Poslovni broj: 163 Pn-49/25

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Jadranki Nižić - Peroš, u pravnoj stvari tužiteljice Ardene Bajlo, OIB: [osobni identifikacijski broj], Put Klementa 12, 23000 Zadar, zastupane po punomoćniku Miji Kladariću, odvjetnik iz Slavonskog Broda, protiv tuženika 1. RL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. Općina Vir, OIB: [osobni identifikacijski broj], Trg svetog Jurja 1, 23234 Vir, oboje zastupani po punomoćnicima, odvjetnicima u odvjetničkom društvu Marinović i partneri j.t.d., sa sjedištem u [adresa], nakon održane glavne rasprave od dana 28. kolovoza 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i zamjenice punomoćnika tuženika, radi povrede prava osobnosti i isplate naknade neimovinske štete, dana 11. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženicima RL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da u roku od 3 dana od pravomoćnosti presude o svojem trošku objave u cijelosti i bez komentara pravomoćnu presudu donesenu u ovom postupku.

II. Svaka stranka snosi svoje troškove.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od dana 6. studenog 2018. navodi da je tuženik pod 1. dana 29. lipnja 2018. sazvao tiskovnu konferenciju u prostorijama tuženika pod 2. na kojoj je dao priopćenje u kome je javnosti "ponudio novootkrivene pravosudno-obiteljske detalje i veze sa slučajem gradnje benzinske pumpe na otoku Viru". Navedenu tiskovnu konferenciju je izravno prenosila Antena Zadar, a istoj je bilo prisutno više novinara iz različitih javnih glasila, te je pri tome tuženik pod 1. naveo:

1. Da je tužiteljica kao predsjednica suda omogućila svojem bratu OL iz odvjetničkog društva Kotlar&Vidov iz [adresa] i svojem sinu TL da Trgovački sud u Zadru nezakonito, kao nenadležan sud postupa u predmetu predlagatelja privremene mjere trgovačkog društva Tri Bartola d.o.o. protiv Općine Vir, te da se na taj način traži da se razvlasti država, jer je općina [adresa] država.

2. Neznanje pravosuđa je opće poznato.

3. Rođeni brat daje sestri da riješi predmet, a njegov spis se rješava u roku kraćem od 24 sata, a da taj predmet vodi njezin rođeni sin. Pa gdje to još postoji na kugli zemaljskoj. Zamislite očaja u branjenju teškog kriminala, u branjenju uzimanja ogromne količine novaca nezakonito. Ovdje se državne državne institucije grčevito stavljaju u obranu organiziranog kriminala.

4. Svaka država ima mafiju, a kod nas mafija ima državu.

5. Čitav jedan sud pokušava staviti u funkciju obrane kriminala i to na tako bezobziran način da brat od sestre i sin od majke traži zaštitu kriminala da bi ostvario svoj privatni interes i da bi zaštitio interes svoga klijenta.

6. Ovo predstavlja obiteljsku privatizaciju suda.

7. Zamislite što su oni spremni raditi da bi zaštitili organizirani kriminal.

8. Obitelj ide u toj količini privatizirati jedan kompletan sud.

9. Tu je netko uzeo tešku lovu što naš narod kaže, jer ne bi se tako grčevito branili da nisu uzeli tešku lovu.

10. Kada je obitelj udružena u priču ne prolazi niti 24 sata da se pišu sudska rješenja.

11. Čitav državni sustav su stavili u funkciju obrane neobranjivog.

Sadržaj ove tiskovne konferencije je prenesen na Antena Zadar, kao i na lokalnim portalima Kalelarga info.hr. i drugi te tiskani mediji Zadarski list, Virski list, Narodni list, Slobodna Dalmacija u svojim izdanjima od 30. lipnja 2018., te 01. srpnja 2018. i 03. srpnja 2018. Za ove tekstove tužiteljica je saznala početkom srpnja 2018. godine kada je obaviještena od drugih osoba o sadržaju ovih tekstova i kada je pribavila snimku izjave okrivljenika sa tiskovne konferencije.

Dana 21. kolovoza 2018. tuženik pod 1. je ponovno organizirao tiskovnu konferenciju na kojoj je također pred većim brojem novinara izjavio kako slijedi:

1. U Trgovačkom sudu u Zadru vodi se oko 1.800 predmeta od čega je po podacima iz e- spisa čak 183 predmeta u kojima sudjeluje odvjetničko društvo Kotlar, Bajlo & Partneri kojega vodi brat predsjednice Trgovačkog suda Ardene Bajlo.

2. Ovo je katastrofa pravne države. To nije Trgovački sud nego "Obiteljski sud Kotlar, Bajlo i partneri". Tko nakon toga može imati povjerenja u pravnu državu? 3. To su samo spisi iz sustava e-spisa, dakle oni koji se mogu vidjeti. Druge podatke nismo dobili zatajeni su nam s objašnjenjem kako je jako teško do njih doći. Možemo samo zamisliti koliko je ukupno predmeta koje OL ima kod svoje sestre , predsjednice suda, što je najveći skandal u povijesti Republike Hrvatske. To je gadljivo i amoralno. Sestra, brat i sin privatizirali sud.

