bi bila u slučaju da se štetni događaj nije dogodio i to da je vrlo bitan aspekt. Dalje ističe da nije moguće da se uslijed štetnog događaja a koji je za posljedicu imao ovakvu rasprodaju, tužitelj nije našao u situaciji da nije morao angažirati dodatni kapital ako želi jednaku razinu zalihe odnosno kao drugu opciju da je imao smanjenu zalihu u odnosu na onu kakva bi bila da štetnog događaja nije bilo; da nije realno očekivati da bi tužitelj da je redovno poslovao ostvario RUC, posjedovao isti nivo zalihe i kapitala kao i uslijed štetnog događaja uz obeštećenje u vidu samo RUC-a za navedeni period, a ukoliko je uslijed štetnog događaja bila nužna i rasprodaja zalihe. Vještak ostaje kod svojeg nalaza i mišljenja u potpunosti. U odnosu na metode izračuna ovaj vještak je, kao i ranija vještakinja Dijana Tomljanović-Butković primijenio metodu "prije i poslije" i tom metodom došao do iste brojke, odnosno iznosa od 208.122,18 kn, kao i ranije vještakinja Dijana Tomljanović-Butković, time da je uz taj iznos vještak Tomislav Prpić pridodao i gubitak po angažiranom kapitalu u iznosu od 176.585,72 kn.

22. U odnosu na metode izračuna izgubljene dobiti iz Zbornika sa V.kongresa sudskih vještaka i procjenitelja s međunarodnim učešćem proizlazi da se kod metode usporedbe "prije i poslije" uzima prihod ili porast prihoda prije štetnog događaja i uspoređuje ga se sa onim nakon štetnog događaja i ta metoda je dobra u situaciji kada poslovni subjekt ima relativno stabilno kontinuirao poslovanje kod kojeg nije uobičajen nagli porast prihoda, koje razloge za primjenu te metode je navela vještakinja Dijana Tomljanović-Butković, koju metodu je koristio i vještak Tomislav Prpić u svojem nalazu i mišljenju i ti vještaci su tom metodom došli do utvrđene izmakle dobiti za predmetni period od 10.8.2016.-15.3.2017. u iznosu od 208.122,18 kn. Da je ta metoda najprihvatljivija razlog je prema ocjeni ovog suda i taj da 2015. i 2017.na području Grada Malog Lošinja i RH nije bilo nikakvih izvanrednih situacija kao primjerice ratno stanje, poplava, požari, epidemija i sl., radilo se o periodu uobičajenog poslovanja subjekata, pa je stoga ta metoda "prije i posije" štetnog događaja doista najprihvatljivija, kojeg stava je prvostupanjski sud i u nastavku ovog postupka. Sud je pri tom uzeo u obzir ukazano od strane drugostupanjskog suda iz točke 11.toč.1. obrazloženja gdje stoji: "Nadalje, člankom 15. stavak 1. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora (Narodne novine broj 91/96., 124/97., 174/04. – nastavno ZZPPP/96.) u svezi s člankom 13. i 14. ZZPPP-a propisano je da zakupnik nema pravo na naknadu štete zbog izmakle dobiti u situaciji kada za vrijeme trajanja zakupa zakupodavac izvršava radove u svrhu uređenja prostora ili radi sniženja troškova energije i održavanja. Za to vrijeme zakupnik nije dužan plaćati zakupninu. Istovjetna situacija propisana je i člankom 12. stavak 1. i 2. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Narodne novine broj 125/11., 64/15. – nastavno ZZKPP/11.), a koji je zakon bio na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja. Tijekom postupka nesporno je utvrđeno da tužitelj od 1. siječnja 2017. pa do 15. ožujka 2017. nije koristio svoj poslovni prostor obzirom je isti bio u fazi renoviranja odnosno saniranja oštećenja koja su nastala zbog prodora vode. Navedene činjenice prvostupanjski sud nije analizirao, a iste utječu na visinu tužbenog zahtjeva te stoga u navedenom dijelu ne postoje razlozi o odlučnim činjenicama.", te je stoga umanjen ranije dosuđeni iznos tužitelju u visini od 21.708,00 kn, koji se odnosi na period od 1.1.2017. – 15.3.2017.

