REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: O-5988/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lei Golomeić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pokojnog EA, sina OA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1971., a umrlog **.**.2024., državljanina Republike Hrvatske, radi odlučivanja o prigovoru Grada Zagreba, Stjepana Radića 1, Zagreb, izjavljenom protiv rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Tomislava Matijevića, posl.br. O-4599/2024, UPP/OS-O-6/24 od 28. siječnja 2025., dana 11. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se prigovor Grada Zagreba kao neosnovan, te se u cijelosti održava na snazi rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Tomislava Matijevića, posl.br. O- 4599/2024, UPP/OS-O-6/24 od 28. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem ovoga suda pod gornjim poslovnim brojem O-4599/2024 od 1. srpnja 2024. povjereno je vođenje ostavinskog predmeta iza pokojnog EA, sina OA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1971., a umrlog **.**.2024., državljanina Republike Hrvatske javnome bilježniku Tomislavu Matijeviću.

2. U provedenom postupku javni bilježnik Tomislav Matijević kao povjerenik suda proveo je ostavinski postupak iza pokojnog EA, a nakon provedenog postupka donio rješenje o nasljeđivanju od 28. siječnja 2025. kojim je utvrdio da ostavinsku imovinu čine pokretnine, nekretnine i pravo (opisane u izreci I. pobijanog rješenja) i da kao ošasna imovina prelaze na Grad Zagreb.

3. Grad Zagreb, kao ošasni nasljednik, podnio je pravovremeni prigovor protiv navedenog rješenja u kojim predlaže da sud ukine rješenje od 28. siječnja 2025. Navodi da je javni bilježnik utvrdio da ostavinsku imovinu iza pokojnog EA čine nekretnine kao izvanknjižno vlasništvo na temelju Kupoprodajnog ugovora od 2. lipnja 2023. Nadalje navodi da je odbijen prijedlog za uknjižbu prodavateljice CA i da nije brisana zabilježba ovrhe na predmetnoj nekretnini uslijed čega nisu ispunjene pretpostavke za isplatu kupoprodajne cijene, a niti za izdavanje tabularne isprave. Navodi da na temelju predmetnog ugovora ostavitelj nije stekao pravo vlasništva, a da ista ne može predstavljati ostavinsku imovinu. Također je naveo da ostavinsku imovinu čini pravo iz tužbe podnesene ovome sudu radi zaključenja glavnog ugovora uslijed čega pravo ne može predstavljati naknadno pronađenu imovinu. Smatra da je zakonito rješenje od 28. kolovoza 2024. kojim je odlučeno da se neće provoditi ostavinski postupak s obzirom da EA nije imao imovine.

4. Prigovor nije osnovan.

5. Temeljem odredbe čl. 365 st. 2. Zakona o parničnom postupku(NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje:ZPP), u svezi sa odredbom članka 186. st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje ZN) sudac pojedinac ispituje rješenje kao povjerenik suda u ostavinskom postupku koji je donio javni bilježnik u granicama razloga navedenih u prigovoru, pravilnu primjenu materijalnog prava i da li bila počinjena neka od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.

6. Tijekom postupka je utvrđeno:

- da je ostavinski postupak započeo prijedlogom za provođenjem ostavinskog postupka od 4. listopada 2024. podnesenom od strane zakonske nasljednice EAČ iza pokojnog EA iza kojega do sada nije proveden ostavinski postupak

- da je pravomoćnim rješenjem od 28. kolovoza 2024. obustavljen ostavinski postupak iza pokojnog EA zbog nedostatka imovine iz kojeg razloga su potpunosti irelevantni navodi podnositelja prigovora kako on smatra to rješenje zakonitim jer se ne može raspravljati o pravomoćno okončanom postupku, nego sud u ovome postupku odlučuje samo o zakonitosti i pravilnosti pobijanog rješenja o nasljeđivanju od 28. siječnja 2025. jer je na to rješenje izjavljen pravni lijek

- da je u postupku doneseno rješenje o nasljeđivanju iz kojeg razloga se ne radi o naknadno pronađenoj imovini nego o novome prijedlogu za pokretanje ostavinskog postupka pokrenutom na zahtjev nasljednice EAČ obzirom da se naknadno pronađena imovina odnosi na ostavinsku imovinu pronađenu nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, a što u konkretnom slučaju nije slučaj

