Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje-Buie, Istarska 1- Via dell’ Istria 1

Poslovni broj: R1-571/2019-97

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sucu Svenu Babiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagateljica: ĆN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ivana Orkić, odvjetnica iz Umag, i bračni drug kao punomoćnik UN iz [adresa], protiv 1.-protustranke: FN iz [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Tina Montak, odvjetnica iz Buja, 2.-protustranke: JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Đurđica Ilić, odvjetnica iz Umaga, 3.-protustranke: CN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Đurđica Ilić, odvjetnica iz Umaga, 4.-protustranke: VN iz [adresa], GN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Đurđica Ilić, odvjetnica iz Umaga, i 5.-protustranke: NN iz [adresa], koju zastupa kao punomoćnik bračni drug ĆNŽ, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva, nakon provedenog postupka, temeljem čl.325. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014 i 70/2019

– dalje: ZPP), u svezi s paragrafom 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine Kraljevine Jugoslavije 45/1934 od 1. kolovoza 1934., u daljnjem tekstu: ZSVP), a koji Zakon se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine (Narodne novine broj 73/91.), dana 11. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I Obustavlja se izvanparnični postupak i predlagateljica ĆN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], se sa svojim zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine uspostavom etažnog vlasništva u odnosu na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upućuje na pokretanje parnice.

II O troškovima razvrgnuća odlučit će se u parničnom postupku.

Obrazloženje

1. Pred naslovnim sudom vodio se izvanparnični postupak po podnesenom prijedlogu od 07.05.2019. gdoine u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagateljice ĆN protiv protustranaka FN i dr., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine upisane i opisane kao k. č. br. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uspostavom etažnog vlasništva.

Predlagateljica navodi kako ima interes da se razvrgne suvlasnička zajednice predmetne nekretnine sukladno posjedu svakog od suvlasnika, kako zgrade, tako i dvorišta.

2. Protustranka pod 1 FN se nije očitovao na prijedlog za razvrgnuće.

3. Protustranke pod 2, 3 i 4 odnosno JN, CN i VN su suglasne da se provede razvrgnuće suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali su se usprotivile prijedlogu predlagateljice da se kojim bi se uspostavilo vlasništvo dvorišta samo u korist prizemnih stanova, jer i stanovi na katu iste zgrade oduvijek koriste dvorište kao zajednički dio nekretnine, te predlažu da svakom stanu pripadne dio dvorišta, te da dio zemljišta i nadalje ostane u zajedničkom vlasništvu, radi pristupa zemljištima koja su označena kao pripadak, te da stanovi u potkorvlju nemaju izvedenu galeriju kako to tvrdi predlagateljica, već spušteni strop nad kupaonicom, dok prostor iznad kupaonice do krova, visine 1 metra, ne predstavlja stambeni prostor.

4. Protustranka pod 5 NN se na ročištu održanom dana 03.12.2019. godine očitovala na prijedlog za razvrgnuće na način da se slaže da se provede razvrgnuće suvlasničke zajednice, a u slučaju podjele dvorišta htjela bi da joj pripadne onaj dio koji joj je obećan pri kupnji, da je njezin stan površine 88 m[2] , te bi joj razmjerno pripalo 17% površine dvorišta.

5. Nakon provedenog postupka, a prije donošenja odluke, predlagateljica je svojim podneskom od 02.07.2025. godine izjavila da povlači prijedlog za razvrgnuće, čemu su se protivile protustranke pod 1, 2, 3 i 4, dok se protustranka pod 5 nije očitovala o povlačenju prijedloga.

6. Sud ne prihvaća kao osnovan stav predlagateljice da su u ovom postupku ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o povlačenju prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice, budući da ne postoji protivljenje povlačenju prijedloga od strane svih protustranaka, pri čemu se predlagateljica poziva na sentencu Županijskog suda u Varaždinu posl. br. Gž- 1351/2019 od 08.10.2019. godine.