Dana 23. kolovoza 2018. godine i 05. rujna 2018. godine u glasilima Virski list i Zadarski list objavljeno je priopćenje u kome je tuženik pod 1. kao načelnik tuženika pod 2. Općine Vir napisao i potpisao tekst sadržaja kako slijedi:

1. Nakon rasprave održane 22. kolovoza 2018. na Trgovačkom sudu u Zadru u predmetu koji se vodi povodom Prijedloga za određivanjem privremene mjere s krajnjim ciljem onemogućavanja konzumiranja nezakonite građevinske dozvole investitoru Tri Bartola d.o.o. i to na način da mogućom zlouporabom položaja i ovlasti pred sudom koji nije nadležan za odlučivanje u upravnim predmetima predsjednica Trgovačkog suda u Zadru Ardena Bajlo protivno svim zakonskim propisima pokušava omogućiti punomoćnicima predlagatelja osiguranja svoj sinu i bratu da za svoju stranku Tri Bartola d.o.o. ishode rješenje o izdavanju privremene mjere kojom bi se Općini Vir i njenim tvrtkama zabranilo obavljanje poslova za koje su po Ustavu i zakonima ovlašteni.

2. Unatoč činjenici da odvjetničko društvo Kotlar, Vidov i partneri imaju oko desetak odvjetnika i odvjetničkih vježbenika, zastupao je sin predsjednice suda Ardene Bajlo, David Bajlo, što dovoljno govori o pritisku koji se pokušava izvršiti na sud, sve u cilju donošenja nezakonite odluke, a na što je tijekom rasprave upozoreno od strane Općine Vir.

3. Ovakva namjera izigravanja zakona od strane predsjednice suda Ardene Bajlo, koja ne bira sredstva da koristeći položaj i ovlast pokušava pogodovati svom sinu i bratu kako bi oni svojoj stranci omogućili konzumiranje građevinske dozvole za koju je nadležno Ministarstvo graditeljstva utvrdilo niz nezakonitosti te istu proglasilo nezakonitom, te da koristi instituciju Trgovačkog suda kako bi nezakonito razvlastila Općinu Vir i tvrtke u njenom vlasništvu.

Dana 13. rujna 2018. u glasilu Zadarski list i portalu Kalelarga info.hr objavljeno je priopćenje u kome je tuženik pod 1. kao načelnik Općine Vir napisao i potpisao tekst sadržaja kako slijedi:

1. Stoga, bez obzira na povoljan ishod po naše interese i dalje držimo da ovaj sud, s obzirom na umreženost obiteljsko-poslovnih interesa, nikako ne može obavljati svoju funkciju.

2. Ako je već došlo do nepotrebne rasprave na ovom nenadležnom sudu, naš zahtjev za izuzećem sudaca i delegacijom na neki drugi sud koji nije kontaminiran obiteljsko- poslovnom spregom klana R trebao je bez odgađanja biti prihvaćen.

3. Dakako sve u cilju da predmet ostane u okviru Zadarskog suda, odnosno u rukama sudaca koji su u otvorenom sukobu interesa obiteljsko poslovnom s jednom od stranaka u postupku. Upravo zbog ovakvog pravosuđa, kakvo se provodi na Trgovačkom sudu u Zadru, građani Republike Hrvatske u svim istraživanjima javnog mijenja potvrđuju tezu da je korupcija najizraženija upravo u pravosuđu, kao i da ne postoji pravda u koju mogu vjerovati.

4. Činjenica da na tom sudu klan R ima više od 11% predmeta samo po e- spisu (o ostalim predmetima nisu dali podatke) dovoljno kazuje o privatizaciji ovog suda od strane jedne obitelji. Ta je činjenica zastrašujuća koliko za pravnu sigurnost, toliko i za poslovne aktivnosti trgovačkih društava i građana Zadarske i Šibensko- kninske županije, odnosno na području koje je u obuhvatu ovoga suda. Tužiteljica da je predsjednica Trgovačkog suda u Zadru kod koga je u trenutku sazivanja ovih tiskovnih konferencija i dostavljana priopćenja za medije bio u tijeku postupak povodom prijedloga za određivanjem privremene mjere predlagatelja osiguranja trgovačkog društva Tri Bartola d.o.o. protiv protivnika osiguranja Općine Vir. Predmeti osiguranja tražbine su sukladno Ovršnom zakonu i po prirodi stvari hitni postupci u kojima sudovi uobičajeno po zaprimanju prijedloga i formalnog ispitivanja da li prijedlog sadrži sve potrebne elemente podneska sukladno ZPP-u dostavljaju prijedlog protivniku osiguranja radi očitovanja i donošenja odluke po prijedlogu. Pitanje uopće sudske nadležnosti, a nakon toga stvarne i mjesne nadležnosti Trgovačkog suda u Zadru je činjenica koju utvrđuje uređujući sudac i u odnosu na ove činjenice predsjednik suda nema nikakve ovlasti. Punomoćnik predlagatelja osiguranja trgovačkog društva Tri Bartola d.o.o. je odvjetnik koji obavlja svoj posao i ne obraća se pisanjem podnesaka tužiteljici kao svojoj sestri, već sudu od koga traži ostvarivanje određenih prava i interesa za svoju stranku. Na tiskovnoj konferenciji održanoj dana 21. kolovoza 2108. se ponovno diskreditira tužiteljicu i iznose neistine u smislu da je ona zatajila određeni broj spisa u kojima pred Trgovačkim sudom u Zadru kao punomoćnik nastupa Odvjetničko društvo Kotlar&Vidov. Na upit tuženika su dostavljeni podatci koji su dostupni iz e-spisa iz kojih je vidljivo da je u trenutku sačinjavanja odgovora na upit u radu na Trgovačkom sudu u Zadru sudu bilo ukupno 1644 predmeta, od čega je u radu bilo 26 spisa u kojima je Odvjetničko društvo Kotlar&Vidov bilo punomoćnik. U razdoblju od 2011-2018. godine je u radu na Trgovačkom sudu u Zadru bilo ukupno 19162 spisa od čega je Odvjetničko društvo Kotlar&Vidov bilo punomoćnik u 183 spisa. Stoga je postotak od 11% kako se to navodi u priopćenju tuženika netočan i predstavlja manipuliranje brojevima upravo sa ciljem diskreditranja tužiteljice i Odvjetničkog društva Kotlar&Vidov. Usporedbom ukupnog broja spisa na sudu u navedenom razdoblju i broja spisa u kome je ovo odvjetničko društvo zastupalo svoje stranke vidljivo je da je postotak 0,95%, što je za 11 puta više od postotka koji je naveo tuženik pod 1. Opće je poznato da se raspored predmeta vrši kompjuterskim putem i da na raspored tužiteljica ne može utjecati. Posebno treba napomenuti da je tuženik pod 1. u svoje ime i u ime tuženika pod 2. pokazao iznimnu upornost u svojem postupanju jer je imao ukupno 4 javna istupanja u vremenskom razdoblju od 2 i pol mjeseca. Pojašnjava i da se radi o četiri događaja i to 29. lipnja 2018., 21. kolovoza 2018., 23. kolovoza 2018. i 13. rujna 2018., te da svaki događaj potražuje po 30.000,00 kuna, odnosno 3.981,68 EUR.