23. U odnosu na žalbu tuženika ocjena je drugostupanjskog suda da prvostupanjski sud nije obrazložio temeljem čega je utvrđeno da je roba koja je bila predmet prodaje od strane tužitelja bila oštećena i zaprljana, zbog čega se navedena roba prodavala s izrazitim popustima i uz manju maržu te je li bilo opravdano očekivati od tužitelja da navedenu robu prodaje s izrazitim popustima i uz manju maržu, pa je stoga valjalo uzeti u obzir ukazano od strane drugostupanjskog suda, uz dodatno obrazloženje na te okolnosti. Da je roba koja je bila predmet prodaje od strane tužitelja bila oštećena kao posljedica štetnog događaja ovaj sud je zaključio iz iskaza svjedokinje DD, koji dio iskaza vezano za stanje poslovnog prostora neposredno nakon štetnog događaja je sud ocijenio istinitim i uvjerljivim, tu činjenicu potvrđuju u spis dostavljene fotografije poslovnog prostora neposredno nakon nastanka tog štetnog događaja. Uz iskaz svjedokinje DD sud je posebno uzeo u obzir i troškovnik vještaka građevinske struke VD, kao i troškovnik izrađen od strane " U" soboslikar i fasader koji se odnosi na građevinske radove na predmetnom poslovnom prostoru, koja činjenica štete i radova, ponavlja se, nije osporena od strane tuženika. Dakle, samo stanje poslovnog prostora neposredno nakon štetnog događaja dovoljno govori i dokaz je oštećenja robe zatečene u poslovnom prostoru u trenutku nastanka štetnog događaja, pa je u tom smjeru sud ocijenio istinitim iskaz samog tužitelja da je sva odjeća bila oštećena i da posluje sa tvrtkama koje imaju brandove robe više razine i tu činjenicu potvrđuje čl.2.Ugovora o zakupu u koji je kako je već ranije navedeno sud izvršio uvid. Sud je dalje ocijenio istinitim iskaz tužitelja, a i poslovno logičnim da te tvrtke ne dopuštaju prodaju robe po redovnoj cijeni i sa minimalnim oštećenjima. U odnosu na činjenicu oštećenja robe tužitelj je u nastavku postupka opravdano naveo da je prvostupanjski sud bio mišljenja da nije obrazlagao pitanje oštećenja i zaprljanja robe isključivo iz razloga što je vjerovao i smatrao da su navodi tuženika kojima osporava oštećenje i prljanje robe samo paušalno izneseni, dalje je tužitelj naveo da je u podnesku od 16.5.2018. dostavio dovoljno dokaza iz kojih nije sporno da je roba zaprljana i oštećena, a i u spisu da su personalni dokazi odnosno saslušanje svjedokinje i tužitelja potvrdili osnovanost navoda iz tužbe da je roba bila oštećena i zaprljana. Da bi se priznalo pravo na naknadu izmakle koristi imaju biti ispunjene pretpostavke, a to su da je postojala namjera stjecanja koristi koja se zbog štetnikovog postupka izjalovila, tako da nije dovoljno da je oštećenik imao samo mogućnost povećanja svoje imovine koju nije želio iskoristiti i druga pretpostavka da je postojala vjerojatnost da bi oštećenik zaista stekao dobitak da u tome nije bio spriječen, a u konkretnom slučaju na strani tužitelja ispunjene su te pretpostavke s obzirom da je od strane vještaka Tomislava Prpića ocjenjeno da oštećeni trgovački obrt ima relativno stabilno uhodano poslovanje što da je vidljivo upravo na prethodnoj i slijedećoj godini i od strane ovog suda ranije je već navedeno kako na području Grada Malog Lošinja i RH nije bilo nikakvih izvanrednih situacija kao primjerice ratno stanje, poplava, požari, epidemije i slično u periodu prije, za vrijeme i nakon štetnog događaja, tako da je doista postojala objektivna vjerojatnost da bi ovdje tužitelj kao oštećenik zaista stekao dobitak da nije bio u tome spriječen štetnim događajem. Sukladno sudskoj praksi (Rev x-256/2012) tužitelj mora poduzeti sve potrebne mjere da bi smanjio štetu na ime izgubljene zarade i tužitelj je prema stavu vještaka Tomislava Prpića, koji stav prihvaća i ovaj sud, upravo rasprodajom ublažio štetu. Dalje valja istaknuti da tužitelj u ovom predmetu ne potražuje naknadu štete na ime vrijednosti robe, već potražuje naknadu štete u vidu izmakle zarade, odnosno gubitka poslovanja, a što je posebno drugostupanjski sud istaknuo da je predmet ovog spora zahtjev tužitelja za isplatom naknade štete zbog izmakle dobiti, odnosno gubitka u zaradi zbog prodaje robe po sniženim cijenama uslijed nastanka štetnog događaja, a temeljem štetnog događaja koji se zbio 10.kolovoza 2016.

