REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] R 5
Poslovni broj: Us I-1823/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužiteljice RE, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu, 8. ožujka 6, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, OIB 33706439962, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, 11. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/194, URBROJ: 443-02-02-20-24-8 od 19. rujna 2024.
i
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/194, URBROJ: 443-02-02-20-24-8 od 19. rujna 2024. tužiteljici je kao vlasniku i investitoru naloženo uklanjanje stambene građevine, nepravilne tlocrtne površine krajnjih dimenzija 6,80 / 12,60 m, visine prizemlja, s natkrivenom terasom tlocrtnih dimenzija 5,90 / 1,90 m, pomoćne građevine kontejnerskog tipa tlocrtnih dimenzija 2,75 / 6,60 m, sa metalnom nadstrešnicom tlocrtnih dimenzija 4,00 / 6,60 m, sve visine prizemlja, kao i dvije manje pomoćne građevine metalne konstrukcije tlocrtnih dimenzija 3,00 / 2,40 m i 1,70 / 1,10 m, s metalnom nadstrešnicom tlocrtnih dimenzija 1,70 / 2,80 m, sve visine jedne etaže, izgrađenom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na zemljištu izvan građevinskog područja, na poljoprivrednom zemljištu, u roku od 15 dana od dana zaprimanja ovog rješenja (t. 1.) uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (t. 2.-7.).
2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužiteljica u tužbi da sporni objekti nisu građevine, već mobilni objekti, te za nadzor postavljanja istih nije nadležan tuženik, već komunalni redar. Tužbenim zahtjevom predlaže da sud poništi pobijano rješenje tuženika.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.
4. U sporu je održana rasprava na ročištu održanom 4. rujna 2025., i to na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" br. 36/24; dalje ZUS) u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, koje svoj izostanak nisu opravdale, čime je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. ZUS-a, dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.
5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu ovoga upravnog spora.
6. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužiteljice (saslušanje tužitelja kao stranke, očevid na licu mjesta uz nazočnost vještaka građevinske i mjerničke struke), smatrajući da provođenje ovih dokaza nije potrebno za donošenje odluke o zakonitosti pobijanog rješenja tuženika, a koju je moguće donijeti na temelju materijalne dokumentacije koja prileži spisu, a što će biti razvidno iz nastavka obrazloženja ove presude.
7. Razmatrajući sva sporna pitanja ovog spora, Sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor dana 21. veljače 2024. na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proveo inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen Zapisnik, KLASA: UP/I-362-02/24-02/194, URBROJ: 443-02-02- 20-24-1 (dalje: zapisnik), kojem prileže i sačinjene fotografije. Iz zapisnika proizlazi da je neposrednim opažanjem inspektora utvrđeno da se na navedenoj nekretnini u vlasništvu tužiteljice nalaze izgrađene građevina opisane u izreci pobijanog rješenja, te je nastavno izvršenim uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Umaga utvrđeno da se navedena nekretnina nalazi izvan građevinskog područja, na poljoprivrednom zemljištu.
9. Predmetni Zapisnik s prilozima dostavljen je tužiteljici zajedno s dopisom kojim ju se poziva da se očituje o svim činjenicama i okolnostima relevantnim za rješavanje konkretne upravne stvari, a tužiteljica je u očitovanju od 6. rujna 2024. istaknula da se ne radi o zidanim građevinama, ne osporivši preostala utvrđenja.
10. Među strankama nije sporan opis i lokacija spornih objekata (građevina), da je tužiteljica vlasnica odnosno investitor istih, te da za predmetne građevine nije izdana izvršna građevinska dozvola ili drugo akt za gradnju. Međutim, sporno je, predstavljaju li opisani objekti građevine, te je li građevinski inspektor bio nadležan naložiti uklanjanje istih.
11. Prema članku 106. Zakona o gradnji ("Narodne novine" br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128. -130. tog zakona, koje su precizirane odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23, dalje: Pravilnik.)
12. Prema odredbi čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji, građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.
13. Prema stavu ovoga Suda, svi objekti iz predmeta ovoga spora, opisani kao u izreci osporenog rješenja i zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru te prikazani na fotografijama koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka, predstavljaju građevine u smislu citirane odredbe čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji.