2. U svom odgovoru na tužbu od 20. siječnja 2022. tuženici se oštro i kategorično protive tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu kao u cijelosti neosnovanim i po pravnoj osnovi i utuženom potraživanju. Ističu prigovor potpuno promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženika pod 1. kao stranke u postupku budući da je isti postupao isključivo kao tadašnji predstavnik, zakonski zastupnik drugotužene Općine Vir, braneći isključivo interese tijela lokalne samouprave u kojem je bio izabran i obnašao tada funkciju načelnika i zakonskog zastupnika. Tuženik pod 1. u niti jednom svojem obraćanju putem medija da nije isticao nikakve privatne probleme koje bi eventualno imao prema tužiteljici već je u svakom istupu tema bilo isključivo zaštita interesa tuženika pod 2. gdje je iznosio svoj vrijednosni sud i stavove u odnosu Općine Vir i problematike oko izdavanja građevinske dozvole i djelovanja (nenadležnog) suda u tom pogledu tj postupku. Niti jedan stav, niti jedno mišljenje i niti jedan dokaz u povjesnici tužbe ne upućuje na tuženika pod 1. kao privatnu osobu, već isključivo na tuženika pod 1. kao tadašnjeg zakonskog zastupnika tuženice pod 2., a koji je govorio u cilju zaštite pravnih interesa tuženice pod 2., dakle za ime i račun tuženice pod 2. Tiskovne konferencije i da su bile održane u službenim prostorijama tuženice pod 2. Tuženica pod 2. da je preko tuženika pod 1. prvenstveno iznosila svoje mišljenje, kritički stav i vrijednosni sud pa i sumnje u odnosu na rad Trgovačkog suda i tužiteljice kao tadašnje predsjednice Trgovačkog suda u Zadru kao službene osobe, a ne u odnosu na istu kao fizičku osobu. U ovom predmetu da nije nastala nikakva imovinska ili neimovinska šteta za tužiteljicu, a prema mišljenju vodećih ustavnih stručnjaka svako tijelo javne vlasti trebalo bi biti podložno kritici, pa i onoj oštroj ili nepristojnoj, a to se posebno odnosi na sudove budući da isti uživaju ustavni privilegiji nezavisnosti od političkog utjecaja kojem su podložne ostale dvije grane državne vlasti. Navodi tužiteljice da su tuženici pogrešno prikazali broj predmeta u kojima je pred Trgovačkim sudom u Zadru punomoćnik odvjetničko društvo Kotlar, Vidov i partneri su u suštini neosnovani budući da je zz tuženika pod 2. iznio podatke koji su mu tada bili dostupni i dostavljeni, a prema dopisu Trgovačkog suda u Zadru. Tuženici nisu imali nikakvu namjeru namjerno iznositi bilo kakve neistinite optužbe prema tužiteljici kao javnoj osobi i službenoj osobi tada u funkciji predsjednice Trgovačkog suda u Zadru. Tuženica pod 2. da se kritične prigode doista bila našla u zaista nezavidnoj pravnoj i faktičnoj situaciji. Izdana je nezakonita građevinska dozvola trgovačkom društvu “Tri Bartola d.o.o.” za izgradnju benzinske crpke na području u nadležnosti tuženice. Građevinska dozvola je izdana mimo svih zakonskih propisa, suprotno prostornim planovima te je tuženik pod 1., kao zakonski zastupnik tuženice pod 2. morao reagirati te je i javno ustao u zaštitu interesa općine i svih njenih stanovnika jer je to njegova dužnost, odgovornost i obveza. Osporavaju se povijesni navodi tužbe jer nigdje nema materijalnih dokaza da su tuženici autorizirali objavljene tekstove u medijima i da su potvrdili njihovu autentičnost i sadržaj navoda sa tiskovnih konferencija, a koji su bili rezultat isključivo shvaćanja, prosudbe pa i krivog interpretiranja od strane pojedinih novinara tj urednika naslova. Postupak izgradnje benzinske crpke u to vrijeme je krenuo nezakonito i prijetilo je da će se nastaviti istim putem te su se u takvim okolnostima tuženi stvarno osjećali bespomoćno u trenucima kada prijeti nenadoknadiva šteta. Činjenica da je u postupku zakazano ročište o donošenju privremene mjere u rekordnom roku zasigurno nije doprinijela tuženikovom povjerenju u tijela javne vlasti naprotiv to je izazvalo opravdanu sumnju da se pokušava pogodovati protivnoj strani u tom postupku. Opreza radi napominje se i kako je većina izjava tadašnjeg zz tuženice pod 2. potpuno preuveličana u medijima, izjave su izvučene iz konteksta navoda te su pojedine izjave čak i iskrivljene i izvađene iz konteksta rečenice te kao takve prikazane u medijima. Posebno se ističe i to da tužiteljica nije zbog navedenih izjava trpila nikakve boli, nije se obratila liječniku, nije bila na bolovanju uslijed uznemirenosti, nelagode, osude društva, sramote, nije imala bilo kakve zdravstvene ili ne daj Bože psihičke tegobe itd. Opreza radi ističe se i prigovor nastupa zastare budući da sporni događaji datiraju iz srpnja 2018. te sama tužiteljica tvrdi da je saznala za sporne događaje u srpnju 2018. godine, dok je tužba odaslana na odgovor tuženicima tek dana 21. prosinca 2021., dakle nakon proteka roka od 3 godine, a koji rok je predviđen kao zastarni rok za naknadu neimovinske štete.