7. U izvanparničnom postupku se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014 i 70/2019 – dalje: ZPP), sukladno paragrafu 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku ("Službene novine" Kraljevine Jugoslavije 45/1934 od 01. kolovoza 1934., u daljnjem tekstu: ZSVP), a koji Zakon se primjenjuje temeljem čl.1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine (Narodne novine broj 73/91.), na ona pitanja koja nisu uređena odredbama tog zakona.

8. Budući da ZSVP ne sadrži odredbe o povlačenju prijedloga sud je na odgovarajući način primijenio odredbe ZPP-a koji u čl.193.st.2. propisuje da se tužba uz izričiti pristanak tuženika može povući i nakon zaključenja glavne rasprave do pravomoćnosti odluke kojom se postupak pred sudom prvog stupnja dovršava.

9. Kako je postupak u ovoj izvanparničnoj stvari dovršen dana 05.05.2025. godine za povlačenje prijedloga je potreban izričit pristanak protustranaka, a budući da su se povlačenju protivile protustranke pod 1, 2, 3 i 4, dok se protustranka pod 5 nije očitovala o povlačenju prijedloga, odnosno nije dala izričit pristanak, sud smatra kako nisu ispunjeni uvjeti za donošenjem rješenja o povlačenju prijedloga, radi čega je sud dužan odlučiti o prijedlogu.

10. Zakonom o vanparničnom postupku (Službene novine Kraljevine Jugoslavije 45/1934 dalje: ZVP) koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine 73/1991), pravnim pravilom iz paragrafa 267. st. 2. propisano je da će na zahtjev bilo kojeg od suvlasnika sud u vanparničnom postupku odlučiti ima li se i kako provesti dioba jedne zajedničke stvari ili zajedničke imovine, ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i o opsegu zajedničke stvari ili imovine i u pogledu aktive i pasive (toč.1.) i o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela (toč.2.).

11. U postupku između predlagateljice i protustranaka nije bio sporan identitet nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja je predmetnom razvrgnuća odnosno da se ista nalazi u [adresa].

12. Nadalje, između predlagateljice i protustranaka postoji suglasnost da se na predmetnoj nekretnini provede razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva.

13. Isto tako u postupku niti predlagateljica, niti protustranke nisu osporavali suvlasničke omjere stranaka kako su upisani u zemljišnu knjigu.

14. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 – dalje: ZV) u čl.47. propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva (st.1.), te da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika (st.2.), dok u čl.48.st.2. propisuje da će suvlasnik pravo na razvrgnuće ostvarivati u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno.

15. Sukladno čl.50.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 – dalje: ZV) propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten.

16. Sukladno čl.53. ZV-a predviđena je mogućnost razvrgnuća suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva, te je provedenim građevinskim vještačenjem bilo potrebno utvrditi da li je u odnosu na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] moguće provesti razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, u koju svrhu su u postupku provedeni dokazi uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke Lenka Matejčića dana 20.05.2024. godine, pročitan je Vještački nalaz i mišljenje od 20.08.2024. (stranica 248-256), pročitano je očitovanje vještaka Lenka Matejčića od 30.01.2025. (stranica 285-287), te je vještak usmeno saslušan na ročištu održanom dana 05.05.2025. godine.

17. Iz nalaza i mišljenja vještaka Lenka Matejčića proizlazi da se na predmetnoj parceli k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi se zgrada stambene namjene (prizemlje + kat) s pet stambenih jedinica, koja je upisana u katastar i zemljišnu knjigu kao „kuća 170 m[2] i dvorište 283 m , ukupno 453 m , te da je za predmetnu zgradu ishođeno Rješenje o izvedenom stanju kl. UP/I-361-05/12-02/54, ur.br. 2105/05-07/09-1313 dana 18. studenog 2013. godine.