- da su iza pokojnog EA umrlog bez oporuke utvrđeni zakonski nasljednici prvog nasljednog reda djeca ostavitelja sin BA, kći ČA i kći OAČ koji su se nasljedničkim izjava odrekli nasljedstva, a da su zatim utvrđeni nasljednici drugog nasljednog reda otac ostavitelja OA i sestra ostavitelja SA koji su se također nasljedničkim izjavama odrekli nasljedstva

- da na temelju izjava stranaka nisu utvrđeni zakonski nasljednici drugih nasljednih redova iz kojega razloga je javni bilježnik utvrdio da ostavinska imovina predstavlja ošasnu imovinu iza pokojnog EA, a da je kao ošasnog nasljednika imenovao Grad Zagreb

- da je u tijeku postupka utvrđeno da ostavinsku imovinu iza pokojnog EA čine pokretnine opisane pod I. točka 2 .do 12., ali u odnosu na pokretnine kao sastav ostavinske imovine nije iznesen niti jedan činjenični navod u prigovoru od strane podnositelja prigovora ili u tijeku postupka pa sud ne može zaključiti zbog čega isti smatra da ne postoji ostavinska imovina ostavitelja kada je nedvojbeno utvrđeno da postoje pokretnine koje predstavljaju ostavinsku imovinu koje mogu biti predmetom nasljeđivanja

- da je sud službenim putem od zemljišnoknjižnog odjela ovoga suda pribavio izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] (E-48) k. o. [katastarska općina] na temelju kojega je utvrdio da je u istome upisan stan br. 1 na I. katu desno koji se sastoji od četiri sobe i ostalih prostorija u površini 97,06m2 sa pripadajućim spremištem koji dio je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, koji poseban dio se nalazi u ulazu [adresa] u vlasništvu HA, [adresa]

- da je na predmetnoj nekretnini zabilježena ovrha na temelju rješenja o ovrsi Ovrj-4216/2012 od 15. studenog 2012. pod poslovnim brojem Z-46655/12, Ozn. Z-57944/12

- da je uvidom u E-spis vidljivo da je pravomoćno okončan ovršni postupak rješenjem ovoga suda, posl.br. O-3053/2022 od 25. siječnja 2024. kojim je određena obustava ovrhe i naloženo brisanje zemljišnoknjižnome odjelu naprijed navedene ovrhe, a koji prijedlog za brisanje zabilježbe ovrhe je već zaprimljen pod poslovnim brojem Z-22651/2024 koji se nalazi prvi u prvenstvenom redu upisa na predmetnoj nekretnini iz kojeg razloga zabilježba ovrhe ne proizvodi pravne učinke na koje se poziva podnositelj prigovora obzirom na pravomoćno okončan ovršni postupak

- da su na nekretnini upisane aktivne plombe Z-22651/2024 (prijedlog za upis brisanja zabilježbe ovrhe), Z-23291/2024 (prijedlog za upis CA), Z-23367/2024 (prijedlog ostavitelja EA za predbilježbu prava vlasništva protiv protustranke CA), Z- 29619/2024 (prijedlog ostavitelja za zabilježbu spora protiv HA) koje nisu konačno riješeni

- da je ostavitelj EA, kao kupac sa CA kao prodavateljem sklopio Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 2. lipnja 2023. predmetom kojega je nekretnine upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-48) k. o. [katastarska općina] iz kojeg razloga je ostavinska imovina utvrđena kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja u ovome postupku, a da je u ugovoru navedeno da se radi o izvanknjižnom vlasništvu prodavateljice CA koje je ista stekla na temelju Sporazuma o diobi bračne stečevine od 24. ožujka 2011, Ankesa Sporazuma od 6. lipnja 2012. koji su sklopljeni između prodavateljice CA i HA

- da na nekretnini koja je predmetom ovoga postupka zabilježena žalba pod poslovnim brojem Z-19708/2024 ( Ozn. Z- 28959/2023) na koji se u prigovoru poziva podnositelj prigovora navodeći da je zemljišnoknjižni sud odbio prijedlog za upis CA, a što upućuje da taj postupak nije pravomoćno okončan iz kojeg razloga je sudu nejasno zašto se podnositelj prigovora upušta u ocjenu zemljišnoknjižnog postupka koji nije još uvijek pravomoćno okončan

