REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Poslovni broj: R1-453/19-64

Stalna služba u Trogiru

Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Denisu Dučiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja FŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Nevenu Penjaku, odvjetniku u Splitu, Ivana Gundulića 26 A, protiv protustranke JŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Damiru Batarelu, odvjetniku u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 2 B/II, radi uređenja međe, po provedenom postupku, izvanraspravno, dana 11. rujna 2025. godine;

r i j e š i o  j e

I- Uređuje se međa između nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], upisane u ZU 6066 k. o. [katastarska općina] i nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], upisane u ZU 4747 k. o. [katastarska općina], na način da se u uređenju međe obnavlja međa označenih nekretnina pravcem crtkane crvene linije označene identificiranim točkama crvene boje A,B,C,D i E, sve definirano u vještačkom nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića, geod., stalnog sudskog vještaka za geodeziju iz Splita, Ostrovska 1, sastavljenom u Splitu 17. ožujka 2025. godine i prikazano grafičkim prilogom vještačkog nalaza i mišljenja- skicom mjesta očevida broj 330/20, od 17. ožujka 2025. godine.

II- Sastavni dio ovog rješenja o uređenju međa je vještački nalaz i mišljenje sudskog vještaka Dražena Bušića, geod., stalnog sudskog vještaka za geodeziju iz Splita, Ostrovska 1, sastavljen u Splitu 17. ožujka 2025. godine s pripadajućim grafičkim prilogom vještačkog nalaza i mišljenja- skicom mjesta očevida, stalnog sudskog vještaka Dražena Bušića iz Splita, broj 330/20, sastavljene u Splitu, 17. ožujka 2025. godine.

III. Postavljeni međašni znaci predstavljaju granicu nekretnina, tako da za nekretninu označenu kao kat. čest 1769/14 k. o. [katastarska općina], čine postojeći posjed i pretpostavljeno pravo vlasništva za ovu nekretninu do međašnih oznaka, odnosno za nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], čine postojeći posjed i pretpostavljeno pravo vlasništva za ovu nekretninu do međašnih znakova.

IV- Svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 (šest) mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa, a koji je rok prekluzivan. Stranke u ovom roku mogu dokazivati pravo vlasništva na spornim dijelovima nekretnina prema uređenoj međi.

Obrazloženje

1. U uvodno označenoj pravnoj stvari predlagatelj je kod ovog suda 24. listopada 2019. godine podnio prijedlog radi uređenja međe, tvrdeći kako je vlasnik i posjednik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 606 k. o. [katastarska općina], koja ima ukupnu površinu 1.760 m2 sa svim pripadnostima i služnostima, a koju nekretninu je predlagatelj kupio od uknjiženog vlasnika ove nekretnine, a da je protustranka vlasnica i posjednica susjedne nekretnine ozančene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 4747 k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1637 m2, sa svim pripadnostima i služnostima.

2. U prijedlogu radi uređenja međe se u bitnom navodi kako se međa koja dijeli ove dvije nekretnine ukazuje sporna jer su međašni znaci između ove dvije nekretnine povrijeđeni tako da bi se moglo dogoditi da se međa više uopće neće moći raspoznati odnosno da se ista ne raspoznaje, tako da predlagatelj smatra kako ga pripada pravo tražiti da sud u izvanparničnom postupku izvrši sudsko obnavljanje ili, pak ispravak međe, na način da se donese rješenje kojim će se obnoviti međa između nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].

3. Odgovarajući na tako postavljeni prijedlog radi uređenja međe, protustranka se izjasnila na ročištu održanome 23. lipnja 2020. godine, ističući kako je između navedenih nekretnina postojala međa u vidu kamenog suhozida, a kojeg je razrušio predlagatelj te kamenje od tog suhozida odnio na nepoznato mjesto, zbog čega je, uz to što je takav čin prijavljen kao kazneno djelo, ovdje protustranka kao predlagateljica osiguranja, podnijela kod ovog suda prijedlog radi osiguranja svoje tražbine privremenom mjerom, koji se predmet vodi pod poslovnim brojem Ovr- 602/20, a ujedno prethodno da je pred ovim sudom pokrenula postupak osiguranja dokaza pod poslovnim brojem R1-384/19, u koje da je sudski vještak napravio skicu ranije postojećeg suhozida, kojeg protustranka ovdje prezentira.

4. Protustranka stoga predlaže, iz svih tih njenih iznesenih činjeničnih navoda, da se kao neosnovan odbije ovdje postavljeni prijedlog radi uređenja međe kojim bi se međa na bilo koji način obnovila, jer da je ona već između predmetnih nekretnina postojala.

5. Predlagatelj se u odnosu na odgovor protustranke izjasnio na istom ročištu, osporavajući navode protustranke da bi predlagatelj na bilo koji način zašao u nekretninu protustranke, a sve radnje što se tiče izvođenja radova, da je obavljao i vršio na svojoj nekretnini poštujući katastarske granice s tim da se ovdje predlalagatelj i izjasnio da će u suprotnom, ukoliko se ukaže da je svojim radnjama na svojoj nekretnini prešao katastarsku crtu nekretnina, bez odlaganja uspostaviti ranije stanje. Upravo iz toga razloga predlagatelj negira da je između predmetnih nekretnina postojao suhozid kao ogradni zid, već da je na tom jednom dijelu postojala kamena gomila koja nikada i nije predstavljala nikakvu granicu između ovih nekretnina već da je takva kamena gomila nastala uslijed obrađivanja zemljišta i pripreme za poljoprivrednu obradu, pozivajući se na pravila o teretu dokazivanja za slučaj da stvarno stanje ne bi odgovaralo i katastarskom stanju.