Nadalje, vještak je utvrdio i površinu po stanovima tako da stan A u prizemlju ima površinu od 44,35 m[2] , stan B u prizemlju 44,35 m , stan C na katu 40,37 m , stan

D na katu 40,37 m[2] , te stan E u prizemlju 34,17 m , a na katu 35,04 m , što činu ukupnu površinu stana E od 69,21 m[2] , te da u navedene površine ne ulaze galerije i naknadno izvedene nadstrešnice, već samo službeno utvrđene površne u postupku legalizacije.

Vještak je u nalazu i mišljenju izradio i prijedlog raspodjele dvorišta s time da je naveo kako postoji neusklađenost službenih granica parcela s korištenjem površina u stvarnosti, radi čega je prikazao raspodjelu okućnice samo u dijelu koji je u vlasništvu stranaka i koji im je dostupan za korištenje.

U svojem zaključku pisanog nalaza i mišljenja vještak je naveo kako je moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice etažiranjem.

18. Predlagateljica je na nalaz i mišljenje vještaka imala primjedbe, dok su protustranke pod pod 2, 3 i 4 odnosno JN, CN i VN suglasne sa sačinjenim vještačkim nalazom i mišljenjem, dok se protustranke pod 1 i po 5 nisu očitovale na nalaz i mišljenje.

19. Predlagateljica u svojem podnesku od 22.11.2024. (stranica 263-265) navodi kako vještak nije uzeo u obzir da predlagateljica cijelo vrijeme koristi i u posjedu je cijelog zemljišta oko stana A u površini od 129 m[2] , te da je dogovor prvih vlasnika bio da stanovi u prizemlju dobiju dio dvorišta sukladno priloženoj skici, a stanovi na prvom katu galerije, teko da je predlagateljica kupila i preuzela u posjed upravo ono što su kupili i imali u posjedu njezini prednici, te da su etažiranjem susjedne dvorišta pripala isključivo stanovima u prizemlju,

Nadalje navodi kako prema prijedlogu vještaka ista nema pristup s vanjske strane prozoru spavaće sobe i dječjoj sobi, do kojih sada redovito pristupa izvana radi održavanja i postavljanja komarnika, a zajednički dijelovi označeni kao (prilaz) namijenjeni su isključivo za stanove C, D i E i planirani su sve do prozora spavaće sobe i dječje sobe, a što je potpuno neprihvatljivo za predlagateljicu, da je vještak predvidio dvorište stana D do zida pri čemu nije uzeo u obzir da se tamo nalazi prozor i ventilacija iz kupaonice stana A, vanjska jedinica, klima, antena, spomenuti priključak za vodu i slavina, kojima se redovito pristupa izvana, da vještak u izračunima udjela nije uzeo u obzir dodatni prostor gornjih stanova, odnosno galerija za oba gornja stana, nadalje da nije uzeo u izračunu, kao i predloženoj podjeli, da stepenice za gornje stanove C i D imaju ukupnu površinu 8,35 m[2] , da nije primijenio osnovne uvjete diobe, budući vještak ne može i ne smije dijeliti suvlasničke omjere kako on to želi, već je dužan uvažiti uknjižene omjere svakog od suvlasnika budući da su svi suvlasnici upisani u zemljišnim knjigama u 1/5 idealnog suvlasničkog dijela, a vještak je stanu E povećao suvlasnički dio za 50% više tako da stan E bitno odstupa od uknjiženih omjera, i u tom dijelu je potrebno dobiti suglasnost svih suvlasnika da se to istome i prizna u etažiranju i podjeli idealnih dijelova cijele nekretnine.

Predlagateljica smatra kako je izvršena faktička dioba predmetne nekretnine, kojoj se nitko nije protivio već više od 20 godina, pa stoga ima razloga da stanu A pripadne cijeli taj dio dvorišta u površini od 129 m[2] , stanovima na katu galerije i stepenice za gornje stanove, isto kao što stanu E pripada 3/10 dijela cijele zgrade, tako da se predlagateljica protivi diobi uspostavom posebnih dijelova na način kako je to sadržano i predloženo u dostavljenom Nalazu i mišljenju vještaka.

