Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U

    ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: P-6849/2024-13

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Snježani Lukša, u pravnoj stvari tužiteljice FFJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima FF, Meliti Babić i Luki Antunović, odvjetnicima iz Zagreba, Horvatova 80 A, protiv tuženika Zagrebačka banka d.d., [adresa],OIB: 92963223473, zastupanog po punomoćnicima SF, Sanji Porobija i Margiti Kiš Kapetanović, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Porobija & Porobija j.t.d., Zagreb, Iblerov trg 10/7, Galleria Importanne, radi ništetnosti i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 5. rujna 2025. u nazočnosti tužitelja i zamjenika punomoćnika tužitelja odvjetničkog vježbenika ĐF i zamjenika punomoćnika tuženika IF, odvjetničke vježbenice, dana 11. rujna 2025. g.

    p r e s u d i o  j e

    I Utvrđuje se ništetnom odredba članka 2. Ugovora o namjenskom kreditu, broj ugovora: 3206277035 od dana 14. ožujka 2006. godine, sklopljenog između tuženika Zagrebačka banka d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 92963223473, kao kreditora i tužitelja FFJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao korisnika kredita, koja nosi naziv „KAMATE I NAKNADA“, u dijelu koji glasi: „Korisnik kredita obvezuje se platiti sve naknade i troškove sukladno Odluci o Tarifi naknada za usluge Kreditora“.

    II Nalaže se tuženiku, Zagrebačka banka d.d., OIB: 92963223473, 10 000 [adresa] da tužiteljici FFJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 669,86 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 30. ožujka 2006. godine pa do isplate i to po stopi određenoj čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate do 31. prosinca 2007., a od 1. siječnja 2008. do 31.07.2015.g. koje teku po stopi propisanoj čl. 29 st. 2 ZOO koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. godine pa do 31.12.2022.g. određenim, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a u roku od 15 dana.

    III Nalaže se tuženiku Zagrebačka banka d.d., OIB: 92963223473, da tužiteljici FFJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], plati prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.162,13 eur sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od presuđenja tj. 11. rujna 2025.g. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

    IV Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi navodi da je sa tuženikom dana 14.03.2006. sklopila Ugovor o kreditu br. 3206277035, a prema kojem je tuženik kao kreditor tužitelju kao korisniku kredita odobrio kredit u iznosu od 154.700,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate kredita.

    2. Nadalje, ističe da je odredbom čl. 2. predmetnog Ugovora tuženik obvezao tužitelja na plaćanje svih naknada i troškova sukladno Odluci o Tarifi naknada za usluge kreditora te tako i za obradu zahtjeva za odobrenje kredita sukladno Odluci o Tarifi naknada za usluge kreditora, koji troškovi se odnose na obradu kredita, bez da mu je prethodno, a niti naknadno jasno i nedvosmisleno predočio strukturu navedenih troškova što navedenu obvezu tužitelja kao potrošača čini u potpunosti neodređenom i neodredivom, posljedično i nepoštenom i ništetnom sukladno čl. 270. Zakona o obveznim odnosima.

    3. Nadalje, ističe da sporna odredba u potpunosti odgovara i pojmu nepoštene ugovorne odredbe kako ju definiraju odredbe čl. 81. st.1 i st.2 i čl. 82. Zakona o zaštiti potrošača (NN 96/03) s obzirom da se radi o odredbi koja je unaprijed formulirana u tipskom, standardiziranom obrascu ugovora, unaprijed sročenom i priređenom od strane tuženika kao jače ugovorne strane, a u kojem se položaju tuženik nalazi zbog nesporne okolnosti da je financijska institucija te profesionalno dioničko društvo.

    4. Ukazuje da je tuženik nezakonito i nepošteno primjenjivao ugovorne odredbe o naknadi za obradu kreditnog zahtjeva na koji način je doveo tužitelja u neravnopravan položaj u kojem isti nije mogao utjecati na sadržaj unaprijed pripremljenog ugovora, odnosno o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo sa tužiteljem.