6. Protustranka ovim tvrdnjama reterira ostajući kod svojih navoda da je predlagatelj vršeći radove na nekretnini bez znanja i odobrenja protustranke kao vlasnice susjedne nekretnine zašao na površinu njene nekretnine na način da je ciljano porušio suhozid kao postojeću među između ovih nekretnina, zbog kojeg je razloga i čina protustranka, uz već naznačene pokrenute postupka, pokrenula pred ovim sudom i postupak radi smetanja posjeda pod poslovnim brojem Psp-75/20 tako prigovarajući mogućnosti da se međa između ovih nekretnina može urediti prema stanju posljednjeg mirnog posjeda, a naknadno tijekom trajanja ovoga postupka protustranka je izvijestila sud da je iz svih gornje činjeničnih navoda pred ovim sudom pokrenula i vlasničku tužbu radi zaštite od uznemiravanja njenog vlasništva od takvih protupravnih čina pod poslovnim brojem P-2945/22.

7. Na ovaj način, prema prvim izjašnjenjima stranaka, postavilo se kao sporno i odlučno pitanje je li između nekretnina, u odnosu na koje se predlaže uređenje međe, bio i postojao suhozid kao granica ovih nekretnina te ukoliko taj suhozid nije postojao, što bi to onda tijekom cjelokupnog historijskog razdoblja bila međašna linija, koji su to bili međašni znakovi koje su stranke, odnosno njihovi pravni prednici, poštovali sve do ovoga spora o međi, koja je to katastarska linija razgraničenja nekretnina prema katastarskom operatu i je li takva katastarska linija odgovara stvarnom stanju na terenu odnosno onom stanju posjeda na nekretninama do koje bi granice stranke kao vlasnici i posjednici samostalno i putem svojih pravnih prednika na istima bile u posljednjem mirnom posjedu, budući sporazum o međi i međašnim znakovima kao i međašnoj liniji između stranaka nije postignut.

8. Predlagatelj predlaže da se pristupi uređenju međe prema katastarskom nacrtu, tvrdeći kako je u posjedovnim činima na svojoj nekretnini predlagatelj poštovao katastarsku granicu, a za slučaj da stvarno stanje na licu mjesta i posjedi stranaka na terenu ne bi odgovarali prikazanoj katastarskoj granici, da bi onda sud trebao koristiti procesni instrument tereta dokazivanja, dok protustranka predlaže da sud u ovom postupku uređenja međe odbije kao neosnovan prijedlog za uređenje međe jer da je međa postojala koja je od predlagatelja izvršenim činom smetanja posjeda naknadno uklonjena i time da je protustranka uznemirena u svom vlasništvu, zbog čega smatra da sud može samo obnoviti među između ovih nekretnina po liniji ranije postojećeg suhozida, ali što ne bi imala biti stvar ovoga postupka, već parničnoga, tako da se predlaže obustaviti ovaj postupak i uputiti predlagatelja na parnicu, ujedno prigovarajući aktivnoj legitimaciji na strani ovoga predlagatelja koji nije kao vlasnik upisan u zemljišnoj knjizi već treće osobe prema tadašnjem stanju upisa u zemljišne knjige.

9. Kako bi se uopće moglo pristupiti postupku uređenja međe odnosno razmatrati meritum iz ovog spornog odnosa koji proizlazi iz susjedskih prava, valjalo je odgovoriti, a time i otkloniti one prigovore protustranke koji su postavljeni u pogledu osporavanja dopuštenosti i mogućnosti podnošenja ovakvog prijedloga radi uređenja međe od strane predlagatelja, a koje je sud u svemu kao takvo istaknute nakon njihova razmatranja ocijenio i kao neosnovane.

10. Ovaj postavljeni prijedlog radi uređenja međe između nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] je dopušten i moguć za raspravljanje u ovako pokrenutom izvanparničnom postupku.

11. Iako je prema priloženom zemljišnoknjižnom izvatku Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Trogir, broj ZU 6066 k. o. [katastarska općina] od 8. listopada 2019. godine i od 24. lipnja 2020. godine, za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] upisano vlasništvo na ime treće osobe, ipak je prema stanju ovdje pribavljene preslike spisa predmeta osiguranja koji se vodi povodom prijedloga za osiguranje ovdje protustranke kao predlagateljice osiguranja, razvidno kako je upravo protustranka u prijedlogu za osiguranje nenovčane tražbine postavljenoga radi zaštite od uznemiravanja prava vlasništva na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zbog ovih spornih posjedovnih čina predlagatelja kao vlasnike susjedne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz suvlasnicu za udio 1/2 dijela FŠR, označila upravo ovdje predlagatelja za njegov udio od 1/2 dijela, sve to temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina, zaključenoga 23. listopada 2019. godine između upisanog vlasnika nekretnine CŠ kao prodavatelja i ovdje predlagatelja kao i FŠR, ovih kao kupaca, što znači da takvo stanje stvari dopušta i daje predlagatelju aktivnu legitimaciju za podnošenje ovakvog prijedloga jer kao suvlasnik i suposjednik na nekretnini za koju je prijedlog radi uređenja međe podnesen na to ima zakonsko pravo kao i ima opravdani pravni interes koji ga u ničem ne isključuje da ovakav prijedlog postavi (o tome pravni stav iz odluke Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-1206/17 od 18. siječnja 2018. godine).

12. Niti prigovor protustranke kojim osporava pravo predlagatelju za vođenje izvanparničnog postupka uređenja međe predlažući njegovu obustavu i upućivanje predlagatelja na parnični postupak, ne bi bio utemeljen, kao i prijedlog za prekid ovog postupka do okončanja parničnog postupka pokrenutoga po vlasničkoj tužbi.

13. Ovdje predlagatelj prijedlogom za uređenje međe tvrdi kako međašni znaci između predmetnih susjednih nekretnina nisu vidljivi dok protustranka takvo što osporava tvrdeći kako je međa između ovih susjednih nekretnina bila na terenu definirana samo da je uklonjena i to radnjom predlagatelja.

14. Ovo sporno pitanje ima se riješiti primjenom odgovarajuće zakonske odredbe koja regulira takvu pravnu materiju. Naime, odredbom čl. 103. st.1., Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.(„Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14,81/15 i 94/17 - nastavno ZV-a), propisano je ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međa neće raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Prema ovome, bez obzira raspoznaju li se međe na terenu ili su međašni znakovi tako oštećeni da se ne raspoznaju ili postoji o tome opasnost da se više neće raspoznavati sud će u oba slučaja urediti među bilo da je obnovi (ako se ne međašni znakovi ne raspoznaju ili bi se moglo dogoditi da se više neće moći raspoznavati), bilo da je ispravi (ukoliko je ista među susjedima sporna).

