Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u Opatiji
Maršala Tita 4
51410 Opatija
Poslovni broj P-501/2022-56
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sutkinji Ani Župić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Lana Perčić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Marjanović, Perčić i Bilandžija j.t.d, Rijeka Križanićeva 1, protiv tuženika IB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dino Španjol Varenina, odvjetnik u Rabu, radi utvrđenja prava stvarne služnosti, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 5. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, tuženika osobno i punomoćnika tuženika, te objave od 11. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti puta – prava staze i prava kolnika preko dijela nekretnine zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], dvorište, kuća, [adresa] i garaža, ukupne površine 755 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, u dijelu koji je na skici lica mjesta 1. i 2. iz nalaza geodetskog vještaka Sandra Viškanića iz tvrtke Nekretnine d.o.o. iz travnja 2025. koji nalaz čini sastavni dio ove presude, označen točkama 1-2-3-4-5-E-C-D-9-10-11-12- 13-A-B-1, u trasi ukupne dužine 18,40 m mjereno po osi trase i površine koridora služnosti od ukupno 63 m2, a za korist nekretnina koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Rijeka, označene i opisane kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], vinograd, ukupne površine 290 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], dvije gospodarske zgrade, dvorište, P+1, kuća [adresa], ukupne površine 267 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao povlasnih nekretnina.
II. Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, zatraži i ishodi upis prava stvarne služnosti puta – prava staze i prava kolnika iz točke I. izreke ove presude za korist nekretnina koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Rijeka, označene i opisane kao k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te upis tereta na nekretnini zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama zemljišnoknjižnog odjela Rijeka Općinskog suda u Rijeci, a koji upis je tuženik IB iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) dužan priznati i trpjeti.
III. Tuženik je dužan priznati i trpjeti da svakodobni vlasnik povlasne nekretnine izvršava sadržaj prava stvarne služnosti puta - prava staze i prava kolnika iz točke I. izreke ove presude kao teret na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Rijeka označena i opisana kao k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a za korist nekretnina koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Rijeka, označene i opisane kao k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i suzdržavati se od bilo kakve radnje kojom se niječe, samovlasno onemogućuje ili pak uznemirava ovlaštenike u izvršavanju prava stvarne služnosti puta iz točke I. izreke ove presude.
IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi prouzročeni parnični trošak ovog postupka u iznosu od 803,08 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 11. rujna 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja radi naknade parničnog troška odbija kao neosnovan.
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da je tužitelj povukao tužbu radi utvrđenja prava stvarne služnosti na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužnoj, u dijelu koji prelazi dio predmetne poslužne nekretnine koji je na skici lica mjesta vještaka označen točkama 1-2-3-4-5- E-C-D-9-10-11-12-13-A-B-1, u trasi ukupne dužine 18,40 m mjereno po osi trase i površine koridora služnosti od ukupno 63 m2, do dijela poslužne nekretnine koji je na skici lica mjesta vještaka označen točkama A-B-1-2-3-4-5-6-C-D-9-10-11-12-13-A, ukupne dužine 18,50 m, površine 69 m2.
II. Odbija se prijedlog tužitelja radi osiguranja privremenom mjerom koji glasi:
"Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja/predlagatelja osiguranja temeljem čl. 346. Ovršnog zakona, određuje se
privremena mjera
Zabranjuje se tuženiku-protivniku osiguranja ili trećim osobama po nalogu tuženika-protivnika osiguranja da na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Rijeka označena kao k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u duljini od 14 m i širini 3,30 m koja se proteže od zapadnog dijela nekretnine odnosno od međe s javnim putom koji je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci označen k. č. br. [katastarska čestica], z.k.ul. PI, k. o. [katastarska općina], prema sjevero- istoku predmetne čestice sve do nekretnine u vlasništvu tužitelja-predlagatelja osiguranja, postavi ogradu, naprave, prepreke ili kakvu drugu stvar, a što bi sve za svrhu imalo onemogućavanje dosadašnjeg načina korištenja nekretnina tužitelja- predlagatelja osiguranja koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Rijeka, označene i opisane kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da bi se postavljanjem ograde, naprave ili bilo kakve druge prepreke onemogućio normalan prolaz pješice i prolaz automobilom do nekretnina u vlasništvu tužitelja – predlagatelja osiguranja.