    5. Ukazuje da je tužitelju suprotno načelu savjesnosti i poštenja nametnuta potpuno neopravdana obveza.

    6. Ugovaranje plaćanja naknade za odobrenje kredita, samo za sebe, nije nepošteno te u vrijeme sklapanja Ugovora nije postojao propis koji bi tako nešto zabranjivao. Međutim, u konkretnom slučaju tužitelj ukazuje da ta naknada ne odgovara stvarno pruženim uslugama i nastalim troškovima. Tuženik tužitelju uopće nije niti pokušao razjasniti zašto mu je naplatio obradu kredita, radi čega tužitelj nije imao pristup razlozima koji opravdavaju tu naknadu.

    Predmetna naplata naknade temeljem ugovora o kreditu je nepoštena ugovorna odredba koja je ništetna. Predmetna ugovorna odredba je nedvojbeno nepoštena, jer sa njome tuženik osim kamata koje redovito dobiva kao naknadu za sklapanje ugovora, naplaćuje još neku fiktivnu i ničime u stvarnosti odredivu naknadu za obradu zahtjeva i dokumentacije kredita tužitelja.

    Predmetni trošak za obradu kredita ne postoji, tuženik nije imao nikakve troškove prilikom obrade tužiteljevog kredita, administrativne troškove, obrade dokumentacije, troškove osoblja i slično ili da je imao bilo kakav gubitak na ime rizika poslovanja zbog obrade kredita tužitelja te je dakle ugovornom odredbom u biti tuženik sebi omogućio dodatnu naplatu nepostojećih troškova obrade kredita, a bez da se o tome pojedinačno pregovaralo.

    7. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (kao u tužbi) tužitelj traži donošenje presude sadržaja navedenog kao u izreci, a potražuje i naknadu parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

    8. Tuženik u odgovoru na tužbu (list 59-70) ističe prigovor zastare s obzirom da je naknada za obradu kreditnog zahtjeva naplaćena 29.03.2006. godine, a tužba je podnesena 2024. godine (26.11.2024.) te smatra zahtjev u cijelosti neosnovanim. Smatra ugovornu odredbu jasnom, razumljivom i lako uočljivom.

    9. Između stranaka (ročište 10.04.2025. – list 146 spisa) utvrđeno je nespornim da je tuženik tužitelju naplatio naknadu za obradu kreditnog zahtjeva u potraživanom iznosu od 669,86 eur te da je naknada naplaćena 29.03.2006.

    10. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u izvadak iz službenog lista Europske unije – Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 05.04.1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim Ugovorima, dopis Zagrebačke banke d.d. punomoćniku tužiteljice od 09.10.2024. uz kojem se navodi da je dana 29.03.2006. naplaćena naknada za obradu zahtjeva u iznosu od 5.047,03 HRK (notorno 669,86 eur), zahtjev punomoćnika tužiteljice tuženiku u svezi dostave potvrda o uplatama ulaznih/izlaznih naknada od 4.10.2024., Ugovor o namjenskom kreditu broj 3206277035 od 14.03.2006. sklopljen između stranaka, otplatni plan od 29.03.2006., odluke kao primjere sudske prakse priložene spisu, dokumentaciju banke (list 74-78 spisa), uputu za odobravanje kredita građanima – osnovna uputa tuženika iz svibnja 2006., Opće uvjete poslovanja tuženika, izvod iz zapisnika VSRH broj Su-IV-47/2020-2 od 30.01.2020., broj Su-IV-308/2020 od 05.11.2020., proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice, odnosno izvršen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu, a stranke izričito upitane i upozorene na posljedice tereta dokazivanja radi utvrđivanja osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva istakle su ( l 156-roč.05.09.2025.) da nemaju nikakvih dokaznih prijedloga i predložile raspravu zaključiti i suditi temeljem stanja spisa.

    11. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je donio odluku kao u izreci.

    Svako daljnje izvođenje dokaza bilo bi nepotrebno i protivno čl. 10 ZPP.

    12. Iz predmetnog ugovora o namjenskom kreditu (list 36 spisa) sklopljenom između stranaka između ostalog u čl. 2. vidljivo je da se korisnik kredita obvezuje platiti sve naknade i troškove sukladno Odluci o Tarifi naknada za usluge kreditora.