24. Drugostupanjski sud dalje navodi u svojoj odluci da prvostupanjski sud nije iznio razloge o bitnim i odlučnim činjenicama vezanim za izgubljenu zaradu tužitelja u dijelu gdje je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za iznos od 23.436,95 €, koji iznos da predstavlja gubitak po angažiranom kapitalu kako to navodi vještak Tomislav Prpić u svom nalazu i mišljenju i vještak Prpić da je ukazao na dvije opcije u svom dopunskom očitovanju, a što prvostupanjski sud da nije analizirao i dao argumentirano obrazloženje. Ovaj sud u ranijoj odluci nije prihvatio utvrđeni iznos vještaka Tomislava Prpića u visini od 176.585,72 kn koji je po vještaku utvrđen gubitak po angažiranom kapitalu jer je sam tužitelj iskazao kako je u periodu nakon štetnog događaja do 31.12.2016. prodavao isključivo robu koja je bila u dućanu na dan štetnog događaja i da nije nabavljao novu robu u tom periodu, a poslovni prostor da je bio zatvoren od 1.1.2017. do ožujka 2017., nova kolekcija da je dopremljena u dućan po otvaranju dućana i nakon adaptacije u ožujku 2015. U nalazu vještaka Tomislava Prpića stoji da se uslijed tog događaja morala naručiti nova roba kako bi se dovelo stanje zaliha na isti nivo kakav je bio da štetnog događanja nije bilo što da je zahtijevalo dodatni angažman kapitala, a ponavlja se da je tužitelj u periodu nakon štetnog događaja do 31.12.2016. prodavao isključivo robu koja je bila u dućanu na dan štetnog događaja tako da nema dodatnog angažiranog kapitala od strane tužitelja, što je razlog da je ovaj sud i dalje kod ocjene kako tužitelju nema pripasti iznos od 23.436,95 €, a koji bi predstavljao dodatni angažirani kapital, slijedom čega je odlučeno kao u stavku I.izreke ove presude. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl.154.st.4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 70/19., 80/22, 114/22; dalje ZPP) kojom odredbom je propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove; glavnica potraživanja sukladno podnesku tužitelja od 15.9.2022. je u visini od 51.059,51 €, a tužitelj je uspio u dijelu od 24.741,41 €.

25. U odnosu na troškove postupka povučenog dijela tužbe tužitelj je podneskom od 15.9.2022. smanjio tužbeni zahtjev potražujući iznos od 51.059,51 € na što je ukazao drugostupanjski sud u svojoj odluci, dalje navodeći da tuženik za radnje poduzete prije smanjenja zahtjeva nema pravo na naknadu troškova postupka prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzete radnje, već upravo prema vrijednosti predmeta spora smanjenog zahtjeva i da će prvostupanjski sud voditi računa o vrijednosti povučenog dijela tužbenog zahtjeva, tarifnom razredu određenog prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u koji spada vrijednost povučenog dijela tužbenog zahtjeva u odnosu na vrijednost preostalog dijela tužbenog zahtjeva. Troškovi tuženika za povučeni dio tužbenog zahtjeva uzimajući u obzir VPS i važeću Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje Tarifa) odnose se na troškove pristupa na ročište 25.5.2018., 4.2.2019., 11.3.2020., 12.6.2020. i 11.5.2022., uz obrazložene podneske od 16.1.2019., 26.2.2019., 18.2.2020. i 21.4.2020. u iznosima od po 1.000,00 €, za daljnje podneske od 9.11.2020., 9.6.2021. i 6.9.2022. dosuđen je iznos od po 200,00 € umjesto traženih 1.000,00 € (Tbr.8.toč.3.Tarife), sve uz PDV po stopi do 25%, pa s obzirom da se radi o 70% visine u odnosu na tužbeni zahtjev tuženiku valja dosuditi ukupno 8.400,00 €.

U Malom Lošinju 11.rujna 2025.

S u d a c

Tomislav Stopar

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi u 3 (tri) primjerka putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

DN-a:

1. Punomoćniku tužitelja – odvjetnik Arsen Stipinović

2. Punomoćniku tuženika – odvjetnik Danijel Beljan