Ako protivnik osiguranja postupi protivno točki I. izreke rješenja, predlagatelj osiguranja ovlašten je sam ili putem treće osobe obaviti radnje uklanjanja predmeta na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja koja je u zemljišnim je knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Rijeka označena kao k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno, potrebne radnje uklanjanja predlagatelj je ovlašten izvršiti na dijelu predmetne nekretnine u vlasništvu protivnika osiguranja kako je to sadržano u točki I. izreke ovog rješenja, a sve radi uspostave prijašnjeg stanja, o trošku protivnika osiguranja.
Ako protivnik osiguranja postupi protivno točki I. izreke ovog rješenja sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja protivniku osiguranja izreći novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 kn. U slučaju nepokoravanja nalogu suda protivniku osiguranja se zaprječuju nove kazne koje će se izricati sve dok protivnik osiguranja ne postupi po nalogu suda.
Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se kod Općinskog suda u Rijeci vodi pod posl.br. P-_____ ili do drugačije odluke suda.
Žalba protiv ovoga rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.
Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi trošak ovog postupka."
III. Nalaže se tužitelju da tuženiku nadoknadi trošak postupka osiguranja u iznosu od 160,00 eura, u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik i posjednik nekretnina koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Rijeka, označene i opisane kao: - k. č. br. [katastarska čestica], vinograd, površine 290 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 246, dvije gospodarske zgrade i dvorište, površine 267 m2, obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Tuženik je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Rijeka, upisan kao vlasnik susjedne nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], dvorište, kuća [adresa] i garaža, ukupne površine 755 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nekretnine u vlasništvu tužitelja nemaju izravan pristup s javnog puta jer se između njih i javnog puta nalazi nekretnina koja je danas u vlasništvu ovdje tuženika. Zbog nepostojanja izravnog pristupa, tužitelj, kao i njegovi pravni prednici, za pristup na nekretnine iz točke I. ove tužbe, u posljednjih 100.g. služili su se stazom i kolnikom po dijelu nekretnine u vlasništvu tuženika u širini cca. 3,20 m – 3,30 m, a u duljini od cca 14 m. Raniji vlasnici poslužne nekretnine tužitelju i njegovim precima nikada nisu osporavali ni branili korištenje ovom stazom i kolnikom, iako ova služnost nije upisana u zemljišnim knjigama. Dakle, prilaznim putom preko utužene čestice oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na potpuno identičan načini koristili su se i raniji vlasnici nekretnine na adresi [adresa]. To su ranije bile obitelji G, I, D, K i danas GB, a o čemu mogu posvjedočiti brojni svjedoci koji su vlasnici susjednih čestica na tom području od kojih su neki, za potrebe ovog postupka, dali pisane izjave koje se prilažu uz tužbu i koji su po potrebi voljni iskazivati i neposredno na sudu. Dana 08.02.2022.g. tuženik je putem svog punomoćnika tužitelju poslao pismenu obavijest iz koje neprijepornim proizlazi da tužitelj koristi naprijed opisani prilazni put na nekretnini u vlasništvu tuženika te isti u svom obraćanju od tužitelja traži da izmjesti svoj prilazni put preko nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način na koji isti ne bi nepotrebno opterećivao nekretninu u vlasništvu tuženika. U tom istom dopisu tuženik izvješćuje tužitelja da će početkom mjeseca svibnja krenuti sa uređenjem svoje okućnice između kuće i garaže i to postavljanjem ograde kako bi ogradio nekretnine u svom vlasništvu. Nije sporno da je tužitelj pored nekretnina iz točke I. ove tužbe vlasnik i čestica oznake k. č. br. [katastarska čestica], zad kućom-vinograd, površine 293 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] zad kućom - vinograd, površine 199 m2, obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koje tuženik spominje u svom dopisu, međutim, na te nekretnine nije moguće izmjestiti prilazni put kako to tuženik predlaže, budući da te nekretnine u naravi predstavljaju ograđeni vrt, kao zbog činjenice da se na kolniku koji se nalazi pored čestice oznake 1235/1 k. o. [katastarska općina] promet odvija isključivo u jednom smjeru. Sve do zaprimanja navedenog dopisa, tužitelju i njegovim pravnim prednicima, nikada nitko nije branio ili na bilo koji drugi način ograničavao izvršavanje uspostavljene stvarne služnosti puta po dijelu nekretnine koja je u vlasništvu tuženika. Dakle, budući da postoji pravo stvarne služnosti puta - pravo staze i pravo kolnika u širini od cca 3,20 m -3,30 m, duljine cca 14 m preko dijela poslužne nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], dvorište, kuća [adresa] i garaža, ukupne površine 755 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za korist