20. Vještak se na primjedbe na nalaz i mišljenje pisano očitovao u podnesku od 30.01.2025. (stranica 285-287) u kojem od bitnog ističe kako se prilikom prijedloga razvrgnuća odnosno pravične raspodjele okoliša predmetne zgrade razmatrao samo službene dokumente, te da “priložena skica” nije službena isprava, odnosno nije službeno sastavni dio ugovora koji su položeni u zemljišnoj knjizi tako da jistu ne smatra službenom, da je službeni dokument koji utvrđuje površinu stanova Rješenje o izvedenom stanju i arhitektonski snimak (elaborat legalizacije) na temelju kojeg je doneseno Rješenje i toga se treba držati kod izrade etažnog elaborata, a budući da u elaboratu legalizacije nije razmatrana podjela zemljišta, kod razvrgnuća suvlasničke zajednice treba primijeniti princip podjele prema upisu idealnih dijelova iz zemljišne knjige.

21. Predlagateljica se na odgovor vještaka na njezine primjedbe očitovala u svojem podnesku od 13.02.2025. godine. (stranica 289-290) u kojem od bitnog navodi kako podjela prema vještaku očito mora uzrokovati i promjenu suvlasničkih omjera, a to može biti samo uz suglasnost suvlasnika, koje suglasnosti nema, te da takva dioba nije zakonita niti pravična, pa stranke treba uputiti na parnicu, ili odrediti civilnu diobu.

22. Prilikom saslušanja na ročištu održanom dana 05.05.2025. godine vještak je naveo kako ostaje pri svojem nalazu i mišljenju, kao i dodatnom očitovanju, da bi vezano uz prostor zgrade trebalo zanemariti sve nadogradnje učinjene nakon legalizacije zgrade kao što je galerija i nadstrešnice koje bi jednog dana mogle biti predmetnom rušenja, a vezano uz podjelu okućnice navodi kako je podjelu izvršio uvažavajući okolnost kako istočni i srednji tzv. kućni vrt nisu sporni te ih je prikazao kako su u posjedu i kako ih priznaju ostali suvlasnici, dok su 3 kućna vrta sa zapadne i jugozapadne strane, podijeljeni na jednake dijelove, a nakon oduzimanje površine potrebne za pristup tim istim dijelovima, a koja površina je predviđena kao zajednički dio.

23. Prema mišljenju vještaka predložena dioba etažiranjem može dobiti potvrdu nadležnog upravnog tijela, te da zgradni objekt može dobiti potvrdu za etažiranje, dok se okućnica može podijeliti i nekim posebnim ugovorima između suvlasnika. Vještak je potvrdio da se predloženom podjelom iz nalaza i mišljenje mijenjaju suvlasnički omjeri kako su upisani u zemljišnu knjigu te dodaje da je to dopušteno Zakonom o vlasništvu, te da suvlasnici moraju na to pristati, te tvrdi kako je predložena podjela racionalna.

24. Nakon provedenog postupka sud je utvrdio:

- da su predlagateljica i protustranke suvlasnici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nalazi se zgrada stambene namjene (prizemlje + kat) s pet stambenih jedinica, koja je upisana u katastar i zemljišnu knjigu kao „kuća 170 m[2] i dvorište 283 m , ukupno 453 m2, i to predlagateljica i protustranke pod 1, 2 i 5 svaki u 2/10 dijela, a protustranke pod 3 i 4 svaka u 1/10 dijela (stranica 4 spisa);

- da je za predmetnu zgradu ishođeno Rješenje o izvedenom stanju kl. UP/I- 361-05/12-02/54, ur.br. 2105/05-07/09-1313 dana 18. studenog 2013. godine (stranica 5-7);

- da su predmetom uspostave etažnog vlasništva 5 stanova i dvorište (stranica 132-134);

- da se u prizemlju zgrade u zapadnom dijelu nalazi stan A koji koristi predlagateljica ĆN, a koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, dvije sobe i kupatila, natkrivene terase, površine od 44,35 m[2] , a stan koristi i dvorište s jugozapadne strane do zamišljene granice sa susjednim (srednjim) stanom u prizemlju (stranica 132-134);