15. Iz ovih razloga nije bilo opravdanja predložiti obustavu ovoga postupka i upućivanja predlagatelja na parnični postupak. Parnični postupak za ovaj slučaj može, po pravilima stvarnog prava, pokrenuti svatko tako i svaka nezadovoljna stranka i u istom dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, ali spor o međi koja se u izvanparničnom postupku uredi može pokrenuti svaka stranka koja smatra da joj je pravo vlasništva povrijeđeno u prekluzivnom roku računajući od pravomoćnosti rješenja o uređenju međe donesenom u izvanparničnom postupku, taklo da izvanparnični postupak o uređenju međe ne ovisi o pokretanju parničnog postupka, već sasvim suprotno.

16. Isto tako nije opravdan prigovor protustranke da sud ne može pristupiti uređenju međe prema posljednjem mirnom posjedu iz razloga što je između stranaka pokrenuta parnica radi smetanja posjeda. Iz priložene tužbe koja je od ovdje protustranke kao tužiteljice i vlasnice nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] protiv predlagatelja i druge suvlasnice nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Ivanke Trstenjak Rajković bila podnesena kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu 1. lipnja 2020. godine, a po kojoj je nakon što se taj sud proglasio mjesno nenadležan, bio vođen parnični postupak pred ovim sudom zbog smetanja posjeda opisanim činom smetanja uklanjanja suhozida kao međašne linije ovih nekretnina, ipak učinak takvog parničnog predmeta nema utjecaj na ovaj predmet jer se ovdje odlučuje o međi koja se obnavlja ili ispravlja po posebnim pravilima bez obzira na eventualno tamo utvrđeni čin smetanja, zabranu budućeg takvog ili sličnog smetanja posjeda kao i uspostave ranijeg posjedovnog stanja.

17. Isto takav nepostojeći učinak na vođenje ovoga izvanparničnog postupka ima i parnični postupak koji se vodi kod ovog suda radi zaštite vlasništva od uznemiravanja. Iz tužbe podnesene kod ovog suda 22. srpnja 2022. godine razvidno je da je ovdje protustranka kao tužiteljica protiv tamošnje tuženice JŠR (kao sada isključive vlasnice nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) postavila zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva i prestanka uznemiravanja za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upravo zbog svih onih radnji koje su navedene i opisane u ovom postupku tako i u postupku smetanja posjeda kao i u postupku osiguranja takve vlasničke tražbine, ali takva zaštita prava vlasništva od uznemiravanja ne utječe na potrebu da sud u ovom opravdano pokrenutom postupku radi uređenja međe tako spornu među susjednih nekretnina ne uredi bez obzira na postojanje takvog parničnog postupka i s njim vezanih konzekvenci uspostave prijašnjeg stanja nekretnina i zabrane od poduzimanja takvih radnji uznemiravanja za ubuduće, o čemu će se sve to raspravljati upravo u tom parničnom postupku po vlasničkom zahtjevu, tako da ovdje nema utjecaja to što saznanja o takvom postupku do vremena kada je sud uredio među između ovih susjednih nekretnina predlagatelj nije imao, na što je time i neosnovano prigovarao.

18. Kako su se otklonili kao neosnovani postavljeni prigovori koji su sprječavali odluku o meritumu, to je zbog potrebe iznalaženja odgovora na odlučna sporna, ovdje ukazana, sadržajna pitanja, za čije rješenje stranke daju proturječne odgovore odnosno različito interpretiraju bitne okolnosne činjenice, sud pristupio uviđaju lica mjesta.

19. Na prvom pregledu nekretnina na ročištu lica mjesta održanome 9. listopada 2020. godine koje je provedeno uz sudjelovanje u ovom postupku imenovanoga sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića iz Splita, nađeno je stanje na licu mjesta kako između nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] nisu uočene međašne oznake koje bi između stranaka bile nesporne, a stranke su se na licu mjesta izjasnile koje bi to linije međe između ovih nekretnina na terenu postojale. Na licu mjesta, unutar onoga spornog prostora nastalog od onih linija gdje su se stranke izjasnile da bi po njima trebala biti granica nekretnina uočeno je postojanje dvanaest bačava sa zasađenim maslinama, panjevi i grane porezanih maslina, šest mobilnih rezervoara za vodu kao i veći spremnik vode (cisterna) sedam gomila građevinskog željeza i dasaka za građevinsku oplatu kao i u zemlju betonirani željezni stup, koji je po kazivanju protustranke, naknadno postavljen na toj spornoj površini od onih opisanih drugih radnji, što je predlagatelj potvrdi da su to njegove stvari koje je na toj površini odložio jer je smatra djelom zemljišne površine svoje nekretnine, za koju protustranka smatra da pripada njenoj nekretnini.

20. Kako bi se ispravno ocijenilo koje su to međašne linije prikazane od stranaka na terenu, posebno ona linija evidentiranog i prikazanog suhozida po vještačkom nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića izrađenoga 23. prosinca 2019. godine za potrebe spisa predmeta ovog suda poslovni broj R1-384/19, koji se vodio između istih stranaka povodom osiguranja dokaza na predmetnim nekretninama vezano za radnje ovdje predlagatelja na tim nekretninama. istih stranaka, sud je ovdje imenovanom sudskom vještaku za geodeziju Draženu Bušiću izdao nalog za izradu vještačkog nalaza i mišljenja kojim će prikazati liniju koja bi po kazivanju predlagatelja predstavljala granicu nekretnine i to upravo liniju koja bi po mišljenju predlagatelja predstavljala katastarsku liniju nekretnine za koju predlagatelj predlaže da se odredi kao međa i liniju koja prema izjašnjenju protustranke predstavlja liniju ranijeg suhozida za koju protustranka predlaže da se do te granice odredi međa.