povlasnih nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], vinograd, površine 290 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 246, dvije gospodarske zgrade i dvorište, površine 267 m2, obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], tu tužitelj ima pravo na zaštitu postojeće stvarne služnosti u smislu odredbe čl. 177. st. 3. ZV-a i na upis prava stvarne služnosti u svezi odredbe čl. 186., 188., 190. i 191. ZV-a, a sve u svezi s čl. 220 ZV-a. Slijedom toga, tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom se utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti puta – prava staze i prava kolnika preko dijela nekretnine zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], dvorište, kuća, [adresa] i garaža, ukupne površine 755 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, u širini od 3,30 m, čiju će površinu i granice specificirati po nalazu vještaka, a za korist nekretnina koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Rijeka, označene i opisane kao k. č. br. [katastarska čestica], vinograd, površine 290 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 246, dvije gospodarske zgrade i dvorište, površine 267 m2, obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao povlasnih nekretnina uz ovlaštenje tužitelja da na temelju takve presude ishodi upis prava stvarne služnosti u zemljišnoj knjizi te uz nalog tuženiku da prizna i trpi da svakodobni vlasnik povlasne nekretnine izvršava sadržaj prava stvarne služnosti puta - prava staze i prava kolnika iz točke I. ove presude kao teret na predmetnoj poslužnoj nekretnini uz naknadu parničnog troška.
2. Tužitelj je uz tužbu podnio i prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, u kojem se pozvao na navode iz tužbe te činjenicu da je tuženik dana 08. veljače 2022. tužitelju poslao dopis iz kojeg proizlazi njegova namjera da će početkom mjeseca svibnja krenuti sa uređenjem svoje okućnice između kuće i garaže te da planira postaviti ogradu kako bi ogradio nekretnine u svom vlasništvu, kao i činjenicu da tužitelj za pristup svojoj nekretnini nema alternativni prilaz. Stoga tužitelj smatra da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za donošenje privremene mjere protiv tuženika – protivnika osiguranja kojom bi se tuženiku tuženiku-protivniku osiguranja ili trećim osobama po nalogu tuženika-protivnika osiguranja zabranilo da na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u duljini od 14 m i širini 3,30 m koja se proteže od zapadnog dijela nekretnine odnosno od međe s javnim putom prema sjevero-istoku predmetne čestice sve do nekretnine u vlasništvu tužitelja-predlagatelja osiguranja, postavi ogradu, naprave, prepreke ili kakvu drugu stvar, a što bi sve za svrhu imalo onemogućavanje dosadašnjeg načina korištenja nekretnina tužitelja-predlagatelja osiguranja k. č. br. [katastarska čestica] i k.č.br. 1243k.o. [adresa], na način da bi se postavljanjem ograde, naprave ili bilo kakve druge prepreke onemogućio normalan prolaz pješice i prolaz automobilom do nekretnina u vlasništvu tužitelja – predlagatelja osiguranja.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu učinio nespornim da je tužitelj vlasnik nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da je tuženik vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, tuženik ne osporava činjenicu da bi tužitelj koristio predmetnu nekretninu u vlasništvu tuženika i to isključivo za pristup svojoj nekretnini. Međutim, tužitelj nikada nije predmetnu služnost koristio u širini od 3,30 m, već isključivo u širini od 2,30 m do 2,40 m (po iskazima svjedoka ranije i u širini od 1,80 m), a što je razvidno i logično zaključivo iz same konfiguracije terena budući su, do pred 4 godine, postojale fizičke prepreke prilazu nekretnini u vlasništvu tuženika upravo u toj širini, a koje je tuženik odstranio kako bi sam olakšano pristupao u svoje dvorište. Navedenu tezu mogu potvrditi i svjedoci, a u ovom odgovoru na tužbu se prilažu fotografije kao dokaz istoj. Tuženik se uz navedeno poziva i na odredbu članka 177. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Slijedom navedenog, tuženik predlaže nastaviti ovaj parnični postupak i odrediti vještačenje predloženo od strane tužitelja s time da se ustraje pri prigovorima glede širine korištenja tražene služnosti. Ujedno se upire na članak 177. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u odnosu na to da služnost mora što manje opterećivati poslužnu stvar, a s obzirom na pozicioniranje predmetne služnosti na nekretnini tuženika. Neovisno o prethodno navedenom, tuženik ističe kako tuženik ima mogućnost pristupa svojoj nekretnini putem nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] upisanih u Zemljišnoknjižnom odjelu Rijeka, Općinskog suda u Rijeci pa se stoga, uz pozivanje na odredbu članka 179. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, predlaže odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva uz nalaganje tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka.