3. U ovoj pravnoj stvari sud je izveo sljedeće dokaze: izvršio uvid i pročitao novinski članak iz Zadarskog lista od 3. srpnja 2018. sa naslovom "Panična reakcija predsjednice Suda Ardene Bajlo i projektanta IL" (list 7 spisa), priopćenje za javnost od 1. srpnja 2018. objavljeno na portalu Kalelarga info sa naslovom "Ardena Bajlo štiti mafiju, nesposobna je i treba dati ostavku" (list 8 spisa), članak iz novina Virski list sa naslovom "Općina Vir: Predsjednica Trgovačkog suda Zadar treba podnijeti ostavku" (list 9 spisa), članak iz Zadarskog lista od 30. lipnja 2018. sa naslovom " RL: Cijeli jedan sud pokušava se staviti u obranu kriminala" (list 10 spisa), članak od 29. lipnja 2018. objavljen na portalu Kalelarga info sa naslovom " RL: Skandalozne pravosudno obiteljske veze na Trgovačkom sudu" (list 11 spisa), članak iz novina "Narodni list" od 30. lipnja 2018. (list 12-14 spisa), članak od 2. srpnja 2018. objavljen na portalu Kalelarga info sa naslovom " [adresa]

IL i Ardena Bajlo u panici uzalud pravdaju kriminalne radnje" (list 15 spisa), članak iz Zadarskog lista od 3. srpnja 2018. sa naslovom Zahtjev za objavu odgovora

- "Vrijeđa me i kleveće da kao predsjednica suda utječem na odluke sudaca" (list 16 spisa), članak sa portala Antena Zadar od 1. srpnja 2018. sa naslovom "Pravosudni skandal na Trgovačkom sud Zadar; Ardena Bajlo o svemu ništa ne zna, unatoč upletenosti rođenog brata i vlastitog sina?!" (list 17-18 spisa), dopis tužiteljice naslovljen na novine i portale u svezi zahtjeva za objavu odgovora na objavljene informacije (list 19, 31-32 spisa), članak iz novina Virski list od 21. kolovoza 2018. sa naslovom " RL: Ekipiramo odvjetničke timove i idemo do kraja. Tko može imati povjerenje u pravnu državu (" (list 20-21 spisa), članak od 21. kolovoza 2018. objavljen na portalu Kalelarga info sa naslovom " RL: Trgovački sud u Zadru radi katastrofalno – sumrak pravne države" (list 22 spisa), članak iz Virskog lista bez datuma (list 24 spisa), članak sa portala eZadar od 21. kolovoza 2018. (list 25-27 spisa), članak iz novina(bez naziva i datuma) (list 28 spisa), članak od 21. kolovoza 2018 i 5. rujna 2018. sa portala Zadarski.hr – piše: Općina Vir (list 33-36 spisa), članci od 23. kolovoza 2018. i 13. i 14. rujna 2018. (list 37-43 spisa), pogledan je i preslušan CD sa konferencije za medije održane dana 29. lipnja 2018., saslušani su svjedoci NL, PL i LL te su saslušani tužiteljica, tuženik pod 1. i zakonski zastupnik tuženika pod 2., a pročitani su i spisi Trgovačkog suda u Zadru R1- 33/18, Su-570/18 i Općinskog suda u Zadru K-650/18.