21. Pregledom izrađenoga vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića, broj 330/20 od 9. studenoga 2020. godine (u ovom predmetu zaprimljenoga 13. siječnja 2021. godine), proizlazi kako je na skici mjesta očevida točkama A,G označena granica između predmetnih nekretnina prikazana prema katastarskom planu, dok je crvenom crtkanom linijom u točkama H,I,F označena lokacija porušenog suhozida, u odnosu na koju liniju je sjeverno položena površina označena kao „linija zauzimanja- što sadržajno predstavlja spornu površinu zemljišta), koja granica predstavlja liniju postavljenih dvanaest bačava sa zasađenim maslinama i na kojoj površini je postavljena cisterna za vodu, šest manjih spremnika za vodu, sedam gomila naslaganoga građevinskog željeza, daske za građevinsku oplatu, panjevi i grane porezanih stabala maslina i ubetonirani željezni stup kao krajnja istočna točka te sporne zemljišne površine, tako da je ovaj nalaz i mišljenje imenovanog sudskog vještaka za geodeziju (osim naknadno evidentiranoga željeznog stupa koji je kasnije postavljen) suglasan s nalazom i mišljenjem iz priloženoga vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića od 23. prosinca 2019. godine, koji vještački nalaz i mišljenje je taj sudski vještak izradio za potrebe ovdje kompariranoga spisa predmeta ovog suda iz postupka osiguranja dokaza, poslovni broj R1-384/19.

22. Prema vještačkom nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića od 9. studenoga 2020. godine, proizlazi vještački nalaz kako je ovaj sudski vještak, prema utvrđenjima iz terenskog očevida i raspoloživoj arhivskoj građi i podacima korištenima iz Državne geodetske uprave, Područnoga ureda za katastar u Splitu, Ispostava Trogir (skici izmjere br. 83/2000 str. br. 136 za k. o. [katastarska općina] i zračnog snimka sa uklopljenim katastarskim planom za tu katastarsku općinu), identificirao i time rekonstruirao liniju lokacije porušenog suhozida označenu u skici izmjere iz ovog vještačkog nalaza i mišljenja točkama H,I,F prikazanu crvenom crtkanom linijom, nalazeći prema toj dokumentaciji kako je ova prikazana linija suhozida bila i jedina evidentirana materijalizirana granica između nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], što dovodi do uvjerljivoga zaključka kako je već ranije za potrebe službene dokumentacije bio evidentiran taj sada sporni suhozid i ujedno u službenim mapama označen kao jedina materijalizirana granica, ali kako je taj evidentirani suhozid, prema ovome vještačkom nalazu i mišljenju, ipak različit od katastarske linije koja je bi predstavljala katastarsku granicu ovih susjednih nekretnina prikazane linijom skice vještačenja A-G, a koja je od linije ovog suhozida položena jednim dijelom (istočnim) nešto sjeverno iznad te prikazane linije suhozida, a jednim dijelom i to većim (zapadnim) južno ispod te prikazane linije suhozida, tako da katastarska granica nekretnina ne prati liniju suhozida, već od nje u većoj ili manjoj mjeri, ovisno i dijelu zemljišta, odstupa.

23. U pogledu prikazanog prigovora i postavljenih primjedbi predlagatelja na izrađeni vještački nalaz i mišljenje ovdje imenovanoga sudskog vještaka za geodeziju, sud je prvo suglasnošću stranaka, naložio ovome vještaku dati očitovanje, što je isti i učinio pisanim očitovanjem zaprimljenim kod suda 15. veljače 2023. godine, da bi radi konačne valorizacije toga vještačkoga nalaza i mišljenja i objašnjenja u pogledu preostalih prigovora stranaka, ovaj sudski vještak za geodeziju dao i svoj usmeni nalaz i mišljenje na ročištu na kojem se to raspravljalo.

24. Iz ovih naknadnih izjašnjenja, očitovanja i iskaza ovdje imenovanoga sudskog vještaka Dražena Bušića iznalazi se vještačko mišljenje kako je vještak postupajući po izdanom nalogu suda prikazao obje nekretnine koje su predmet ovoga postupka uređenja međe, što je sve temeljio na katastarskoj dokumentaciji, digitalnom katastarskom planu, zračnim snimcima sa preklopljenim važećim katastarskim planom uspoređujući sve to i sa skicom mjesta očevida sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića izvedenog iz postupka provedenoga radi osiguranja dokaza, tako da je ovaj vještak ostao kod svog izvedenoga vještačkog zaključnog mišljenja temeljenoga na ovdje izvedenim nalazima sve to jasno obrazlažući, za te nalaze i mišljenja dajući argumentirane odgovore objašnjene stručnom podlogom, tako i objašnjenjem da bi se prikazana linija suhozida razlikovala od identificirane katastarske linije s obrazloženim razlozima, što u cjelini kao argumentirano, jasno izneseno bez odstupanja u odlučnim podacima i usklađenosti sa svim drugim podacima koje je ovaj sudski vještak za potrebe ovdje izvedenog vještačenja pregledao i komparirao, prihvaća i ovaj sud, tako da se kao pravilno označene i identificirane linije prihvaćaju one koje je sudski vještak za geodeziju u skici vještačenja kao takve i prikazao.

25. Iz ovoga se izvodi nesumnjiv zaključak kako linija katastarske granice nije usklađena sa onim linijama koje stranke kao granicu (među) prikazuju na terenu, a i te granice prikazane od stranaka su sasvim različite i nemaju podudarnu točku, kako ona granica koju je prikazala kao među i kod koje ostaje protustranka tako i ona linija prikazana u skici vještačkog nalaza i mišljenja kao krajnja sjeverna linija sporne površine za koju sada predlagatelj tvrdi da bi to bila međa između ovih predmetnih nekretnina jer se predlagatelj nije suglasio s ovdje izvedenim mišljenjem sudskog vještaka da bi katastarska granica predstavljala onu obilježenu liniju koju je sudski vještak u skici vještačenja identificirao točkama A-G, koju je sud kao utvrđenu katastarsku liniju prihvatio uvažavajući o tome izvedeni stručni nalaz i mišljenje ovdje imenovanog sudskog vještaka za geodeziju.