- da središnji stan B u prizemlju zgrade koristi 1. -protustranka FN, a koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, dvije sobe i kupaonice,

natkrivene terase s južne strane, površine od 44,35 m[2] , i dvorište s južne strane (stranica 132-134);

- da se u istočnom dijelu zgrade u prizemljiu i katu nalazi stan E koji koristi 5. - protustranka NN, da se radi se o dvoetažnom stanu koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje i sanitarnog čvora u prizemlju, površine od 34,17 m[2] , te na katu od dvije sobe, kupatila i terase, površine od 35,04 m , što činu ukupnu površinu stana E od 69,21 m2, a stan koristi i dvorište s južne strane (stranica 132-134);

- da se na prvom katu desno iznad srednjeg stana u prizemlju, nalazi stan D koji koriste protustranke pod 3 i 4, CN i VN, a koji se sastoji od dnevnog boravka i kuhinje, dvije sobe i kupaonice, na površini iznad kupaonice nalazi se ravna površina do koje nema pristupnih stepenica, te balkona na južnoj strani, površine od 40,37 m[2] (stranica 132-134);

- da se na zapadnom djelu prvog kata nalazi se stan C koji koristi 2. - protustranka JN, koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, dvije sobe, kupaonice i balkona s južne strane, te je na djelu stana iznad kupaonice i dijelu dnevnog boravka nalazi se galerija kojoj se pristupa unutarnjim spiralnim stepenicama, stan je površine od 40,37 m[2] (stranica 132- 134);

- da se između srednjeg i zapadnog stana u prizemlju nalazi stepenište za pristup stanovima na prvom katu;

- da se s istočne strane zgrade nalazi uređeno parkiralište za korisnike zgrade, a parkirna mjesta koriste gledano od sjevera prema jugu, prvo parkirno mjesto 5.-protustranka, drugo parkirno mjesto predlagateljica, treće parkirno mjesto 2.-protustranka, četvrto parkirno mjesto 1.-protustranka, te peto parkirno mjesto protustranke pod 3 i 4;

- da se prijedlogom predlagateljice predlaže da se suvlasnička zajednica zgrade i dvorišta razvrgne sukladno posjedu svakog od suvlasnika;

- da u pogledu opisa posebnih dijelova koji se odnose na veličinu suvlasničkih dijelova nekretnine i opisa stanova među strankama ne postoji spor, ali predlagateljici je sporan upis veličine dvorišta kao pripatka svakom posebnom dijelu nekretnine, jer smatra da bi njezinom stanu A trebalo pripasti dvorište veličine 129 m[2] , te da bi u izračun udjela za stanove C i D na prvom katu trebalo uključiti i dodatnu površinu galerija kao i površinu stepeništa za iste stanove;

- da prema prijedlogu razvrgnuća suvlasništva iz nalaza i mišljenja vještaka predlagateljica nema pristup s vanjske strane prozoru spavaće sobe i dječjoj sobi kojima je do sada uvijek pristupala s vanjske strane, što je predlagateljici neprihvatljivo;

- da prema prijedlogu razvrgnuća suvlasništva iz nalaza i mišljenja vještaka predlagateljica nema pristup s vanjske strne do vanjske jedinice klime, antena, priključak za vodu i slavina kojima je do sada uvijek pristupala s vanjske strane, što je predlagateljici neprihvatljivo;

- da bi prema prijedlogu razvrgnuća suvlasništva iz nalaza i mišljenja vještaka došlo do izmjene veličine suvlasničkih omjera kako su upisani u zemljišnu knjigu, za što nema suglasnosti između stranaka.

25. Prema odredbi čl.67.st.3. ZV-a uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju vlasništvo posebnog dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji.

26. Odredbom članka 67.st.6. ZV-a propisano je kako vlasništvo posebnog dijela ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenog posebnog dijela nekretnine. U sumnji se uzima da dio služi kao zajednički prostori da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela nekretnine.