4. Županijski sud u Zagrebu je pod brojem Gž-2751/2023-6 odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Pn-69/2022 od 5. travnja 2023., dana 27. svibnja 2025. potvrdio presuda Općinskog suda u Zadru u pobijanom dijelu pod toč. I. i II. Izreke dok je ukinuo pod toč. III. i IV. izreke i predmet u pobijanom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje navodeći u bitnome da će u ponovljenom postupku prvostupanjski sud primjenom relevantnih odredbi materijalnog prava ponovno odlučiti o dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na objavu presude, dajući za svoja utvrđenja jasne i valjane razloge.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari jest zahtjev tužiteljice da tuženici objave pravomoćnu presudu donesenu u ovome postupku.

6. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

7. Među strankama nije sporno da su dana 29. lipnja 2018. i 21. kolovoza 2018. održane tiskovne konferencije u prostorijama tuženika pod 2. na kojima je tuženik pod 1. iznio određene tvrdnje u svezi rada Trgovačkog suda u Zadru i tadašnje predsjednice suda, ovdje tužiteljice te da su dana 23. kolovoza 2018./5. rujna 2018. i 13. rujna 2018. na istu temu izdana od strane tuženika pod 1. priopćenja koja su objavljena u drugim medijima. RL je kao okrivljenik u postupku koji se vodio pred ovim sudom pod brojem K-650/2018 potvrdio da su u glasilima Virski list i Zadarski list objavljena priopćenja koje je kao načelnik Općine Vir pročitao i potpisao. Stoga, navode tuženika iz odgovora na tužbu da se osporavaju povijesni navodi tužbe jer nigdje nema materijalnih dokaza da su tuženici autorizirali objavljene tekstove u medijima i da su potvrdili njihovu autentičnost i sadržaj navoda sa tiskovnih konferencija, a koji su bili rezultat isključivo shvaćanja, prosudbe pa i krivog interpretiranja od strane pojedinih novinara tj urednika naslova ovaj sud nije našao osnovanima, a posebno nakon pregleda CD-a sa konferencije od 29. lipnja 2018. te nakon čitanja priopćenja za koje je i sam tuženik pod 1. naveo da ih je potpisao i pročitao te nakon čitanja istovjetnih sadržaja iz više medija koji su prenosili sadržaj konferencije od 21. kolovoza 2018., a koji konkretno sadržaj tuženici nisu tijekom postupka osporili.

8. Na glavnoj raspravi od dana 16. siječnja 2023. je pregledana i saslušana video snimka prve tiskovne konferencije od 29. lipnja 2018. te je kao nesporno utvrđeno da je tuženik pod 1. na konferenciji iznio sve tvrdnje koje su detaljno navedene u tužbenom zahtjevu. Kako su na konferenciji bili pozvani i nazočni predstavnici medija sadržaj iznesenog je objavljen na raznim portalima te u tiskanim medijima. Tijekom postupka nije pregledan CD sa konferencije održane 21. kolovoza 2018. obzirom da tuženici do zaključenja prethodnog postupka nisu dostavili CD kao dokaz u ovome postupku, a niti je isti dostavljen i pregledan u kaznenom postpku koji se vodio pod brojem K-650/2018.

9. Pravo osobnosti definira Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, dalje ZOO) u čl. 19. gdje se navodi i to u st. 2., da se pod pravima osobnosti u smislu ovog zakona razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života i dr. Članak 1045. ZOO propisuje da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom čl. 1046. ZOO definirana je neimovinska šteta kao povreda prava osobnosti.

9.1. Člankom 1099. ZOO je propisano da u slučaju povrede prava osobnosti oštećenik može zahtijevati, na trošak štetnika, objavljivanje presude, odnosno ispravka, povlačenje izjave kojom je povreda učinjena, ili što drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže pravičnom novčanom naknadom.

10. U odnosu na tiskovnu konferenciju od dana 29. lipnja 2018. koju je nesporno organizirao tuženik pod 1. u prostorijama tuženika pod 2. i na kojoj je pred većim brojem novinara iznio činjenične tvrdnje o tužiteljici, a koji video sa konferencije je pregledan pred ovim sudom, ovaj je sud našao da je tuženik pod 1. iznio neistinite tvrdnje koje se odnose na tužiteljicu kada je naveo da je:

- Tužiteljica kao predsjednica suda omogućila svojem bratu OL iz odvjetničkog društva Kotlar&Vidov iz [adresa] i svojem sinu TL da Trgovački sud u Zadru nezakonito, kao nenadležan sud postupa u predmetu predlagatelja privremene mjere trgovačkog društva Tri Bartola d.o.o. protiv Općine Vir, te da se na taj način traži da se razvlasti država, jer je općina [adresa] država. Naime, spis je automatskom dodjelom dostavljen u rad sutkinji Ani Markač te tužiteljica na isto nije niti je mogla utjecati, a sama nije poduzela niti jednu radnju u tome postupku.

- Da rođeni brat daje sestri da riješi predmet, a njegov spis se rješava u roku kraćem od 24 sata, a da taj predmet vodi njezin rođeni sin. Pa gdje to još postoji na kugli zemaljskoj. Zamislite očaja u branjenju teškog kriminala, u branjenju uzimanja ogromne količine novaca nezakonito. Ovdje se državne državne institucije grčevito stavljaju u obranu organiziranog kriminala. Naime, obzirom da se radi o hitnom postupku osiguranja, sud je rješenjem od 21. lipnja 2018., koje je otpremljeno 26. lipnja 2018. samo pozvao protivnike osiguranja da se sukladno zakonskim odredbama očituju o prijedlogu predlagatelja osiguranja te je prvostupanjsko rješenje doneseno 3. rujna 2018., znači nakon oko 2,5 mjeseca od podnošenja prijedloga, a ne u roku 24 sata kako neistinito navodi tuženik pod 1.