26. Pošto je bilo utvrđeno stanje lica mjesta, pošto su identificirane nekretnine koje su predmet postupka uređenja međe, nakon što je nađena katastarska linije koja bi predstavljala službenu katastarsku granicu po katastarskoj mapi, te nakon što su stranke izjasnile o svojim stanovištima dobivajući potpunu i pravilnu informaciju o stanju lica mjesta prema pravilno izvedenom vještačkom nalazu i mišljenju sudskog vještaka odgovarajuće struke kojeg je sud ovdje angažirao za sudjelovanje kao stručnu osobu po tome pitanju vezano za tehničke i stručne elemente za geodezijske poslove, valjalo je pristupiti uređenju međe po onim za to propisanim pravilima.

27. Način na koji sud u postupku uređenja međe obnavlja nejasnu među ili ispravlja spornu među, propisan je čl. 103 st.2. ZV-a, kojom je odredbom propisano da će sud obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, dok je st.3. istog članka propisano ako se ne bi bilo u stanju postupiti prema odredbi st.2. ovog članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čije je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi- prema pravičnoj ocjeni.

28. Sud nije mogao urediti među prema ovdje identificiranome katastarskom nacrtu budući se nisu za to kumulativno ispunile zakonske pretpostavke, jer iako je prema vještačenju izvedenom od strane ovdje imenovanoga sudskog vještaka za poslove geodezije sud našao katastarsku liniju koja bi moguće bila predmet razgraničenja ovih susjednih nekretnina, stranke nisu pristale da se međa uredi prema prikazanom katastarskom nacrtu.

29. Sud nije mogao urediti među prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju jer stranke za to nisu niti približno mogle postići sporazum o međi.

30. Kako između stranaka nije postignut sporazum o međi, to je sud pristupio uređenju sporne međe prema stanju posljednjeg mirnog posjeda jer su se za to stekle zakonom propisane pretpostavke.

31. Ovdje nisu odlučni o tome prigovori stranaka da se na takav način u konkretnom slučaju međa ne može uređivati iz razloga što se vode gore označeni parnični postupci (posjedovna parnice radi smetanja posjeda i uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja i vlasnička parnica za zaštitu od uznemiravanja i uspostave prijašnjeg vlasničkog stanja). Sasvim o tome suprotno, ne ulazeći u konačne odluke povodom u tim parničnim predmetima postavljenim tužbenim zahtjevima naglasiti je da niti jedan od tih parničnih postupaka, bez obzira na koji način tamo bile donesene sudske odluke (procesne ili meritorne), nemaju značaj za konačno donošenje odluke povodom ovdje jedinog i relevantnog pitanja, što je i koja je to granica naznačenih nekretnina, koja se povodom traženja jednog od susjeda mora kao takva i utvrditi.

32. S obzirom da je protustranka kod ovog suda pokrenula druge odgovarajuće postupke koje se odnose na ovdje sporne kako posjedovne tako i vlasničko pravne odnose stranaka uz postupak osiguranja kao takve i nenovčane tražbine predloženom privremenom mjerom za nekretnine koje su predmet ovoga postupka uređenja međe isti parnični postupci kao i naznačeni postupak iz osiguranja takve nenovčane tražbine bi mogli imati određene učinke za ovaj izvanparnični postupak samo u onom pogledu potrebnog pitanja o propisanom načinu uređenja međe prema posljednjem mirnom posjedu jer za taj način uređenja međe sud mora utvrditi tko je od susjeda posjedovao svoju nekretninu i to do one granice unutar posljednjeg mirnog posjeda odnosno posjeda koji se tijekom vremena umirio (sve do njegova osporavanja tako i do vremena kada su započeti ovi parnični postupci odnosno postupak osiguranja privremenom mjerom) i gdje takav posjed nije do tada bio osporavan od strane stranaka kao susjeda u pogledu pitanja posjeda, što znači da je ovdje bilo potrebno utvrditi stanje prije smetanja posjeda, a ne one materijalno pravne ili procesne učinke koji bi naknadno nastali iz takvih sudskih postupaka.

33. Upravo je iz toga razloga, suglasnošću stranaka, sud za potrebe održavanja ročišta na licu mjesta koje je zakazano za dan 25. studenoga 2024. godine, radi uređenja međe, zatražio daljnju pribavu spisa predmeta ovoga suda iz parničnog postupka radi smetanja posjeda, poslovni broj Psp-75/20, parničnog postupka iz vlasničkog spora poslovni broj P-2945/22 i s njim vezanog postupka osiguranja privremenom mjerom poslovni broj Ovr-602/20, te je iz svih ovih pribavljenih predmeta bilo sasvim razvidno da je bila riječ o ustanovljenju mirnog posjeda do određene granice koja je u povijesnom slijedu bila određena kao granica (međa) između ovih nekretnina i to upravo starog suhozida koji je činio sjevernu granicu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno južnu granicu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve do njegova uklanjanja, a tek njegovim uklanjanjem dolazi do prestanka mirnog posjeda susjeda kao posjednika i nastaju pravni učinci koji će se tek razmatrati u tim odgovarajućim sudskim postupcima.