14. Naime, iz fotografija i opisa razvidno je da je riječ o građevinskom sklopu s nadstrešnicom i terasom, postavljenom na pripremljenu podlogu, što ukazuje na namjeru trajnog zahvata u prostoru. Riječ je o sklopu koji je nastao građenjem koji je izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda, pri čemu činjenica mobilnosti konstrukcije nije odlučna jer trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određenje pojma građevine (tako i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3111/22 od 2. prosinca 2022). S tim u vezi valja istaknuti da mobilne kućice, glamping kućice, kiosci i sl., kada se postave na određeno mjesto te se povezuju s tlom izvedbom građevinskih radova ili ugradnjom instalacija i uređaja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine, nesumnjivo predstavljaju građevine sukladno pojmovima iz propisa o gradnji (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske poslovni broj Usž-2777/2024-2 od 26. ožujka 2025.).
15. Stoga je riječ o građevinama u smislu citirane odredbe Zakona o gradnji, koje se ne može podvesti pod iznimke iz čl. 128. -130. Zakona o gradnji, odnosno Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, te se stoga gradnji sporne građevine moglo pristupiti tek na temelju pravomoćne ili barem izvršne građevinske dozvole.
16. Nadalje, tužiteljica osporava i nadležnost tuženika u konkretnom predmetu. Međutim, budući da je Sud utvrdio da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja pravilno utvrđeno da se radi o građevini koja se može graditi samo na temelju građevinske dozvole, to je za provođenje inspekcijskog nadzora u svezi zakonitosti gradnje nadležna građevinska inspekcija u skladu s odredbom čl. 3. st. 1. u svezi s čl. 103. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj 115/18, 110/21 i 67/23).
17. Slijedom navedenog, budući je u postupku pravilno utvrđeno da je tužiteljica vlasnik odnosno investitor opisanih građevina izgrađenih bez da je za gradnju ishodovana pravomoćna ili izvršna građevinska dozvola u smislu citirane odredbe čl. 106. Zakona o gradnji, to je tužiteljici osnovano osporenim rješenjem naređeno uklanjanje tih građevina na temelju citirane odredbe čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu.
18. Stoga Sud nalazi da se pobijano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim niti po jednoj zakonskoj osnovi, pa je tužbeni zahtjev na čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan.
19. Tužiteljica je u okviru tužbe predložila određivanje odgodnog učinka tužbe navodeći da bi se izvršenjem osporenog rješenja tužiteljici nanijela šteta koja bi se mogla teško popraviti jer da sporna građevina predstavlja njezin dom.
20. Čl. 42. st. 1. ZUS-a propisano je da tužba nema odgodni učinak, osim kada je to zakonom propisano. St. 2. istog čl. propisano je da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.
21. Dakle, da bi Sud odredio odgodni učinak tužbe uvjeti iz citiranog čl. 42. st. 1. ZUS-a moraju biti kumulativno ispunjeni, što u konkretnom predmetu nije slučaj. Naime, tužiteljica nije ni obrazložila ni dokazala da bi joj izvršenjem osporenog rješenja nastala šteta koja bi se mogla teško popraviti budući da na navedenu okolnost nije dostavila dokaze iz kojih bi proizlazila osnovanost navoda. Naime, tužiteljica ima prijavljeno prebivalište na različitoj adresi ([adresa]) u odnosu na predmetnu građevinu, pa stoga ne bi proizlazilo da se radi o njezinom domu.
22. Nadalje, sukladno ustaljenoj sudskoj praksi odgoda izvršenja u slučajevima bespravne gradnje protivi se javnom interesu izraženom u odredbama ZDI-a i to posebice odredbama čl. 1. i čl. 103. st. 1. toga zakona, koje propisuju da se postupci pokreću u javnom interesu i to po službenoj dužnosti (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u odlukama poslovni broj Usž-406/17-2 od 15. veljače 2017., Usž- 577/18-2 od 12. srpnja 2018., Usž-3290/19-2 od 20. studenog 2019., Usž-2359/20-3 od 29. siječnja 2021., Usž-4620/22-2 od 7. veljače 2023., Usž-2016/2024-2 od 29. svibnja 2024., Usž-1169/2024-2 od 29. svibnja 2024., Usž-2078/2023-2 od 9. srpnja 2024.).
23. Sijedom navedenog, kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe, to je odbijen prijedlog tužiteljice.
24. Stoga je odlučeno kao u izreci rješenja.
U Rijeci 11. rujna 2025.
Sutkinja
Daria Pugel
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a). Žalba ne odgađa izvršenje pobijanog rješenja (čl. 128. st. 3. ZUS-a).
DNA:
- opunomoćeniku tužitelja Ivanu Milanoviću, odvjetniku u Umagu, 8. ožujka 6
- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8