    13. Iz potvrde tuženika od 09.10.2024. (list 33 spisa) vidljivo je da je 29.03.2006. tuženik naplatio naknadu za obradu kreditnog zahtjeva tužitelju u iznosu od 5.047,03 HRK, što prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450 iznosi 669,86 eur.

    14. Tužiteljica FFJ u svom odlučnom, logički povezanom i stoga uvjerljivom iskazu kojeg sud prihvaća navodi (list 155-156 – roč. 05.09.2025.) da je sa tuženikom sklopila Ugovor o kreditu koji je bio unaprijed sastavljen od strane tuženika te se radilo o tzv. tipskom ugovoru i tu nije bilo mogućnosti pojedinačnog pregovaranja o pojedinim ugovornim odredbama. Ističe da je željela sklopiti ugovor u eur u kn protuvrijednosti međutim joj je rečeno da je najpovoljniji kredit za nju s obzirom na njezinu financijsku situaciju kredit u CHF u kunskoj protuvrijednosti. Ističe da je namjena kredita bila kupnja stana za vlastito stanovanje, a ona i danas stanuje u tom stanu.

    Dakle, nije se radilo o kupnji nekretnine za iznajmljivanje niti za obavljanje bilo kakve profesionalne djelatnosti. Nadalje, navodi da je Ugovor pročitala prije potpisivanja no nije tražila nikakva pojašnjenja jer je smatrala da joj je sve jasno. Ističe da joj je naplaćena naknada za obradu kredita i u tom trenutku je ta naknada bila za nju veliki financijski izdatak, ali je tu naknadu morala platiti jer ne bi dobila kredit, a misli da joj je ta naknada oduzeta od iznosa kredita no ne sjeća se je li naknada bila u određenoj novčanoj svoti ili u postotku od iznosa kredita. Ističe da joj nije bila predočena nikakva struktura troškova tj. na što se ta naknada odnosi i kakvi su to troškovi koje ona mora platiti za obradu kreditnog zahtjeva. Ističe da nije prijevremeno otplatila kredit. Upoznata je usmenim putem prije potpisivanja ugovora od bankovnog službenika da mora platiti tu naknadu.

    Nadalje, navodi da je pročitala Uvjete poslovanja tada no ne sjeća se je li uopće zaprimila ikakvu tarifu banke. Ističe kako misli da nije tražila pojašnjenje na što se odnosi naknada banke jer je sve bilo po principu uzmi ili ostavi.

    15. Svojstvo potrošača tužiteljice utvrđeno je na osnovi iskaza tužiteljice i predmetnog ugovora o namjenskom kreditu čiji je tužiteljica bila korisnik.

    16. Dakle, nije sporno da je tužiteljica bila upoznata s obvezom plaćanja naknade, već o istoj nije mogla pregovarati niti je bila upoznata od čega se ista sastoji, a što je i navedeno u iskazu tužiteljice.

    Predmetna ugovorna odredba je ništetna, jer se o toj odredbi nije pojedinačno pregovaralo te tužiteljica nije imala utjecaj na njezin sadržaj.

    U smislu čl. 96. Zakona o zaštiti potrošača (NN 79/07) ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo, ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac, zbog čega potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj.

    17. U odnosu na prigovor zastare, ukazuje se na pravno shvaćanje sa sjednice građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 30. siječnja 2020.

    18. Točno je da se upravo i ovdje radi o restitucijskom zahtjevu tužiteljice da joj tuženik vrati ono što je (neosnovano) stekao temeljem ništetne odredbe ugovora, a kojem zahtjevu prethodi utvrđenje ništetnosti sporne odredbe ugovora, radi čega je nedvojbeno kako zastara još nije niti počela teći.

    19. Činjenica da je visina naknade za odobrenje kredita bila propisana Odlukom o Tarifi naknada za usluge tuženika ništa ne mijenja na stvari i to svakako nije dokaz da su stranke o toj ugovornoj odredbi pojedinačno pregovarale.

    20. Tužiteljica je nedvojbeno bila u podređenom, slabijem položaju u odnosu na tuženika kao banku kako u pogledu pregovaračke moći tako i njezinog stupnja znanja. Isto je dovelo do toga da je tužiteljica pristala na odredbe sastavljene unaprijed od strane tuženika bez mogućnosti utjecaja na sadržaj tih odredaba. Točno je da je tuženik iskoristio svoju poziciju „jače" ugovorne strane te je ugovorio naplatu naknade za odobrenje kredita, radi čega je postupao potpuno suprotno načelu ravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu kao i protivno načelu savjesnosti i poštenja.