34. Iz postupka osiguranja nenovčane tražbine, koja je u stvari zaštita vlasništva od uznemiravanja, koji postupak je ovdje protustranka kao predlagateljica osiguranja pokrenula protiv ovdje predlagatelja kao protivnika osiguranja uz drugu stranku kao suvlasnicu (sadašnju vlasnicu) susjedne nekretnine, proizlaze određene isprave i iskazi kako stranaka tako i tamo saslušanih svjedoka kao i imenovanog sudskog vještaka mjernika, koji je ujedno i imenovan za posve geodezije i u ovom postupku uređenja međe, iz čijih tako izvedenih dokaza proizlazi u bitnom, a prema tamošnjim stranačkim iskazima koji su stranke i u ovom izvanparničnom postupku uređenja međe, kako su stranke pravni slijednici ranijih vlasnika i to predlagatelj koji je svoje pravo izvodi od obitelji CŠ, kako od prodavatelja CŠ tako slijedom i ranije vlasnice CŠR koja je bila sudskom odlukom utvrđena prema trećim osobama vlasnica za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno protustranka koja svoje pravo na dijelu matične nekretnine koja je nastala parcelacijom u broj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvodi kupnjom ove nekretnine od obitelji ĆŠ, između kojih pravnih prednika stranaka nije bilo nikakvih posjedovnih ili vlasničkih sporova, tako da su stranke ušle u zadnje posjede ovih međusobno susjednih nekretnina koji su bili mirni, i kao takvi trajali u posjedovnom stanju sve do trenutka kada je ovdje predlagatelj poduzeo one opisane radnje na spornom dijelu koje je od ovdje sudskog vještaka mjernika identificirano i prikazano kao područje sporne površine oko međe, te je iz iskaza u tom predmetu saslušanih svjedoka UŠ sina pok. IŠ, kao sadašnjeg vlasnika sjeverne nekretnine od one vlasništva protustranke koja je nastala parcelacijom 2000. godine, proizlazi kako je ta cjelokupna nekretnina bila ograđena suhozidom visine oko osamdeset do devedeset centimetara tako i u svom južnom dijelu prema nekretnini predlagatelja (ranije obitelji CŠR) do koje granice su se sjedne nekretnine obrađivale odnosno bile u posjedu stranaka kao i njihovih prednika, o čemu je u bitnom tako tvrdio u iskazu tamo saslušani svjedok HŠ, kao vlasnik susjednog zemljišta koje je kupio od obitelji ĆŠ tijekom 2008. godine, tako i iskaza svjedoka NŠ kao člana obitelji ĆŠ kao ranijeg vlasnika nekretnine koja je u vlasništvu protustranke, što je sve to potvrdio svjedok VŠ, otac protustrank, koji je sudjelovao u pregovorima kod kupnje toga zemljišta i imao o tome kao i o stanju posjeda neposredna saznanja.

35. Kao proturječja tome proizlaze u tom postupku osiguranja privremenom mjerom izvedeni dokazi svjedoka MŠ, kao ranijeg vlasnika od ovih predmetnih nekretnina susjednog zemljišta kojeg je tijekom 2018. godine prodao predlagatelju i njegovoj supruzi, koji je iskazivao da eventualni sporni suhozid ne bi postojao na onom spornom dijelu i kao takav ne bi bio niti granica ovih predmetnih nekretnina, ali koji ipak nije niti imao direktnih saznanja o graničnoj liniji nekretnina stranaka niti je zapažao postojanje suhozida uslijed zapuštenog zemljišta (što ukazuje ipak na uvjerljivu činjenicu da je obostrani posjed bio zapušten sve do trenutka kada je predlagatelj počeo vršiti osporavane radnje) tako i kod izvedenoga dokaza saslušanja svjedokinje CŠR, kao ranije vlasnice spornog zemljišta koje je tijekom 2019. godine prodano i predano u neposredni posjed predlagatelju, kojim je ova svjedokinja osporavala bilo kakvo postojanje suhozida, neodređeno se izjašnjavajući o gomili odnosno pristavu (podzidu) koja bi bila krajnja granica nekretnina i do koje granice bi se njena nekretnina u prošlosti obrađivala, ukazujući na površinu koja bi prelazila onu zamišljenu liniju katastra i položaja suhozida odnosno sve do onog dijela do koje je granice predlagatelj postavio bačve sa zasađenim maslinama jer mu je takva granica od njegovih pravnih prednika i od njega angažiranog geodeta IŠ (isto tako kao saslušanog svjedoka iz postupka osiguranja privremenom mjerom) prikazana, što je sve to neuvjerljivo ovom sudu, uzimajući u obzir da svi drugi tamo izvedeni i razmatrani dokazi ukazuju u sasvim suprotan zaključak da je postojao jedan stari suhozid koji je dijelio predmetne nekretnine stranaka i koji je postojao sve do izvedenih građevinskih radova predlagatelja, koji je u postupku osiguranja dokaza pasivno legitimiran.

36. Tako je i iz parničnog postupka, relevantnog za utvrđenje eventualnog postojanja smetanja posjeda na nekretnini koja je ovdje predmet uređenja međe, iz iskaza tamo istih saslušanih svjedoka proizlaze upravo istovrsni iskazi, s tim da se u tom predmetu svjedok ŽŠ, geodet angažiran od protustranke, izjasnio o postojanju suhozida kao granici između predmetnih nekretnina takav zaključak izvodeći sagledavajući skicu katastarskog operata iz 2000. godine, tako da iskazi svjedoka MŠ i CŠR kao pravnih prednika predlagatelja s tim u vezi s iskazom svjedoka IŠ nisu ničim uvjerljivi u onoj tvrdnji da ne bio postojao na terenu stari suhozid kao stvarna granica razgraničenja ovih predmetnih susjednih nekretnina i to upravo kod situacije što su se ostali vlasnici, kako susjednih trećih nekretnina tako i one susjedne nekretnine s kojom se međa uređuje, u svemu suprotno izjasnili što i korespondira s vještačkim nalazom i mišljenjem sudskog vještaka Daria Blaževića izvedenoga iz postupka radi smetanja posjeda od 25. siječnja 2022. godine, što je kompatibilno s izvedenim nalazom i mišljenjem iz postupka radi osiguranja privremenom mjerom sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića od 9. studenoga 2020. godine, tako i u konačnici izvedenim nalazom i mišljenjem istovjetnog sudskog vještaka za geodeziju izrađenom u ovom postupku radi uređenja međe, sve to što je suglasno i s vještačkim nalazom i mišljenjem sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića od 23. prosinca 2019. godine, izvedenog iz postupka osiguranja dokaza kojim je bila prikazana linija prema ostacima uklonjenog suhozida.