- da je ostavitelj već podnio prijedlog radi predbilježbe prava vlasništva protiv protustranke CA kojim si u pravilu stranka želi osigurati prvenstveni red upisa do ispunjenja uvjeta za uknjižbu prava vlasništva pod poslovnim brojem Z-23367/2024, odnosno da predbilježba prava vlasništva ako bude dopuštena predstavlja uvjetno stjecanje prava vlasništva pod uvjetom naknadnog opravdanja jer se stvarna prava mogu stjecati na dva načina uknjižbom i predbilježbom kako to propisuje odredba članka 120. i 121. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje u tekstu ZV)

- da se pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-3532/2024 vidljivo da se vodi parnični postupak između ostavitelja kao tužitelja i HA kao tuženika predmetom kojega je sklapanje glavnog ugovora jer se prodavatelj HA oglušio na obvezu sklapanja glavnog ugovora zbog čega je tužitelj ustao tužbom radi sklapanja glavnog ugovora u odnosu na naprijed citiranu nekretninu u ½ dijela uz istodobno postavljeni altrenativni tužbeni zahtjev radi isplate iznosa od 35.233,63 EUR-a koji je u pravomoćnom prekidu zbog smrti ostavitelja kao tužitelja

- da je pravilno utvrđeno da izvanknjižno vlasništvo ostavitelja čini nekretnina na temelju pravnog posla u ½ dijela i prava iz sudskog postupka koji se također vodi radi sklapanja glavnog ugovora koji uspjeh bi rezultirao upisom u zemljišnu knjigu samog nasljednika u ovome postupku

7. Prema odredbi čl.219.st.1. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, u nastavku: ZN), na ročištu za ostavinsku raspravu sud će raspraviti sva pitanja važna za donošenje odluke u ostavinskom postupku, a naročito glede prava na nasljedstvo, veličinu nasljednog dijela i prava na zapise. Uzimajući u obzir navedeni zakonski propis, utvrđeno je da je javni bilježnik tijekom ostavinskog postupka pravilno utvrdio tko su ostaviteljevi nasljednici i što čini ostaviteljevu ostavinu. Budući da su se svi zakonski nasljednici odrekli nasljedstva, pravilno je javni bilježnik utvrdio da se radi o ošasnoj imovini. Podnositelj prigovora u svome prigovoru ne osporava da predmetne pokretnine ulaze u sastav ostavinske imovine, već svoje prigovore usmjerava isključivo na nekretninu na kojoj je zabilježena ovrha. Sud ukazuje na odluke Županijski suda u Osijeku, Gž-1113/2023 od 30. siječnja 2024. i Županijski sud u Puli, Gž-506/2025 u kojime je utvrđeno da nema uvjeta za obustavu ostavinskog postupka koje su raspoređene kao ošasna imovina Gradu Zagrebu kada je ostavitelj ostavio samo pokretnine, što podnositelj prigovora uopće ne osporava u ovome postupku u svome prigovoru. Obzirom da je u tijeku ostavinskog postupka utvrđeno da ostavitelj ima ostavinske imovine nema preduvjeta za obustavu ostavinskog postupka jer je utvrđena ostavinska imovina ostavitelja.