    Tuženik u sadržaj Ugovora nije unio podatak o razlogu zbog kojeg je bilo nužno ugovoriti plaćanje te naknade i zašto visina naknade izravno ovisi o iznosu odobrenog kredita.

    21. Slijedom navedenog sud je utvrdio ništetnom predmetnu ugovornu odredbu iz čl. 2. Ugovora o namjenskom kreditu o naknadi za obradu kreditnog zahtjeva, te je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev i obvezao tuženika da vrati tužiteljici ono što je primila na temelju ništetne ugovorne odredbe u smislu odredbe čl. 323. st. 1. ZOO-a, odnosno na isplatu iznosa od 669,86 eur, a koja visina među strankama niti nije sporna. Pri tome valja samo reći da je prigovor zastare u cijelosti neosnovan, jer zastara nastupa istekom roka od 5 godina od dana utvrđenja ništetnosti ugovora ili nekog njegovog dijela iz kojeg proizlazi isplata. Kako je tužitelj ovom tužbom tražio i utvrđenje ništetnosti odredbe zbog koje traži isplatu, zastara će početi teći tek pravomoćnošću dijela presude koji utvrđuje ništetnost odredbe.

    22. Na dosuđeni iznos od 669,86 eur tužiteljici je priznata zakonska zatezna kamata od 30.03.2006. kako je zatraženo pa do isplate, jer je tužiteljica platila tu naknadu na dan 29.03.2006. sukladno potvrdi – list 33 spisa te je od toga dana tuženik bio nepošteni stjecatelj.

    23. Kamatna stopa dosuđena je do 31.12.2007. sukladno čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate ("Narodne novine" 153/04), a od 01.01.2008. po stopi u smislu čl. 29 st. 2 ZOO (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a sve u smislu Odluke o eskontnoj stopi HNB (Narodne novine 132/07) do 31.7.2015., a od 1.8.2015. do 31.12.2022., po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, a od 1.1.2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a kamate na parnični trošak sukladno odredbi čl. 30 Ovršnog zakona.

    24. Parnični trošak dosuđen je primjenom čl. 154. st. 1. ZPP, jer je tužiteljica uspjela 100% glede osnove i 100% glede visine pa je stoga tuženik odbijen sa zahtjevom za naknadom parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

    Tužiteljici je priznat trošak ( u predmetu utvrđenja ništetnosti i isplate vps 1.997,09 eura)

    - sastava tužbe po Tbr.7/1 od 14.11.2024. – 100 bodova

    - pribavljanja potvrde o visini naknade za obradu kredita prema Tbr. 36 – 25 bodova

    - sastava podneska po Tbr.8/1 od 04.03.2025. – 100 bodova

    - zastupanja na ročištu po Tbr.9/1 od 10.04.2025. – 100 bodova

    - zastupanja na ročištu po Tbr 9/1 od 05.09.2025. – 100 bodova

    - trošak PDV 25% - 212,50 eur

    - trošak sudske pristojbe na tužbu Tbr.1 t.1 TSP- 66,42 eur – list 58 spisa

    - trošak sudske pristojbe na presudu –Tbr.2 t.1 TSP u svezi čl. 7 tč3 ZSP- 33,21 eur tj. 1/2 sudske pristojbe zbog e- komunikacije ili ukupni parnični trošak u iznosu od 1.162,13 eur.

    Trošak ročišta za objavu i uručenje presude nije priznat jer se ne smatra neophodnim troškom, a s obzirom da se presuda može preuzeti i u zgradi suda na dan objave, a ne samo na ročištu povodom objave presude.

    25. Sve je dosuđeno primjenom čl. 155 ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

    U Zagrebu, 11. rujna 2025. g.

    Sutkinja:

    Snježana Lukša

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u 4 istovjetna primjerka.

    Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 73 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku-Narodne novine 25/13).

    DNA:

    - pun. tužitelja

    - pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.