- Da država ima mafiju, a kod nas mafija ima državu, da čitav jedan sud pokušava staviti u funkciju obrane kriminala i to na tako bezobziran način da brat od sestre i sin od majke traži zaštitu kriminala da bi ostvario svoj privatni interes i da bi zaštitio interes svoga klijenta, da ovo predstavlja obiteljsku privatizaciju suda, da zamislite što su oni spremni raditi da bi zaštitili organizirani kriminal, da obitelj ide u toj količini privatizirati jedan kompletan sud, da je tu je netko uzeo tešku lovu što naš narod kaže, jer ne bi se tako grčevito branili da nisu uzeli tešku lovu, da kada je obitelj udružena u priču ne prolazi niti 24 sata da se pišu sudska rješenja, da čitav državni sustav su stavili u funkciju obrane neobranjivog. Naime, u konkretnom je predmetu Trgovački sud u Zadru sukladno zakonu postupao kao stvarno i mjesno nadležni sud, a sve ovdje navedene tvrdnje tuženika su neistine jer niti jedna tvrdnja nema uporište u radnjama poduzetim u konkretnom spisu, dapače, kako proizlazi i iz samoga spisa, u konačnici je odluka donesena u korist Općine Vir dok tuženik pod 1. nije ničim dokazao svoje tvrdnje da su tužiteljica i odvjetnici iz OD Kotlar, GL i partneri privatizirali sud, jer tako ne proizlazi niti iz spisa niti iz podataka koji su dostavljeni u svezi zastupanja odvjetnika iz OD Kotlar, Vidov i partneri. Također tuženici ničim nisu dokazali da bi "netko" ili tužiteljica uzeli tešku lovu. Sadržaj ove tiskovne konferencije je prenesen na portalu Antena Zadar, na lokalnim portalima Kalelarga info.hr te tiskanim medijima Zadarski list, Virski list, Narodni list i Slobodna Dalmacija pa je stoga isti postao dostupan široj javnosti.

11. U odnosu na tiskovnu konferenciju od 21. kolovoza 2018. koju ovaj sud nije pregledao, ali je nedvojbeno utvrdio sadržaj iste iz dostavljenih brojnih novinskih članaka koji su u bitnome istovjetni slijedi da je tuženik pod 1. pred većim brojem novinara iznio podatke da se u Trgovačkom sudu u Zadru vodi oko 1800 predmeta od čega je po podacima iz e-spisa čak 183 predmeta u kojima sudjeluje odvjetničko društvo Kotlar, Bajlo & Partneri kojega vodi brat predsjednice Trgovačkog suda Ardene Bajlo, da je ovo je katastrofa pravne države, da to nije Trgovački sud nego „Obiteljski sud Kotlar, Bajlo i partneri“ Tko nakon toga može imati povjerenja u pravnu državu? te da su to samo spisi iz sustava e-spisa, dakle oni koji se mogu vidjeti, druge podatke da nisu dobili, zatajeni su s objašnjenjem kako je jako teško do njih doći te da možemo samo zamisliti koliko je ukupno predmeta koje OL ima kod svoje sestre, predsjednice suda, što je najveći skandal u povijesti Republike Hrvatske, to je gadljivo i amoralno, sestra, brat i sin privatizirali sud.

12. Uvidom u spis broj Su-570/18 Trgovačkog suda u Zadru je utvrđeno da je dana 2. srpnja 2018. tuženik pod 1. kao načelnik Općine Vir zatražio od Trgovačkog suda u Zadru podatak o tome u koliko je predmeta na Trgovačkom sudu u Zadru involviran odvjetnički ured Franko Kotlar, GL i partneri te su mu dana 12. srpnja 2018. sa Trgovačkog suda u Zadru odgovorili da su pretragom dostupnih podataka u e-spisu utvrdili da je OD Kolar, Vidov i partneri evidentirano u trenutku davanja izjave u ukupno 183 različita predmeta Trgovačkog suda u Zadru, a za predmete koji nisu u bazi sustava e-spis kao i predmete koji ne sadrže osobni identifikacijski broj sudionika, a u kojima navedeno odvjetničko društvo sudjeluje ili je sudjelovalo u postupcima pred tim sudom, pojasnili su da isti nisu formirani kao gotova informacija prema kriteriju iz zahtjeva. Nakon toga je tuženik pod 1. kao načelnik Općine Vir 30. srpnja 2018. podnio zahtjev za pristup informacijama Trgovačkom sudu u Zadru sa upitom da se dostavi ukupni broj svih sudskih predmeta zavedenih u e-spisu koji su aktivni odnosno otvoreni na dan 01. srpnja 2018., a iz odgovora od 13. kolovoza 2018. proizlazi da je Trgovački sud na dan 1. srpnja 2018. imao ukupno 1644 neriješena spisa u e-spisu. Prema tome, na tiskovnoj konferenciji od dana 21. kolovoza 2018. tuženik pod 1. je iznio službene podatke koje je zaprimio od strane Trgovačkog suda u Zadru kada je naveo da se u Trgovačkom sudu u Zadru vodi oko 1800 predmeta od čega je po podacima iz e-spisa čak 183 predmeta u kojima sudjeluje odvjetničko društvo Kotlar, Bajlo & Partneri, jer je to mogao zaključiti iz dostavljenog dopisa Trgovačkog suda u Zadru dok je iz odgovora Trgovačkog suda razvidno da ukupni podaci nisu dostavljeni pa je tuženik pod 1. zaključio da su mu zatajeni. Tužiteljica je podnijela 17. rujna 2018. demanti u kojem je pojasnila da je od 2011. do 1. srpnja 2018. evidentirano 19162 predmeta u radu Trgovačkog suda u Zadru, od čega je Odvjetničko društvo Kotlar, Vidov i partneri d.o.o. [adresa] sudionik u 183 predmeta, što je 0.00895 %, te da na dan 1. srpnja 2018. Trgovački sud u Zadru ima neriješenih 1644 predmeta, od čega je OD Kotlar, Vidov i partneri sudionik u 26 predmeta što iznosi 0.0158% ali tuženik pod 1. u vrijeme konferencije nije imao takve podatke jer mu nisu bili dostavljeni od strane Trgovačkog suda u Zadru. Međutim, imajući u vidu preostali sadržaj iznesen na konferenciji ovaj sud zaključuje da je tuženik pod 1. iznio svoj vrijednosni sud međutim koji je takvoga sadržaja da je podoban nanijeti štetu njezinom ugledu i dostojanstvu, a posebno kada govori da je "gadljivo i amoralno, sestra, brat i sin privatizirali sud", kojim riječima je isti prema mišljenu ovoga suda u odnosu na tužiteljicu prekoračio dopuštene granice kritike.