37. Komparirajući sve takve iskaze svjedoka kao i stranaka iz svih navedenih pribavljenih spisa predmeta, tako i pribavljenoga spisa predmeta koji se vodi povodom vlasničke tužbe podnesene od strane ovdje protustranke kao tužiteljice prema tamošnjoj tuženici JŠR, sud izvodi uvjerljiv zaključak vezan za sporno pitanje je li radnjama ovdje predlagatelja u suradnji sa sadašnjom upisanom vlasnicom nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uklonjena međašna linija prema nekretnini protustranke označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i je li tako došlo do narušavanja do tada uspostavljenog mirnog posjedovnog stanja do te granice, što sud ovdje nesumnjivo takvo što i zaključuje da su se upravo takve okolnosti ostvarile, pa tako i uvjerljivo otklanja preostalo sporno pitanje o postojanju suhozida izvođenjem zaključka kako je taj suhozid na terenu stvarno postojao s obzirom na istovjetna i neproturječna izjašnjenja onih svjedoka koji su o tome iskazivali, a što je i sudski vještak za geodeziju Zvonimir Rubić našao prema njegovim ostacima tako i ovdje imenovani sudski vještak za geodeziju Dražen Bušić, ovaj i istovjetno i u postupku osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, jer se takvo stanje izvodi iz stanja operata katastra kojim je kao jedina materijalizirana granica predmetnih nekretnina bio upisan i označen u mapama upravo suhozid što je evidentirano i avionskom snimkom, a sve to detaljno obrazložio i objasnio sudu u tehničkim detaljima i stručnim nalazima ovaj sudski vještak, a što nije proturječno vještačkom nalazu i mišljenju sudskog vještaka Daria Blaževića izvedenog iz postupka radi smetanja posjeda.

38. Kako je ovdje razvidno da su pravni prednici stranaka posjedovali svoje nekretnine do granice koju je između ovih nekretnina predstavljao tada postojeći suhozid, a koji je radnjama na zemljištu porušen od predlagatelja, bez obzira što predlagatelj postojeće stanje sagledava o postojanju prizida (podzida ili pristave) umjesto starog suhozida, ovaj je bez odobrenja i suglasnosti protustranke kao vlasnice susjednog zemljišta zašao na površinu susjednog zemljišta te time izašao izvan okvira dotadašnje uspostavljene granice posljednjeg mirnog posjeda, tako da je, bez obzira na konačni pravni učinak iz postupka radi smetanja posjeda kojim se mora utvrditi čin smetanja posjeda, ovdje utvrđeno da je stari kameni suhozid predstavljao liniju razgraničenja odnosno prema posljednjem mirnom posjedu uspostavljenu među između nekretnina stranaka jer sve od tada pa nadalje posjed nije bio miran budući su se za to vodili ili vode odgovarajući sudski postupci svaki sa svojim pravnim učinkom bez obzira na proizvedeni pravni učinak iz ovoga postupka uređenja međe.

39. S obzirom da je sud našao da je prema uspostavljenom posljednjem mirnom posjedu linija razgraničenja (granica) između nekretnina označenih kao kat čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje kao Okrug, bila linija kojom se protezao suhozid kojeg na licu mjesta nema, odnosno koji je uklonjen, sud je pristupio uređenju međe obnovom takve međe međašnom linijom kojom se taj nedostajući na terenu suhozid ranije protezao u njegovoj geodetskoj rekonstrukciji u ovom postupku imenovanoga sudskog vještaka za geodeziju komparirajući s nalazom i mišljenjem sudskog vještaka za geodeziju iz postupka osiguranja dokaza i svih drugih dokumenata iz katastarskog operata i ostalih konzultiranih dokumenata kojima su se ranije službeno premjeravale ove nekretnine u parcelaciji.

40. Odredbom čl. 101. st. 1. ZV-a, propisano je da su ograde između susjednih nekretnina ( zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednog susjeda, dok je odredbom st. 2. istog članka propisano da suvlasništvo stvari koje služe kao zajednička ograda ili međašni znakovi nije djeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu, a sukladno odredbi st. 3. istog članka toga Zakona, propisano je da zajedničku ogradu može svaki od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine širine, ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi susjeda sprječavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine.

41. Ne ulazeći u meritum spora u postupcima koji se vode radi smetanja posjeda i vlasničke tužbe radi zaštite od uznemiravanja, razvidno je iz činjeničnog supstrata izvedenog u ovom postupku uređenja međe da u redovnim okolnostima, koji ne iziskuju radikalna rješenja u nekim izvanrednim prilikama, susjedi bez dogovora ne mogu samostalno mijenjati stanje na licu mjesta na način da se međa između nekretnina ukloni djelomično ili u potpuno, tako da bez obzira što ne bi bilo ukazano da postoji čin smetanja posjeda i potreba restitucije u prethodno stanje, kako je to već navedeno, takvo pitanje nije odlučno kod utvrđenja one zamišljene linije koja bi imala predstavljati granicu kao među između ovih dvaju susjednih nekretnina bez obzira što bi na licu mjesta mogao biti vraćen rekonstruirani suhozid ili bi sadašnje postojeće stanje i dalje moglo ostati jer činjenica jeste i po kojoj sud utvrđuje među, da bi granica ovih dviju nekretnina bila upravo linija protezanja sredinom suhozida koji je prethodno postojao na onom utvrđenom mjestu razgraničenja.

42. Sudu u ničemu nije uvjerljiva tako niti dokazana tvrdnja predlagatelja da bi predlagatelj izvan onog ustaljenog mirnog posjeda na tom dijelu posjedovao nekretninu izvan one linije kojom se protezao raniji suhozid, već je uvjerljiva tvrdnja protustranke da su stranke svoje nekretnine, tako i njihovi pravni prednici, kroz cijelo vrijeme, dakle vrijeme prije nastalih sporova, posjedovali nekretnine upravo do te linije kojom se protezao sada nedostajući suhozid, pa je upravo tom linijom valjalo urediti međi između nekretnina koje su predmet ovoga postupka.

43. S tim u vezi sud je na ročištu održanome na licu mjesta 25. studenoga 2024. godine sudjelovanjem ovdje imenovanog sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića iz Splita pristupio uređenju međe između nekretnina iz ovdje postavljenoga prijedloga kao susjednih nekretnina, konačno tražeći od stranaka da se i izjasne o granici (međi) ovih nekretnina, tako da se predlagatelj izjasnio da bi granicu nekretnina predstavljala ona linija kojom su položene bačve sa zasađenim maslinama smatrajući da bi to bila granica posljednjeg mirnog posjeda stranaka, predlažući da se tom linijom međa uredi, a protustranka se izjasnila da bi granicu nekretnina predstavljala ona linija protezanja starog suhozida, smatrajući da bi to bila granica posljednjeg mirnog posjeda stranaka, predlažući da se tom linijom međa obnovi.