27. Nadalje, odredbom čl.73.st.3. ZV-a propisano je da se vlasništvo posebnoga dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi ili na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina.

28. Prema ocjeni ovoga prvostupanjskog suda između stranaka ne postoji suglasnost oko uspostave etažnog vlasništva na način da se dvorište s jugozapadne strane površine od 129 m[2] upiše kao pripadak stvari predlagateljice, niti da se dodatna površina galerija kao i površina stepeništa koje vodi do stanova C i D na katu uvrsti u izračun udjela za stanove C i D.

29. Budući da odredba članka 67.st.6. ZV-a propisuje da se u sumnji smatra kako neki dio služi kao zajednički i da se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela nekretnine, stoga je zaključak ovog prvostupanjskog suda da između stranaka kao suvlasnika predmetne nekretnine nema suglasnosti o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva po prijedlogu predlagateljice.

30. Svi sporni odnosi među strankama rješavaju se u parničnome postupku, tako da je, prema ocjeni ovoga suda, u parničnome postupku potrebno utvrditi mogućnost uspostave etažnog vlasništva na predloženi način.

31. Pravnim pravilom iz paragrafa 267. st. 2. ZSVP propisano je da će na zahtjev bilo kojeg od suvlasnika sud u izvanparničnom postupku odlučiti ima li se i kako provesti dioba jedne zajedničke stvari ili zajedničke imovine, ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i o opsegu zajedničke stvari ili imovine i u pogledu aktive i pasive (toč.1.) i o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela (toč.2.).

32. Nadalje, pravno pravilo iz paragrafa 268. ZSVP-a propisuje da ako se u postupku radi diobe od bilo kojeg suvlasnika ospori jedno od gore navedenih pitanja, a ne može se o tome postići sporazum, sud će stranku s njezinim zahtjevom radi raskidanja zajednice (diobe) uputiti na parnicu.

33. S obzirom da među strankama postoji spor oko predmeta diobe ovaj prvostupanjski sud ocjenjuje da je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine uspostavom etažnog vlasništva moguće provesti samo na temelju pravomoćne presude donesene u parničnom postupku odnosno da predlagateljica pravnu zaštitu može ostvariti samo u parničnome postupku, a ne u izvanparničnome postupku obzirom na postojanje spora među suvlasnicima oko predmeta diobe na način da stranke nisu suglasne u pogledu diobe zajedničkog dvorišta koji je trenutno u suvlasništvu stranaka, niti u pogledu uračunavanja dodatne površine galerija i stepeništa koje vodi do stanova C i D na katu u izračun udjela za stanove C i D.

34. Ovaj prvostupanjski sud se u cijelosti priklanja stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženog u odlukama broj: Rev-1553/13, od 08.01.2014. i broj: Rev- 200/09, od 03.05.2009., prema kojem se samo sudskom odlukom može nadomjestiti suglasnost suvlasnika u okolnostima kada izostane suglasnost ostalih suvlasnika za uspostavom etažnog vlasništva cijele nekretnine.

35. Slijedom svega prethodno navedenog sud je primjenom pravila iz paragrafa 268. ZSVP-a predlagateljicu uputio na parnicu sa svojim zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina.

36. Kako u ovom izvanparničnom postupku nije provedeno razvrgnuće suvlasničke zajednice, već su stranke upućene u parnicu, o troškovima koji su nastali tijekom izvanparničnog postupka odlučiti će se nakon donošenja odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina u parničnom postupku, ukoliko ga stranke pokrenu.

U Bujama - Buie, 11. rujna 2025.

Sudac:

Sven Babić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici, putem punomoćnice Ivane Orkić,

2. Protustranci pod 1, putem punomoćnice Tine Montak,

3. Protustrankama 2-4, putem punomoćnice Đurđice Ilić,

4. Protustranci pod 5, putem zastupnika za primanje pismena, KN, [adresa],.