REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr Ob-51/25-5

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I ovrhovoditelja mlt. ČP, OIB [osobni identifikacijski broj] i II ovrhovoditeljice mlt. ZP, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po zakonskom zastupniku i ocu BP, kojega zastupa punomoćnik Arnold Čada, odvjetnik u [adresa], protiv ovršenice VP, OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Lana Maria Milić, odvjetnica u Zagrebu, radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu ovršenice za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te za odgodu izdavanja naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, 11. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog ovršenice za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine pred Financijskom agencijom na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj P Ob-179/2015 od 21. veljače 2017. u iznosu od 528,80 EUR, iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 2. i 3. Ovršnog zakona.

II Odbija se prijedlog ovršenice za odgodu prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine pred Financijskom agencijom na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj P Ob-179/2015 od 21. veljače 2017.

III Odbija se zahtjev ovršenice za naknadu troškova ovršnog postupka.

IV Odbija se zahtjev I i II mlt. ovrhovoditelja za naknadu troškova ovršnog postupka.

z a k lj u č i o j e

Upućuje se ovršenica da u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj P Ob-179/2015 od 21. veljače 2017., u iznosu od 528,80 EUR, iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Ovršenica je 20. kolovoza 2025. podnijela ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate u iznosu od 528,80 EUR, te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj P Ob-179/2015 od 21. veljače 2017.

2. U prijedlogu u bitnome navodi da je zakonski zastupnik zajedničke mlt. djece 11. kolovoza 2025. te 18. kolovoza 2025. podnio Financijskoj agenciji ukupno četiri zahtjeva za izravnu naplatu na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj P Ob- 179/2015 od 21. veljače 2017. kojom je utvrđena obveza ovršenice na ime uzdržavanja mlt. ČP doprinositi iznos od 124,50 EUR (938,00 kn) mjesečno i mlt. ZP doprinositi iznos od 124,50 EUR (938,00 kn) mjesečno, počevši od 21. veljače 2017., a radi naplate ukupnog iznosa od 31.654,63 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama za svaki pojedini mjesec postojanja obveze uzdržavanja, počevši od 21. veljače 2017., odnosno radi naplate iznosa od 15.438,91 EUR i 124,55 EUR za uzdržavanje mlt. ČP te iznosa od 15.966,68 EUR i 124,54 ERU za mlt. ZP. Navodi da je na temelju zahtjeva za izravnu naplatu tražbine ovrhovoditelja s računa ovršenice zaplijenjen iznos od 528,80 EUR. Nadalje navodi da je tijekom 2017. i 2018. ovršenica uredno plaćala obvezu na ime uzdržavanja na ruke zakonskog zastupnika ovrhovoditelja, da su 2019. ovršenica i zakonski zastupnik ovrhovoditelja zasnovali izvanbračnu zajednicu tijekom koje je rođeno još dvoje zajedničke djece, da je u rujnu 2024. prestala izvanbračna zajednica otkada mlt. djeca žive s majkom te da je 26. lipnja 2025. donijeta privremena mjera poslovni broj R1 Ob-1482/25-31 kojom je određena obveza oca doprinositi za uzdržavanje zajedničke djece, i to za mlt. ZP iznos od 229,60 EUR i mlt. ČP iznos od 252,56 EUR. Navodi da je, s obzirom na visinu zaplijenjenog iznosa, kao i iznosa u odnosu na koji je podnesen zahtjev za izravnu naplatu, razvidno da bi ovršenica daljnjim provođenjem ovrhe pretrpjela znatnu štetu te da bi došlo do neosnovanog umanjenja njezine imovine. Stoga, predlaže sudu pozivom (i sadržajno) na žalbene razloge iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 2., 3., 7. i 9. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ) proglasiti pljenidbu i prijenos nedopuštenim radi naplate iznosa od 528,80 EUR, kao i odgoditi izdavanje naloga bankama na prijenos zaplijenjenih sredstava. Potražuje troškove ovršnog postupka.