13. Stoga ovaj sud smatra, a obzirom sadržaj sa konferencije koji se ne odnosi na iznošenje službenih podataka o broju predmeta na sudu da je tuženik pod 1. neistinito iznoseći tvrdnje, pred velikim auditorijem spornim izjavama utjecao na ugled, čast i dostojanstvo tužiteljice, a u kojem slučaju je ovaj sud dao prednost pravu na poštovanje osobnog života tužiteljice i kada je tuženik pod 1. neistinito optužio i da je privatizirala sud, da se radi o „Obiteljskom sudu Kotlar, Bajlo i partneri“ podrugljivo dodajući i naziv "Bajlo", a znajući da se odvjetničko društvo zove OL, GL i partneri. Stoga sud zaključuje da se u tom dijelu vrijednosni sud tuženika pod 1. o radu tužiteljice nije temeljio na dostatnoj činjeničnoj osnovi, zbog čega se kritike iznesene u tom članku imaju smatrati prekomjernima.

14. U odnosu na priopćenja od 23. kolovoza 2018. i od 5. rujna 2018. tuženik pod 1. je i sam naveo u kaznenom postupku radi klevete da je u glasilima Virski list i Zadarski list objavio priopćenje koje je kao načelnik Općine Vir pročitao i potpisao tekst, navodeći da je krajnji cilj spornog postupka omogućavanje konzumiranja nezakonite građevinske dozvole investitoru Tri Bartola d.o.o. i to na način da mogućom zlouporabom položaja i ovlasti pred sudom koji nije nadležan za odlučivanje u upravnim predmetima predsjednica Trgovačkog suda u Zadru Ardena Bajlo protivno svim zakonskim propisima pokušava omogućiti punomoćnicima predlagatelja osiguranja svom sinu i bratu da za svoju stranku Tri Bartola d.o.o. ishode rješenje o izdavanju privremene mjere. Kako je već ranije navedeno, navedene tvrdnje tuženika pod 1. nisu istinite, jer tužiteljica niti kao sudac niti kao predsjednica suda nije ni na koji način odlučivala o konkretnom predmetu, a niti omogućavala svome bratu i sinu da se konkretni predmet riješi u korist njihove stranke, niti je isti riješen u korist njihove stranke, a niti se postupak vodio pred nenadležnim sudom. Također iz stanja spisa R1 33/2018 jasno proizlazi i da su neistinite tvrdnje da ovakva namjera izigravanja zakona od strane predsjednice suda Ardene Bajlo, koja ne bira sredstva da koristeći položaj i ovlast pokušava pogodovati svom sinu i bratu kako bi oni svojoj stranci omogućili konzumiranje građevinske dozvole, za koju je nadležno Ministarstvo graditeljstva utvrdilo niz nezakonitosti, a niti tvrdnje da tužiteljica koristi instituciju Trgovačkog suda kako bi nezakonito razvlastila Općinu Vir i tvrtke u njenom vlasništvu, jer nije dokazano da bi tužiteljica na bilo koji način u konkretnom predmetu pogodovala svome sinu i bratu ili utjecala na donošenje bilo kakve odluke u ovom predmetu. Navedena priopćenja su objavama u glasilima Virski list i Zadarski list, koji je iznimno čitan na području Zadarske županije kao tiskano i internetsko izdanje, postala dostupna većem broju ljudi, a tuženik pod 1. je za tužiteljicu u istome iznio neistinite činjenične tvrdnje i optužbe za nezakonitosti u radu, privatizaciju suda, pogodovanje, branjenje kriminala itd., koje nisu ničim dokazane dok su sve tvrdnje prema mišljenju ovoga suda podobne da naštete njezinoj časti, ugledu i dostojanstvu.