4. U očitovanju na tužiteljev prijedlog za osiguranje privremenom mjerom tuženik se usprotivio privremenoj mjeri predloženoj od strane tužitelja. Naime, protivnik osiguranja smatra da predlagatelj osiguranja nije opravdao kriterije predviđene člancima 346. i 347. Ovršnog zakona koji su potrebni kako bi sud odredio istu. Naime, predlagatelj osiguranja ničime nije učinio vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Predlagatelj osiguranja također ničime nije učinio vjerojatnim da je predložena mjera potrebna radi osiguranja pravnog reda. Pritom se posebno ističe poziv na mirno rješenje spora protivnika osiguranja i činjenje nespornim postojanja predmetne služnosti u okviru predmetnog parničnog postupka. Protivnik osiguranja je u svakom trenutku ovom spornom pitanju pokušao pristupiti razumno i u smislu održavanja dobrosusjedskih odnosa kao i pronalaska najpovoljnijeg rješenja za obje strane. Protivnik osiguranja nikada nije sprječavao predlagatelja osiguranja da svoje pravo prolaska uredno koristi u okviru koje on to pravo i posjeduje. U tom smislu protivnik osiguranja svakako neće zagrađivati predmetnu nekretninu na način da predlagatelj osiguranja ne bi imao pristup svojoj nekretnini sve do eventualnog prelaganja služnosti sudskim putem sukladno odredbi članka 179. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
5. Po provedenom vještačenju po vještaku geodetske struke, u kojem je vještak sačinio skicu lica mjesta s ucrtanom trasom služnosti prema pokazivanju tužitelja, tužitelj je podneskom od 9. svibnja 2023. specificirao tužbeni zahtjev na način da zahtijeva utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti na dijelu nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužne koji je na skici lica mjesta vještaka označen točkama A-B- 1-2-3-4-5-6-C-D-9-10-11-12-13-A, ukupne dužine 18,50 m, površine 69 m2.
6. Nadalje, po provedenom dopunskom vještačenju po vještaku geodetske struke, u kojem je vještak sačinio skicu lica mjesta s ucrtanom trasom služnosti prema pokazivanju tuženika, tužitelj je podneskom od 4. rujna 2025. specificirao tužbeni zahtjev na način da zahtijeva utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti na dijelu nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužne koji je na skici lica mjesta vještaka označen točkama 1-2-3-4-5-E-C-D-9-10-11-12-13-A-B-1, u trasi ukupne dužine 18,40 m mjereno po osi trase i površine koridora služnosti od ukupno 63 m2. Kako tužitelj konačno specificiranim tužbenim zahtjevom zahtijeva utvrđenje prava služnosti u manjem opsegu negoli je to prvotno zahtijevao valjalo je primijeniti pravila o povlačenju tužbe, a kako se tuženik djelomičnom povlačenju nije usprotivio, odlučeno je kao u točki I. izreke rješenja, pozivom na članak 193. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08.- Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14.- Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP-a).
7. Dakle, predmet ovog postupka, prema konačno specificiranom tužbenom zahtjevu od 4. rujna 2025., jest utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužnoj i to služnosti čije su granice izvršavanja određene prema skici lica mjesta vještaka točkama 1-2-3-4-5-E-C-D-9-10-11-12-13-A- B-1, u trasi ukupne dužine 18,40 m mjereno po osi trase i površine koridora služnosti od ukupno 63 m2.
8. Prema navodima tuženika iz odgovora na tužbu nije sporno da je tužitelj koristio predmetnu nekretninu u vlasništvu tuženika kao kolni i pješački pristup svojoj nekretnini niti je sporno da je tu služnost izvršavao na dijelu nekretnine određenom prema skici lica mjesta vještaka točkama 1-2-3-4-5-E-C-D-9-10-11-12-13-A-B-1, u trasi ukupne dužine 18,40 m mjereno po osi trase i površine koridora služnosti od ukupno 63 m2, a to jer je ova skica sačinjena upravo po pokazivanju tuženika, a stranke na takav nalaz vještaka nisu imale primjedbi.
