REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8

52100 Pula

Poslovni broj: Ovr-691/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

Z A K LJ U Č A K

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli - Pola po sucu Saši Javoranu, kao sucu pojedincu, a temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika-specijalista Gorana Lipljana, u pravnoj stvari ovrhovoditelja MŠ, iz [adresa], N- 0584 Oslo, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Domagoju Truharu, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenice MŠI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Almi Kulenović, odvjetnici iz Pule, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode ovrhe, izvan ročišta, 11. rujna 2025.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenica MŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od petnaest (15) dana od zaprimanja ovog zaključka protiv ovrhovoditelja MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate koji se provodi pred Financijskom agencijom temeljem temeljem Presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-119/2023 od 11. lipnja 2024., djelomično preinačene Presudom Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-697/2024 od 13. veljače 2025., a po zahtjevu ovrhovoditelja, koji je zaprimljen kod Financijske agencije 15. srpnja 2025., zbog razloga navedenih u prijedlogu ovršenice od 23. srpnja 2025. te da u istome roku dostavi ovome sudu dokaz o pokrenutoj parnici jer će sud u protivnom obustaviti ovaj postupak i ukinuti provedene radnje.

i

r i j e š i o  j e

Nalaže se Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupka izravne naplate kojeg je pokrenuo ovrhovoditelj MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenice MŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj] dana 15. srpnja 2025. na temelju Presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-119/2023 od 11. lipnja 2024., djelomično preinačene Presudom Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-697/2024 od 13. veljače 2025., do pravomoćnog okončanja parnice na koju je ovršenica upućena Zaključkom ovog suda poslovni broj Ovr-691/2025-8 od 11. rujna 2025. ili do drugačije odluke suda.

Obrazloženje

1. Ovršenica je 23. srpnja 2025. ovome sudu podnio prijedlog za proglašenje nedopuštenom pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupka izravne naplate kojeg je pred Financijskom agencijom (u daljnjem tekstu: Agencija) pokrenuo ovrhovoditelj dana 15. srpnja 2025. na temelju Presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-119/2023 od 11. lipnja 2024., djelomično preinačene Presudom Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-697/2024 od 13. veljače 2025. Ovršenik u svom prijedlogu i u daljnim podnescima u bitnome navodi da ima prema ovrhovoditelju kompenzabilne tražbine i to temeljem:

- Rješenja ovoga suda poslovni broj Ovr-4238/05 od 18. kolovoza 2022. u iznosu od

14.365,83 kn (sada 1.906,67 eur),

- Rješenja ovoga suda poslovni broj Ovr-766/2014 u iznosu od 3.424,21 eur te

- Rješenja Vrhovnog suda RH poslovni broj Rev-2108/18-2 od 24. ožujka 2021., kojim je preinačeno Rješenje Županijskog suda u Puli posl.br. Gž-766/15 od 23. siječnja 2017. i Rješenje ovoga suda poslovni R1-109/2014 od 27. studenog 2014., u iznosu od 7.461,00 eur.

Za navedene tražbine koje ima prema ovrhovoditelju ovršenica ističe prigovor prijeboja. Ovršenica također predlaže i da sud naloži Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u predmetnom postupku izravne naplate. Navedeni prijedlog ovršenica obrazlaže činjenicom da je ovrhovoditelj državljanin Kraljevine Norveške, koja nije članica Europske unije, radi čega postoji bojazan da se ovršenica, ukoliko uspije sa istaknutim prigovorom prijeboja, neće moći naplatiti od ovršenika odnosno da će ta naplata biti otežana. U tom bi slučaju, smatra ovršenica, provedbom pljenidbe i prijenosa za nju nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. Ovršenica potražuje i troškove ovog postupka i to za sastav prijedloga od 23. srpnja 2025.