44. S obzirom da je utvrđena katastarska linija razgraničenja ovih predmetnih nekretnina različita od ovih dvaju stranačkih prijedloga, stranke nisu pristale da se međa uredi po katastarskim mapama niti je o međi postignut sporazum stranaka, tako da je sud odlučio pristupiti uređenju međe prema ustanovljenom posljednjem mirnom posjedu na način da je obnovljena međa linijom koja prikazuje položaj starog suhozida po u ovom izvanparničnom postupku izvedenom vještačkom nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića, za što je sud našao da je to granica nekretnina koja bi predstavljala među.

45. Na licu mjesta je po za to izdanom nalogu suda sudski vještak za geodeziju Dražen Bušić označio sve točke koje i prikazuju liniju međe na način da u četiri točke u toj liniji označene sa željeznim šipkama obojane crvenom bojom, a kao krajnje zapadna točka je označena crvenom bojom na kamenu živcu jer se na tom mjestu nije mogla postaviti željezna šipka kao na ostalim točkama, te je na taj način definirana međa između nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], koje liniju međe je na licu mjesta imenovani sudski vještak za geodeziju i identificirao u svim točkama gledajući sa zapada prema istoku prikazanim točkama pravca linije od točke A (označene na terenu crvenom bojom na kamenu), pa preko točaka B, C, D i E ( označenih na terenu željeznim šipkama obojenima crvenom bojom), sve to uz dana upozorenja strankama od strane suda da od toga trenutka takva označena linija prikazuje među između predmetnih nekretnina.

46. Sud prilikom održavanja toga očevida nije razmatrao druge prigovore protustranke vezano za postavljanje drugih stvari i pokretnina na nekretninama jer je to bilo izvan domene sadržaja ovog postupka uređenja međe.

47. Upravo je sve ove točke na ovaj način uređene međe na licu mjesta po nalogu suda u definiranim točkama A,B,C, D i E crvenom bojom označio i time identificirao sudski vještak za geodeziju Dražen Bušić iz Splita koji ih je izvedenom vještačkom nalazu i mišljenju sastavljenom u Splitu 17. ožujka 2025. godine i s njim priloženom skicom izmjere, broj 330/20 od 17. ožujka 2025. godine prikazao pravocrtnom crvenom crtkanom linijom točaka A,B,C, D i E sve to gledajući od strane zapada prema istoku, na način da točka A na terenu predstavlja početnu točku uređene međe, te putem točaka B,C,D koje predstavljaju daljnje utvrđene točke ove uređene međe sve do točke E kao završne točke ovako uređene međe, te je time uređenje međe predmetnih nekretnina i to kao sjeverne granice posjeda nekretnine predlagatelja označene kao kat čest. [katastarska čestica], upisane u ZU 6066 k. o. [katastarska općina] odnosno kao južne granice posjeda nekretnine protustranke označene kao kat. čest. [katastarska čestica], upisane u ZU 4747 k. o. [katastarska općina], provedeno prikazanom linijom točaka A, B, C, D i E, a postavljeni međašni znaci predstavljaju granicu nekretnina, tako da za nekretninu označenu kao kat čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predstavljaju pravo pretpostavljenog vlasništva te nekretnine do tih međašnih oznaka, odnosno da za nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predstavljaju pravo pretpostavljenoga vlasništva te nekretnine do tih međašnih oznaka što sve to predstavlja utvrđeni posljednji mirni posjed ovih nekretnina do granice koja predstavlja među.

48. Dakle, od trenutka kada je sud među označio prema međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo susjeda do te međe, a tko tvrdi suprotno, to treba dokazati, kako je propisano odredbom čl. 103. st. 5. ZV-a.

49. Slijedom gornje navedenoga, sud je u provedenom postupku među između nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] kao susjednih nekretnina uredio prema posljednjem mirnom posjedu, kako je to propisano odredbom čl. 103. st. 3. ZV-a, a vezano za odredbu čl. 103. st.1. ZV-a, kako je to i odlučeno kao u točki I. izreke.

50. Sudski vještak za geodeziju Dražen Bušić iz Splita je sukladno nalogu suda izradio vještački nalaz i mišljenje sastavljen u Splitu 17. ožujka 2025. godine, u kojem je sačinio pisani nalaz i mišljenje označivši među koja je uređena na ročištu lica mjesta od 25. studenoga 2024. godine, te prikazana skicom izmjere, broj 330/20 od 17. ožujka 2025. godine, pripadajućeg vještačkog nalaza i mišljenja, između nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], upisane u ZU 6066 k. o. [katastarska općina] u odnosu na nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica], upisane u ZU 4747 k. o. [katastarska općina] i to pravcem crvene prikazane crtkane linije označene točkama crvene boje i pripadajućim tim točkama slovima A-B-C-D i E.

51. Isti vještački nalaz i mišljenje uz grafički prikaz koji je sastavni dio vještačkog nalaza i mišljenja ima biti sastavni dio ovog rješenja, pa je odlučeno kao u točki II. izreke.

52. Sud je na ovako uređenoj međi sukladno posljednjem mirnom posjedu odredio pretpostavljeno vlasništvo na predmetnim nekretninama do prikazane linije uređene međe, sukladno odredbi čl. 103. st. 5. ZV-a, kako je to odlučeno kao u točki III. izreke.

53. Odredbom čl. 103. st. 6. ZV-a propisano je da nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

54. Iz toga razloga je o tome valjalo uputiti stranke, kako je to odlučeno kao i točki IV. izreke.

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

U Trogiru, dana 11. rujna 2025. godine.

S U D A C :

Denis Dučić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotne stranke, u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- predlagatelju po punomoćniku; Neven Penjak, odvjetnik u Splitu,

- protustranci po punomoćniku; Damir Batarelo, odvjetnik u Splitu,

-u spis