9. Dakle, kako su od samog početka ovog postupka bile sporna samo granice izvršavanja služnosti na poslužnoj nekretnini, konkretno širina puta, za koje je tužitelj prvotno tvrdio da se protežu u većoj širini od one koju je isticao tuženik, nakon što je tužitelj specificirao tužbeni zahtjev prema granicama koje je pokazao tuženik, odlučne činjenice za presuđenje u ovoj pravnoj stvari postale su nesporne, pa stoga nije bilo potrebno provoditi dokazni postupak nego o tužbenom zahtjevu valjalo odlučiti je primjenom materijalnog prava na nesporni činjenični supstrat.
10. Prema članku 174. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje ZV) služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati.
11. Prema članku 229. stavak 1. ZV-a stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.
12. Člankom 174. stavak 2. ZV-a kako je nositelj prava služnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, određuje se kod osnivanja prava služnosti; ako se služnost osniva na temelju pravnoga posla, određuje to svojom voljom ili u sporazumu sa stjecateljem onaj čija je poslužna stvar; ako se osniva na temelju odluke suda ili drugoga tijela vlasti, određuje se to tom odlukom; inače to određuje zakon.
13. Kako je nedvojbeno da je u ovom slučaju temelj stjecanja prava stvarne služnosti zakon (dosjelost), upravo zakon određuje kako je nositelj prava služnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, kako to propisuje citirani članak 174. stavak 1. i 2. ZV-a. Prema odredbi članka 190. stavak 1. i 3. ZV-a vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom. Prostor za izvršavanje na poslužnoj nekretnini prava ići stazom, progoniti stoku i prava kolnika treba biti toliki koliko je nužno da bi ih se izvršavalo, s obzirom na mjesne prilike.
14. Slijedom svega navedenog, kako je među strankama nesporno da je tužitelj kao posjednik povlasnih nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] posjedovao stvarnu služnost staze i kolnika kroz više od dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , odnosno njegovi prednici se tome nisu protivili protivili, na temelju članak 229. stavak 1. ZV-a osnovano je pravno stvarne služnosti staze i kolnika u korist povlasnih nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na teret poslužne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u onom prostoru koji je nužan da bi se to pravo izvršavalo (članka 190. stavak 3. ZV-a). To je upravo onaj prostor na koji je upirao tuženik i po čijem je pokazivanju vještak sačinio skicu lica mjesta na temelju koje je tužitelj konačno specificirao tužbeni zahtjev, jer je nesporno da je ta površina dovoljna za provoz vozilima do povlasnih nekretnina.
15. Stoga je na temelju citiranih zakonskih odredbi tužbeni zahtjev valjalo prihvatiti, kako i deklaratornom tako i u kondemnatornom dijelu, a ovo potonje jer je člankom 228. stavak 1. ZV-a propisano da je onaj tko stekne pravo služnosti nekretnine na temelju zakona, ovlašten ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi (točka II. izreke ove presude), a svagdašnji vlasnik poslužne stvari dužan trpjeti izvršavanje prava služnosti u opsegu u kojem je ista osnovana (točka III. izreke presude).
16. Konačno, napominje se da u ovom sporu radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti na temelju dosjelosti nisu od važnosti tuženikovi navodi da tužitelj ima mogućnost pristupa svojoj nekretnini preko drugih nekretnina, jer ta okolnost ne isključuje mogućnost stjecanja prava stvarne služnosti dosjelošću, već može biti od važnosti kod ocjene je li (već stečena) služnost izgubila razumnu svrhu, što nije predmet ovog postupka.
17. U odnosu na prijedlog tužitelja radi osiguranja privremenom mjerom najprije se ističe kako su člankom 346. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 06/24., dalje: OZ-a) propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranje nenovčane tražbine. Tako je navedeno da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prema stavku 2. toga članka u svezi članka 344. stavak 2. OZ-a predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati ovakvu opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
18. Kako među strankama nije sporno da tužitelj u korist svojih nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvršava pravo stvarne služnosti staze i kolnika na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužnoj, time je nedvojbeno učinjeno vjerojatnim tužiteljeva tražbina da svagdašnji vlasnik te nekretnine, sada tuženik, trpi izvršavanje te služnosti te da na nekretnini propušta činiti one radnje koje bi onemogućile ili ograničile izvršavanje tog prava služnosti.