15. U odnosu na priopćenje od 13. rujna 2018. kada je tuženik pod 1. u glasilu Zadarski list i portalu Kalelarga info.hr objavio priopćenje u kome je kao načelnik Općine Vir napisao i potpisao tekst detaljno naveden u toč. 1. ovoga obrazloženja ovaj sud uvidom u sadržaj istog zaključuje da je tuženik pod 1. iznosio svoje mišljenje da Trgovački sud u Zadru ne može obavljati svoju funkciju, da je zahtjev za izuzećem sudaca i delegacijom suda trebao bez odgađanja biti prihvaćen, da je predmet ostao u rukama sudaca koji su u otvorenom sukobu interesa, da građani Republike Hrvatske u smatraju da je korupcija najizraženija upravo u pravosuđu, te se ponovno poziva na brojke koje su mu dostavljene od strane Trgovačkog suda i iznosi svoja mišljenja i stavove o tome što to znači za pravnu sigurnost građana. Stoga, takvi navodi ne predstavljaju činjenične tvrdnje, nego vrijednosne sudove tuženika pod 1. kojima prema mišljenju ovoga suda tuženik pod 1. nije prekoračio dopuštene granice kritike tijela javne vlasti i tužiteljice kao predsjednice suda. Pritom valja imati na umu da upotreba oštrog prizvuka u primjedbama o sucima u načelu nije nespojiva s odredbama čl. 10. Konvencije (Narodni list protiv Hrvatske, toč. 69.), kao i da zaštita slobode izražavanja obuhvaća informacije i ideje koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiruju (Observer i Guardian protiv Ujedinjenog Kraljevstva, toč. 59.).

16. Obzirom da je tijekom postupka utvrđeno da je tuženik pod 1. u svoje osobno ime i kao zakonski zastupnik Općine Vir, tadašnji načelnik u odnosu na tužiteljicu, kao tadašnju predsjednicu Trgovačkog suda u Zadru u prostorijama tuženika pod 2. iznio tvrdnje detaljno opisane u obrazloženju ove presude, za koje je ovaj sud utvrdio da su neistinite te da su podobne povrijediti čast i ugled ovdje tužiteljice, jer iste slušatelje i čitatelja dovode do zaključka da je ovdje tužiteljica korumpirana, da postupa nezakonito, da je u sprezi sa sinom i bratom kojima "namješta" rješavanje predmeta pred Trgovačkim sudom u Zadru itd., to ovaj sud smatra da su takve tvrdnje tuženika pod 1. kod tužiteljice izazvale duševne boli, što je u svom iskazu opisala sam tužiteljica, saslušana kao stranka na ročištu pred ovim sudom. Činjenicu da tužiteljica nije uzimala antidepresive te da nije odlazila kod psihijatra ili psihologa ovaj sud nije našao relevantnom da bi zbog toga razloga, protivno navodima tuženika, zaključio da nije imala duševne boli, a imajući u vidu sve što je tuženik pod 1. iznio o njoj, u kojem slučaju bi se i svaka prosječna osoba i sudac i predsjednik suda našli kroz duži vremenski period pogođenima i iznimno uznemirenima, posebno imajući u vidu da je utvrđeno da su sve objede iznesene na račun tužiteljice kao predsjednice suda utvrđene neistinitima te da je tuženik pod 1. u svojem upornom obraćanju javnosti u nekoliko navrata, čime je pokazao i iznimnu upornost, prelazio sve dopuštene granice kritike pravosudnog dužnosnika.

17. Popravljanje neimovinske štete koja je učinjena javnim objavama u kojima su iznesene neistinite i neprimjerene tvrdnje na račun oštećenika se izvršava nalogom za objavom presude kojom se utvrđuje povreda prava osobnosti, jer se time javnosti daje na znanje da su te činjenične tvrdnje bile neistinite i neprimjerene i da je njihovim iznošenjem oštećeniku nanesena šteta i ukaljan ugled. Dakle, primarna sanacija odnosno popravak štete nastale povredom prava osobnosti, bi trebao ići u pravcu satisfakcije i to prije svega objavom presude, kako je to regulirano naprijed citiranom odredbom članka 1099. ZOO.

18. Tužiteljica tužbenim zahtjevom traži da tuženici u roku od 3 dana od pravomoćnosti presude o svojem trošku objave u cijelosti i bez komentara pravomoćnu presudu donesenu u ovom postupku. Obzirom da je u ovome postupku nedvojbeno utvrđeno da je došlo do povrede prava osobnosti na strani tužiteljice javnim istupima od strane tuženika pod 1., da je u lokalnoj javnosti postojao izniman interes za temu koja je bila javna i aktualna, da je profesionalni i osobni ugled tužiteljice nakon konferencija i objave priopćenja od strane tuženika narušen u javnosti, te da je tuženik pod 1. u vremenskom periodu od 29. lipnja 2018. do 13. rujna 2018. u nekoliko navrata javno, pokazao iznimnu upornost u obraćanju javnosti iznoseći uglavnom neistine koje se odnose na tužiteljicu kao predsjednicu suda, to je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice te naložiti tuženicima da objave u cijelosti i bez komentara pravomoćnu presudu donesenu u ovom postupku.

19. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. st. 4. ZPP-a, obzirom da su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima.

U Zadru, 11. rujna 2025.

Sutkinja

Jadranka Nižić – Peroš, univ.spec.iur.

Pravna pouka:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

Dostavna naredba:

1. Tužiteljici, po punomoćniku,

2. Tuženicima, po punomoćniku.