2. Na prijedlog ovršenice ovrhovoditelj se očitovao na način da je isti u cijelosti osporio, uz navod da ovršenica prema ovrhovoditelju ističe prigovor prijeboja za tražbine koje nisu njezine osobne tražbine, već se radi o tražbinama CŠ. Naime, rješenjem naslovnog suda, posl.br. Ovr-357/2022 od 18.08.2022. godine (ranije: Ovr-54238/2005), na koje se ovršenica poziva u prijedlogu, ovdje ovrhovoditelju je naloženo da ovršeniku CŠ naknadi troškove tog ovršnog postupka u iznosu od 14.365,83 kn. Kao dokaz predmetnog navoda ovrhovoditelj predlaže da sud izvrši uvid u rješenje naslovnog suda, posl.br. Ovr- 357/22 od 18.08.2022. kojeg dostavlja u prilogu. Dakle, radi se o tražbini za koju ovršenica ne može izjaviti prijeboj obzirom za navedenu tražbinu ne postoji uzajamnost kao osnovana pretpostavka za mogućnost izjavljivanja prijeboja prema Zakonu o obveznim odnosima. Ovršenica u svome prijedlogu izjavljuje prijeboj i za tražbinu iz ovršnog postupka koji se vodi pred naslovnim sudom pod posl.br. Ovr- 766/2014 (ranije: Ovr-2123/13), između ovdje ovrhovoditelja i CŠ kao ovršenika. Ovršenica ovime izjavljuje prijeboj za tražbinu troška iz ovršnog postupka u kojem također nije stranka (odsutnost uzajamnosti), a kao što i sama ovršenica navodi, ova tražbina nije niti utvrđena u predmetnom ovršnom postupku, pa stoga pravno ne postoji, odnosno, radi se o eventualnoj budućoj tražbini ovršnog troška CŠ koji nije utvrđen sudskom odlukom, a čije postojanje ovrhovoditelj ovim putem osporava. Kao dokaz ovog navoda ovrhovoditelj predaže uvid u spis ovoga suda posl.br. Ovr-766/2014 (ranije: Ovr-2123/13). Također, osim što ovršenica izjavljuje prijeboj za tražbinu koja nije njena osobna tražbina i za pravno nepostojeću tražbinu kojoj, sve i da postoji, nedostaje element uzajamnosti, kada bi ovršenica uopće imala potraživanja prema ovrhovoditelju, ona do dana slanja ovog odgovora ovrhovoditelju nije jednostrano izjavila prijeboj međusobnih potraživanja. Naime, ovršenica u svome prijedlogu ističe prigovor radi prijeboja koji nema formu procesnopravnog prigovora, jer prijeboj ne nastaje temeljem ovog prigovora, već temeljem odluke suda o istome. Ovršenica uz svoj prijedlog nije dostavila izjavu o prijeboju koja bi proizvodila materijalnopravni učinak. Stoga prigovor radi prebijanja koji je ovršenica iznijela u prijedlogu, na način kako je istaknut, nema karakter jednostrane izjave o prijeboju, pa sve i da su ispunjene osnove pretpostavke (postojanje tražbina i njihova uzajamnost), potraživanje ovrhovoditelja i dalje egzistira u punom iznosu. Slijedom navedenog, ovrhovoditelj predlaže naslovnom sudu da prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim odbije kao neosnovan. U odnosu na prijedlog za odgodu ovrhe, ovršenik ističe da sama činjenica da je ovrhovoditelj strani državljanin nije dovoljan dokaz da bi provođenjem ovrhe ovršeniku nastala takva šteta koju on ne bi mogao kasnije u redovnom pravnom postupku nadoknaditi (tzv. apsolutno ireparabilna šteta) ili bi istu mogao nadoknaditi samo uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće (tzv. relativno ireparabilna šteta). Osim toga, ovršenica uopće nije dokazala da li ovrhovoditelj ima imovine u Republici Hrvatskoj, a sve i da jest, to opet ne ukazuje na vjerojatnost nastanka štete za ovršenicu. Slijedom navedenog predlaže da sud odbije prijedlog za odgodu ovrhe kao neosnovan i obveže ovršenicu da ovrhovoditelju naknadi troškove ovog postupka.

3. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine”, broj:

112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024; dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ-a, prema odredbi članka 209. stavka 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Prema stavku 2., na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ-a).