8. Što se tiče osporavanja glede nekretnine koja je utvrđena kao izvanknjižno vlasništvo navodi da zbog postojanja zabilježbe ovrhe ostavitelj ne bi mogao steći uknjižbom pravo vlasništva, odnosno da to ne može steći niti njegova prednica PA sud ukazuje kao potpuno neosnovane i irelevantne za ostavinski postupak. Podnositelj prigovora se svojim navodima, kada ocjenjuje hoće li biti dopušten pojedini zemljišnoknjižni upis ili je već odbijen, faktično stavlja u ulogu zemljišnoknjižnog suda za što u ostavinskom postupku nema nikakve ovlasti. Ocjena dopuštenosti i provedivosti zemljišnoknjižnih upisa spada isključivo u nadležnost zemljišnoknjižnog suda, a ne u nadležnost ostavinskog suda u okviru ostavinskog postupka. Također već samo postojanje aktivnih plombi ukazuje kako su zaprimljeni prijedlozi za upis o kojima zemljišnoknjižni sud tek treba odlučiti, a koji ukazuju svima da je stanje zemljišne knjige podloženo promjeni. U konkretnom slučaju ovršni postupk je pravomoćno okončan, a podnositelj prigovora se upušta u ocjenu zabilježbe ovrhe na sastav ostavinske imovine iako očigledno nema saznanja da je ovršni postupak pravomoćno okončan i da zabilježba ovrhe koja je upisana u zemljišnu knjigu neće više proizvoditi pravne učinke na koje se poziva podnositelj prigovora. Prema ocjeni ovoga suda javni bilježnik se prilikom utvrđivanja sastava ostavinske imovine ne smije upuštati da li će se pojedine isprave na temelju kojih se može utvrditi da se radi o izvanknjižnom vlasništva biti podobne za zemljišnoknjižni upis, odnosno da tumači kakav značaj ima primjerice zabilježba ovrhe na sastav ostavinske imovine. Upravo iz razloga što ostavitelj ili njegov prednik nisu upisani kao zemljišnoknjižni vlasnici predstavlja okolnost kada se ostavinska imovina utvrđuje kao izvanknjižno vlasništvo. Također rješenje o nasljeđivanju kojim je utvrđena određena imovina kao izvanknjižno vlasništvo predstavlja javnu ispravu koja nasljedniku služi kao isprava dokazivanja izvanknjižnog stjecanja prava vlasništva, te mu omogućuje da neposredno upiše svoje pravo vlasništva podnošenjem prijedloga zemljišnoknjižnom sudu sukladno odredbi članka 46. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24). Odlučivanje o prijedlozima za upis u zemljišnu knjigu spada u nadležnost općinskih sudova na mjestu gdje nekretnina leži iz kojeg razloga su samo zemljišnoknjižni sudovi ovlašteni ocjenjivati da li će dopustiti zatraženi upis, a to u svakome slučaju nije ovlašten utvrđivati javni bilježnik prilikom provođenja ostavinskog postupka.

9. Pri tome je važno naglasiti da podnositelj prigovora, kao nasljednik tužitelja u parničnom postupku ima pravni interes da se isti pravomoćno okonča jer bi on mogao rezultirati sudskom presudom koja bi predstavljala osnov za upis prava vlasništva podnositelja prigovora, odnosno u kojem bi mogao steći pokretnine u iznosu od 35.233,63 EUR-a. No, upravo zato što takav postupak još traje nije dopušteno u okviru ostavinskog postupka prejudicirati njegov ishod. Da je ostavitelj htio zaštiti svoja prava u zemljišnoj knjizi ukazuje činjenica da je protiv prodavateljice CA podnio prijedlog radi upisa predbilježbe prava vlasništva, a protiv tuženika HA prijedlog radi zabilježbe spora kako bi si osigurao prvenstveni red upisa. Sama prodavateljica CA je također podnijela prijedlog za upis nakon pravomoćnog okončanja ovršnog postupka kojim je određeno brisanje zabilježbe ovrhe. Osim toga, u situaciji kada je utvrđeno da ostavitelj ima imovinu, sud je dužan uzeti u obzir i prava tuženika iz spomenute parnice, jer vođenje parničnog postupka ne utječe samo na pravni položaj podnositelja prigovora u ovoj ostavinskoj stvari, već i na prava drugih osoba čiji su postupci trenutačno u prekidu i koji imaju pravni interes da se odluči o pokrenutom parničnom postupku. Nastavak i pravomoćno okončanje parničnih postupaka predstavlja uvjet za ostvarivanje njihovih prava, a postojanje imovine ostavitelja omogućuje nastavak prekinutih postupaka i njihov pravomoćni dovršetak. To iz razloga što smrću ostavitelja koji nema nasljednika, ostavina prelazi na općinu, odnosno grad određen ovim Zakonom, koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći (čl. 6. ZN), dok je odredbom čl. 20. ZN-a propisano kako se utvrđuje ošasni nasljednik u odnosu na pokretnine i nekretnine. Pritom je odredbom čl. 139. st. 3. ZN propisano kako nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, a stavkom 6. istog članka da predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine čime je zakonodavac u cijelosti zaštitio prava ošasnog nasljednika koji se ne može odreći nasljedstva.

10. Kako u postupanju javnog bilježnika sud nije utvrdio bitne povrede postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti, te je ocijenio kako je odluka javnog bilježnika zakonita i pravilna jer na temelju dostavljenih isprava pravilno utvrdio sastav ostavinske imovine i nasljednika, sud je odbio prigovor Grada Zagreb, a primjenom odredbe članka 187. st. 2. ZN-a odlučio je kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 11. rujna 2025.

SUDAC:

Lea Golomeić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u 4 (četiri) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb

NAKON PRAVOMOĆNOSTI:

1. Javni bilježnik Tomislav Matijević, Zagreb, Vukovićeva 11