REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Dr. Franje Tuđmana 35
Poslovni broj: Pp-6903/2021-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Petre Barać, uz sudjelovanje zapisničarke Petre Čulina, odlučujući u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog GM, zbog prekršaja iz članka 76.a stavka 1. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“ broj: 79/2007., 113/2008., 43/2009., 130/2017., 114/2018., 47/2020., 134/2020., 143/2021.), u povodu prigovora okrivljenika izjavljenog na prekršajni nalog Policijske uprave zadarske, Policijska postaja Benkovac, broj: 511-18-10/05-1-12-1/2021 od 28. rujna 2021., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 11. rujna 2025. u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, istog dana objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)
okrivljeni GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G i U, djev. Ć, rođen **.**.1997. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, s adresom stanovanja u [adresa], SSS, instalater grijanja i klimatizacije, zaposlen, neoženjen, bez djece, dobrog imovinskog stanja, prekršajno osuđivan
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
da bi dana 28.09.2021. godine u 23,50 sati u mjestu Benkovac, Trg dr. Franje Tuđmana kao pješak zatečen izvan adrese izolacije iako je znao da mu je od dana 22.09.2021. do dana 06.10.2021. god. određena sigurnosna mjera samoizolacije na adresi [adresa],
čime da bi počinio prekršaj opisan u članku 72. stavku 2. točki 8. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kažnjiv po članku 76.a stavku 1. točki 1. cit. Zakona.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Benkovac je 28. rujna 2021. izdala protiv okrivljenika prekršajni nalog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.
2. Postupajući po izjavljenom prigovoru na prekršajni nalog, u smislu članka 243. Prekršajnog zakona, sud je utvrdio da je prigovor dopušten i izjavljen u zakonskom roku te je prekršajni nalog stavio izvan snage na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona i proveo redovni postupak.
3. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj koji mu se optužnim aktom stavlja na teret, okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim.
4. U svom iskazu od 29. prosinca 2022. (list spisa 21), okrivljenik je naveo da nije sporno da ga policijski službenici nisu zatekli na adresi njegovog prebivališta jer da se s prijateljem nalazio u parku kada su ga u jednom trenutku priveli u policijsku postaju. Nije mu poznato zašto bi mu uopće bila izrečena mjera izolacije jer da ga o tome nitko nije obavijestio niti je imao simptome niti da je bio kod liječnika u vezi s tim. Sjeća se da je njegov otac u to vrijeme imao koronu, ali on da ne živi s njim pa da mu nije niti mogao biti eventualni kontakt.
5. Sud je u dokaznom postupku pročitao izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa (list spisa 17-20).
6. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud nije našao dokazanim da bi okrivljenik počinio prekršaj koji mu se optužnim aktom stavlja na teret.
7. Člankom 47. stavkom 2. točkom 8. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisano je da radi sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti iz stavka 1. tog članka, na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ministar može narediti posebne sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti između ostalog i izolaciju osoba u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru – samoizolaciju.
8. Člankom 76.a stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 15.000,00 kuna kazniti za prekršaj fizička osoba ako se ne pridržava sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, izolacije u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru - samoizolacija (članak 47. stavak 2. točka 8.).
9. Kako je okrivljenik sporio učin prekršaja za koji se u ovom postupku teretio, to je bilo potrebno nedvojbeno utvrditi je li okrivljenik počinio prekršaj kako mu se to činjenično i pravno stavlja na teret optužnim aktom.
10. Prvenstveno treba reći da je člankom 28. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/1990., 135/1997., 08/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010., 05/2014.) i člankom 6.1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010., 13/2017.) propisana presumpcija nedužnosti prema kojoj se svatko smatra nedužnim dok mu se u skladu sa zakonom ne utvrdi krivnja. Iz navedene presumpcije proizlazi da je teret dokaza krivnje okrivljenika na tužitelju.
11. Tužitelj je ovom sudu u spis predmeta dostavio samo optužni akt (prekršajni nalog) koji kao takav nije dokaz krivnje okrivljenika. Dakle, jedno je optužni akt kojim se određenu osobu tereti za učin određenog prekršajnog djela, a drugo su dokazi na kojima se taj optužni akt temelji i koji bi u postupku služili za utvrđenje krivnje okrivljenika.