3.1. Člankom 50. stavkom 1. točkom 9. OZ-a propisano je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave. Člankom 52. stavkom 1. OZ propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

4. Iz sadržaja prijedloga ovršenika proizlazi kako isti ističe prigovor prijeboja (građanskopravni prijeboj) koji po stavu ovoga suda predstavlja razlog propisan člankom 50. stavkom 1. točkom 9. OZ-a.

5. Slijedom navedenog, a kako je ovrhovoditelj osporio postojanje gore navedenog razloga iz prijedloga predlagatelja, valjalo je temeljem odredbi članka 50. stavka 1. točke 9. i članka 52. stavka 1. i 3. OZ, odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

6. Člankom 65. stavka 1. OZ propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana. Stavkom 2. istog članka propisano je da će odluku o prijedlogu za odgodu sud donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Dakle, sud može donijeti rješenje o odgodi ovrhe ako su kumulativno ispunjena oba uvjeta navedena u članku 65. stavku 1. OZ-a, naime, vjerojatnost nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili vjerojatnost nastupanja nasilja i ispunjenje jednog od uvjeta navedenih u točci 1. do 11. narečene odredbe.

7. Svojim prijedlogom od 23. srpnja 2025. ovršenica je osim odgode predložila i proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa njezinih novčanih sredstava zaplijenjenih u gore navedenom postupku izravne naplate, čime je ispunjen uvjet iz članka 65. stavka 1. točke 1. OZ.

8. Ispitujući postojanje drugog od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe, naime vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete (pri čemu se na potrebu sprečavanja nasilja ovršenik ni ne poziva) ovaj je sud stava da je ovrhovoditelj učinio vjerojatnim nastanak upravo takve štete, pri čemu se naglašava da je vjerojatnost iste puno manji stupanj izvjesnosti od dokaza nastanka iste. Naime, među strankama je nesporno da je ovrhovoditelj državljanin Kraljevine Norveške, koja nije članica Europske unije kao prostora sa jedinstvenim pravnim poretkom sukladno Ugovoru o pristupu RH Europskoj uniji („Narodne novine“, Međunarodni ugovori broj 2/12, 5/13 i 9/13), dok je uvidom u Jedinstveni registar osoba koji vodi MUP RH na dan donošenja ovog rješenja utvrđeno također i da ovršenik nema prijavljeno prebivalište ni boravište u [adresa]. Iz navedenog proizlazi vjerojatnost da bi ovršenica, ukoliko bi uspjela sa istaknutim prigovorom prijeboja (u parnici na koju je upućena), bila primorana svoju tražbinu ostvarivati u inozemstvu (u smislu države izvan jedinstvenog pravnog prostora Europske unije), zbog čega postoji bojazan da bi ostvarenje iste bilo povezano sa nesrazmjernim poteškoćama odnosno troškovima. Nasuprot tome, odgodom ovrhe ovrhovoditelj "uvjetno rečeno" ne trpi štetu jer se istom samo nalaže odgoda prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenice na račun ovrhovoditelja i to isključivo do pravomoćnog okončanja parnice u koju je ovršenica upućena, ukoliko ovršenica uopće i pokrene navedenu parnicu, te ista ostaju "rezervirana" za podmirenje osnove za plaćanje ovrhovoditelja, koji zadržava postojeći red prvenstva u redoslijedu osnova za plaćanje prema ovršenici u Očevidniku Agencije.

9. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbi članka 65. stavka 1. i 2. OZ odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

10. O troškovima ovoga postupka, po stavu ovoga suda, potrebno je odlučiti u parnici na koju je ovršenik upućen, a sukladno uspjehu stranaka u istoj.

U Puli, 11. rujna 2025.

Sudac:

Saša Javoran

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek.

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi u roku od osam (8) dana od dana dostave rješenja, ovome sudu, pismeno u tri (3) primjerka, osim ako se dostavlja putem elektroničke komunikacije sa sudom.

Dna:

1. Ovrhovoditelju po punomoćnku,

2. Ovršenici po punomoćnici, uz podnesak ovrhovoditelja od 10. rujna 2025.,

3. Fina Pula - odmah.