3. I i II mlt. ovrhovoditelji protive se prijedlogu ovršenice u cijelosti. U bitnome navode da je ovršni postupak pokrenut na temelju pravomoćne i ovršne presude kojom je ovršenica obvezana na plaćanje uzdržavanja, a koju obvezu nije izvršavala. Navodi da se radi o dospjelom razdoblju od 2017., a ne o sadašnjem razdoblju te da ovršna isprava nikada nije stavljena izvan snage, niti je izgubila svojstvo pravomoćnosti i ovršnosti. Stoga, predlaže sudu odbiti prijedlog ovršenice uz naknadu troškova ovršnog postupka.

4. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. ovoga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Nadalje, stavkom 2. istog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5. Nesporno je da se pred Financijskom agencijom u postupku izravne naplate provodi prisilna naplate tražbine na novčanim sredstvima ovršenice po zahtjevu I i II mlt. ovrhovoditelja podnijetog 11. i 18. kolovoza 2025. na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj P Ob-179/2015 od 21. veljače 2017., a kojim je određeno ovršenici doprinositi za uzdržavanje I ovrhovoditelja mlt. KP mjesečno iznos od 124,50 EUR (938,00 kn) i II ovrhovoditeljice mlt. ZP mjesečno iznos od 124,50 EUR (938,00 kn), radi naplate novčane tražbine s osnove uzdržavanja za oba mlt. djeteta u ukupnom iznosu od 31.654,68 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama za nesporno razdoblje od 21. veljače 2017. nadalje, da je sa računa ovršenice zaplijenjen ukupan iznos od 528,80 EUR, te da je račun ovršenice blokiran, jer na istome nema dovoljno novčanih sredstava za izvršenje predmetne osnove za plaćanje. Rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob-1482/25-31 od 26. lipnja 2025. određeno je ocu BP, ovdje zakonskom zastupniku I i II mlt. ovrhovoditelja, doprinositi za uzdržavanje istih, počevši od 21. studenoga 2024., s time da iz stanja spisa nije razvidno da bi navedeno rješenje postalo pravomoćno, a od kojeg datuma predmetna ovršna isprava je bez pravnog učinka za slučaj da je navedeno rješenje postalo pravomoćno. Dakle, prijedlog za izravnu naplatu podnijet je na temelju ovršne isprave radi naplate ukupnog iznosa od 31.654,68 EUR za razdoblje od 21. veljače 2017. nadalje, dok ovršenica predlaže proglasiti nedopuštenim pljenidbu i prijenos radi naplate zaplijenjenog iznosa od 528,80 EUR (ne cjelokupnog iznosa za koji je podnijet prijedlog za izravnu naplatu), te je sud dužan odlučiti u granicama postavljenog zahtjeva (čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku, Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a).

6. U odnosu na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenica se poziva na žalbene razloge iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 2. i 3. OZ-a te je ovaj sud stava kako ovršenica svojim navodima nije dokazala da bi ti žalbeni razlozi bili ispunjeni, jer je ovršna isprava stekla svojstvo ovršnosti, odnosno ista je postala ovršna 21. ožujka 2017., te ovršna isprava nije ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno nije na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka u odnosu na zaplijenjeni iznos od 528,80 EUR. Kako ovršenica svojim navodima nije dokazala da su ispunjeni navedeni žalbeni razlozi, valjalo je njezin prijedlog u tom dijelu odbiti kao neosnovan te odlučiti kao u točki I izreke rješenja.

7. U odnosu na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenica se poziva i na žalbene razloge iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ- a, te s obzirom da su ovrhovoditelji u cijelosti osporili postojanje navedenih žalbenih razloga, kao i na neispunjenost pretpostavki iz odredbe čl. 52. st. 4. OZ-a s obzirom na obrazloženo u točki 5. ove odluke, to je primjenom odredbe čl. 52. st. 3. OZ-a sud odlučio kao u izreci ovog zaključka.

8. Prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenice nije osnovan.

9. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. do 11. navedenog članka OZ-a. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u odredbi čl. 65. st. 1. toč. 1. do 11. OZ-a.

10. Ovršenica je podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu sukladno odredbi čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a. U pogledu tog istog uvjeta (prijedloga za proglašenje) sud je zaključkom ovršenicu uputio u parnicu kako je to obrazloženo u točki 7. ove odluke.

11. U odnosu na drugi uvjet za odgodu, i to nastanak nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, ovršenica prema ocjeni ovog suda, uvodno opisanim navodima, nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a. Naime, pokretanje postupka izravne naplate i sama provedba ovrhe ne može se smatrati razlogom nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, niti je ovršenica učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenica mora dokazati na jasan, određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe, a što ovršenica u konkretnom slučaju nije učinila.

12. Nadalje se ističe kako je potrebno navesti da čak i kada je ispunjena pretpostavka iz čl. 65. st. 1. OZ-a i jedna od pretpostavki iz čl. 65. st. 1. toč.1. do 11. OZ-a, sud nije dužan prihvatiti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe. Nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno nasilje, u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, su okolnosti koje moraju postojati u trenutku provedbe ovrhe te se kao ispunjeni uvjet za odgodu u tom smislu ne može uzeti šteta koja bi tek trebala nastati u budućnosti. Kada se govori o šteti, pod time se podrazumijeva šteta koju ovršenica, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogla protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogla, ali uz iznimne i nerazmjerne teškoće, a koja šteta primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome da li je imovina ovrhovoditelja dostatna za povrat novčanih sredstava koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

13. Pri tome je ovršenica dužna dostaviti dokaze kojim bi učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za nju nastupila upravo takva, nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Vjerojatnost nastanaka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u tom smislu primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno da li je imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu isplatu ovršenici onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen i prenesen ovrhovoditelju.

14. Stoga je ovršenica dužna dokazati da ovrhovoditelji nemaju imovine ili da je njihova imovina nedostatna za naknadno namirenje ovršenice. Međutim, u svom prijedlogu ovršenica nije dostavila dokaze o imovinskom stanju ovrhovoditelja koji bi upućivali da će (eventualni) povrat novčanih sredstava od ovrhovoditelja biti nemoguć ili otežan i povezan sa većim troškovima.

15. Slijedom navedenog, a s obzirom da ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, nije ispunjena pretpostavka iz odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, dok ispunjenje uvjeta propisanog odredbom čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a nije dostatno za odgodu ovrhe, te je sud odbio prijedlog ovršenice kao neosnovan i odlučio kao u točki II izreke ovog rješenja.

16. Zahtjev ovršenice za naknadu troškova ovršnog postupka sud odbija kao neosnovan primjenom odredbe čl. 14. st. 5. OZ-a, a s obzirom da zatraženi trošak nije neosnovano prouzročen od strane I i II mlt. ovrhovoditelja (točka III izreke rješenja).

17. Zahtjev I i II mlt. ovrhovoditelja za naknadu troškova ovršnog postupka sud odbija kao neosnovan primjenom odredbe 14. st. 4. OZ-a, jer očitovanje ovrhovoditelja nije bilo neophodno za provođenje postupka izravne naplate, a s obzirom da Ovršnim zakonom nije propisana dužnost ovrhovoditelja očitovati se na prijedlog ovršenika za odgodu i proglašenje ovrhe nedopuštenom, dok očitovanje ovrhovoditelja u ovom slučaju nije bilo nužno potrebno za odluku u ovoj pravnoj stvari (točka IV izreke rješenja).

U Zagrebu 11. rujna 2025.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja stranka može u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka rješenja podnijeti žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda e-komunikacijom.

Protiv zaključka nije dopuštena žalba (čl. 11. st. 5. OZ-a.).

DN-a

1. Pun. I i II ovrhovoditelja

2. Pun. ovršenika