19. Međutim, druga potrebna pretpostavka, odnosno vjerojatnost postojanja opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, po ocjeni ovog suda nije dokazana. Iz pisane Obavijesti od 8. veljače 2022. doduše zaista proizlazi da je tuženik tužitelja upozorio da planira krenuti s uređenjem okućnice između kuće i garaže i to postavljanjem ograde kako bi ogradio nekretnine u svom vlasništvu. No, tuženik je već u očitovanju na prijedlog istaknuo da nije sprječavao predlagatelja osiguranja (tužitelja) da svoje pravo prolaska uredno koristi u okviru koje on to pravo i posjeduje i naveo je da u tom smislu svakako neće zagrađivati predmetnu nekretninu na način da predlagatelj osiguranja ne bi imao pristup svojoj nekretnini. Budući da je tuženik odmah u odgovoru na tužbu priznao tužiteljevo pravo služnosti i to nedvojbeno u opsegu koji je nužan da bi tužitelj mogao izvršavati pravo služnosti staze i kolnika, a tijekom postupka tužitelj nije naveo ni dokazao da je tuženik na predmetnom dijelu nekretnine poduzeo bilo kakvu radnju koja bi tužitelja ograničila ili onemogućila u izvršavanju prava, po ocjeni ovog suda ne postoji opasnost od promjene postojećeg stanja stvari. Naime, opasnost iz članka 344. stavak 1. OZ-a je subjektivne prirode što znači da moraju postojati konkretne radnje ili propuštanja protivnika osiguranja koja su poduzeta radi ugrožavanja ostvarenja tužiteljeve tražbine, a takvo što u ovom postupku nije utvrđeno. Stoga je prijedlog za osiguranje valjalo odbiti.
20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a. Naime, tužitelj je u cijelosti uspio s tužbenim zahtjevom pa mu je tuženik dužan naknaditi sve troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., dalje: Tarifa). Tužitelju je priznat trošak u visini jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. t. 2. Tarife) uvećano za PDV, ukupno 625,00 eura, a koji obuhvaća četiri radnje i to sastav tužbe, zastupanje na pripremnom ročištu, zastupanje na ročištu 21. siječnja 2025. (uviđaj na licu mjesta) te zastupanje na ročištu 5. rujna 2025., a dodatno mu je priznat trošak za sastav podneska od 4. rujna 2025. kojim je specificirao tužbeni zahtjev iz izreke presude u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9. t. 2. Tarife) uvećano za PDV, ukupno 125,00 eura. Tužitelju nije priznat trošak za zastupanje na ročištu od 22. rujna 2022., 20. veljače 2024., 17. svibnja 2024., 30. rujna 2024. i 7. studenoga 2024., jer su se na tim ročištima izvodili dokazi i raspravljalo se o tome je li tužitelj stekao pravo služnosti i izvan dijela kojeg je tuženik učinio nespornim, a kako je taj dio tužbenog zahtjeva sada povučen i smatra se da nije ni bio podnesen, izvođenje dokaza te poduzete parnične radnje na te okolnosti nisu bile potrebne za vođenje postupka, pa tako niti troškovi nastali u svezi s tim radnjama (članak 155. ZPP- a). Zbog istih razloga tužitelju nije priznat sastav podneska od 9. svibnja 2023., kojim se specificirao prvotni tužbeni zahtjev, kao niti trošak vještačenja koje je određeno radi identifikacije prijepora prema prvotnom tužbenom zahtjevu, pri čemu je troškove vještačenja provedenog radi identifikacije prijepora po konačnom tužbenom zahtjevu predujmio tuženik. Tužitelju je dosuđen i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura te sudske pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 eura. Na priznati parnični trošak tužitelju je dosuđena zatezna kamata tekuća od presuđenja do isplate sukladno čl. 151. stavak 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO).
21. Odluka o troškovima postupka osiguranja donesena je pozivom na članak 14. stavak 5. OZ-a te je tužitelj (predlagatelj osiguranja) tuženiku (protivniku osiguranja) dužan naknaditi troškove koje mu je prouzročio neosnovanim prijedlogom. Visinu troška je sud odmjerio prema Tbr. 11. točka 2. Tarife o nagradama u iznosu od 160,00 eura.
22. Slijedom svega iznijetoga, odlučeno je kao u izreci.
U Opatiji 11. rujna 2025.
Sutkinja:
Ana Župić
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi sukladno odredbi članku 106.a stavak 5. ZPP-a. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. Tužitelju po punomoćniku
2. Tuženiku po punomoćniku