12. S tim u vezi, prema članku 88. stavku 1. Prekršajnog zakona sud je dužan na temelju provedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist. Dakle, načelo inkvizitornog postupanja (tzv. inkvizicijska maksima) sastoji se u tome da tužitelj pokrene postupak po službenoj dužnosti te je u obvezi suda da po službenoj dužnosti izvodi dokaze i utvrđuje činjenice.
13. Stoga je sud, radi utvrđenja odlučnih činjenica, od Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Benkovac, tužitelja u ovom postupku, zatražio dostavu dokumentacije na kojoj temelje navode iz prekršajnog naloga, međutim tužitelj nije postupio po traženju suda, odnosno, o istom se nije očitovao.
14. S tim u vezi ističe se sljedeće: odredbom članka 158. stavka 1. do 3. Prekršajnog zakona propisane su dužnosti poduzimanja potrebnih mjera ovlaštenih osoba tijela državne uprave kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora ili ako postoje osnove sumnje da je počinjen prekršaj. Odredbom članka 158. stavka 4. Prekršajnog zakona propisano je da će se činjenicama i okolnostima koje su utvrđene prilikom poduzimanja pojedinih radnji iz stavka 1. do 3. ovoga članka, a od interesa su za prekršajni postupak, sastaviti službena bilješka, ako Prekršajnim zakonom ili posebnim propisom nije određeno da se sastavlja zapisnik. Odredbom članka 158. stavka 4. Prekršajnog zakona propisano je ako je ovlaštena službena osoba tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora neposredno opažala radnju počinjenja prekršaja ili to neposredno utvrdila odgovarajućim tehničkim uređajima i o tome sačinila službenu bilješku ili tehničku snimku, službena bilješka i tehnička snimka dokazi su u prekršajnom postupku. Kao dokaz u prekršajnom postupku mogu se koristiti i zapisnici koje su tijela nadzora sačinila obavljajući nadzor prema posebnim propisima, ako su ti zapisnici sačinjeni prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku ili posebnim propisima kojima se uređuje nadzor. Odredbom članka 64. stavka 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“ broj: 76/2009., 92/2014. i 70/2019.) propisano je kad postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj, policija prikuplja podatke o tom kaznenom djelu i prekršaju, počinitelju, sudionicima, tragovima, dokazima i drugim okolnostima korisnim za otkrivanje i razjašnjenje tog kaznenog djela ili prekršaja. Odredbom članka 65. stavka 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima propisano je da policija sastavlja izvješće kad je to propisano zakonom i čim sazna za nove okolnosti važne za postupanje. Odredbom članka 4. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika („Narodne novine“ broj: 20/2022., 37/2023. i 114/2023. - dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je: (1) Policijski službenik će o obavljenim policijskim poslovima te primijenjenim policijskim ovlastima podnijeti pisano izvješće nadređenom policijskom službeniku. (2) Podnošenje usmenog priopćenja ne oslobađa policijskog službenika obveze podnošenja izvješća iz stavka 1. ovog članka. (3) Odredbe stavka 1. i 2. ovog članka ne odnose se na podatke koji se unose u zbirku operativnih izvješća, službene zabilješke i druga izvješća koja se odnose na rad ili na podatke prikupljene od informatora ili davatelja obavijesti. Odredbom članka 49. Pravilnika propisano je da policijski službenik može prikupljati podatke, među ostalim, neposrednim opažanjem. Odredbom članka 51. Pravilnika propisano je da je policijski službenik dužan o prikupljenim podacima bez odgode usmeno i u pisanom obliku izvijestiti nadležnog rukovoditelja ili te podatke unijeti u odgovarajuću zbirku Ministarstva.
15. Također se ističe da primjena inkvizitornog načela ne smije dovesti do toga da sud preuzme ulogu tužitelja, jer bi se u protivnom narušila objektivnost i pravičnost postupka.
16. Stoga kako sud po provedenom dokaznom postupku nije sa izvjesnom sigurnošću odnosno izvan svake razumne sumnje utvrdio da bi okrivljenik počinio prekršaj koji mu se optužnim aktom stavlja na teret, to ga je na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.
17. Kako je u ovom postupku donesena oslobađajuća presuda, to je na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona odlučeno da troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
18. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Zadar, 11. rujna 2025.
Sudska savjetnica
Sutkinja
Petra Barać
Nediljka Dereta
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Tužitelju
2. Okrivljeniku
3. U spis
