REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: P-1901/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru po sucu toga suda Jasenki Glavan, u pravnoj stvari tužitelja - protutuženika NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kbr. 315, zastupanog po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru protiv tuženika – protutužitelja PZ Ist, iz Ista, kbr. 126, OIB: 07835403020, zastupanog po punomoćniku Luki Mrkiću, odvjetniku u Zadru i uradi predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave dana 087. srpnja 2025. u nazočnosti zamjenice punomoćnice tužitelja i zamj. pun. tuženika te presude objavljene 11. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Usvaja se tužbeni zahtjev tužitelja - protutuženika TG koji glasi:

„1. Nalaže se tuženiku predati tužitelju, slobodnu od osoba i svojih stvari, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi zgrada površine 77 m2, za cijelo, u roku od 15 dana računajući od pravomoćnosti ove presude i pod prijetnjom ovrhe.

2. Dužan je tuženik naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak u iznosu 4.318,93 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom počevši od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

3. U preostalom dijelu preko dosuđenog zatraženi parnični trošak odbija se kao neosnovan.

II. Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženika – protutužitelja PZ Ist koji glasi:

1. "Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj PZ IST, Ist 126, Ist, OIB:07835403020, stekao pravo vlasništva na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi ZGRADA, površine 77m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], što je tužitelj - protutuženik NG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan priznati i trpjeti da tuženik – protutužitelj temeljem ove pravomoćne presude izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava s imena tužitelja - protutuženika.

2. Nalaže se tužitelju - protutuženiku naknaditi tuženiku - protutužitelju iznos parničnog troška sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan alternativni protutužbeni zatjev tuženika – protutužitelja koji glasi:

1. Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj PZ IST, Ist 126, Ist, OIB: 07835403020, stekao valjani pravni osnov za upis prava vlasništva na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi ZGRADA, površine 77m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], što je tužitelj- protutuženik NG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan priznati i trpjeti da tuženik- protutužitelj temeljem ove pravomoćne presude izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava s imena tužitelja-protutuženika.

2. Nalaže se tužitelju-protutuženiku naknaditi tuženiku-protutužitelju iznos parničnog troška, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan alternativni tužbeni zahtjev tuženika – protutužitelja koji glasi:

1.Nalaže se tužitelju-protutuženiku NG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku- protutužitelju PZ IST, Ist 126, Ist, OIB: 07835403020, isplati naknadu za izgradnju, uređenje, obnovu i održavanje nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi ZGRADA, površine 77m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] , a čija će se visina odrediti nakon provedenih vještačenja predloženih u točki III. odgovora na tužbu, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana, a sve uz pravo zadržanja predmetne nekretnine dok tužitelj-protutuženik ne isplati istu naknadu zajedno s pripadajućim zateznim kamatama u cijelosti.

2.Nalaže se tužitelju-protutuženiku naknaditi tuženiku-protutužitelju iznos parničnog troška, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj - protuženik u tužbi navodi da je vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi zgrada, za cijelo. Međutim, unatoč prednjoj činjenici, koja činjenica da je nesporna, tuženik - protutužitelj da je u posjedu predmetne nekretnine, te pored toga, istu nekretninu daje u najam trećim osobama zbog čega, nažalost, da ubire korist kojaga ne pripada te oštećuje tužitelja - protutuženika, kao vlasnika predmetne nekretnine za određen novčani iznos. Tužitelj – protutuženik da je pokušao na miran način s tuženikom - protutužiteljem riješiti pitanje predaje u posjed predmetne nekretninemeđutim, nažalost, tuženik za takvu mogućnost da ne želi ni čuti. Stoga, da je tužitelj –protutuženik zbog ponašanja tuženika - protutužitelja prisiljen ustati ovom tužbom.

2. Tuženik - protutužitelj se u odgovoru na tužbu u cijelosti protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu kao neosnovanom. Tuženik - protutužitelj se ne slaže s navodima tužitelja - protutuženika da je da je činjenica njegova vlasništva nesporna. Naime, njegov upis u zemljišnoj knjizi da ne odgovara stvarnom stanju te da je upis neosnovan i formalan. Tvrdi da tužitelj – protutuženik nikada nije bio u posjedu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti da je izvršavao vlasnička prava, čemu da može posvjedočiti pola stanovništva otoka [adresa]. S druge strane, tuženik - protutužitelj da je stvarni vlasnik nekretnine. Naime, tuženik – protutužitelj da se nalaziu posjedu predmetne nekretnine još od prije Drugog svjetskog rata. Tuženik - protutužitelj da je stekao vlasništvo predmetne nekretnine temeljem darovanja od strane vlasnika KG koji je bio i upisani zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine koja je predmet spora. Upravo da je tuženik - protutužitelj, odnosno tadašnji ''zadrugari'', izgradio zgradu na nekretnini te da je tijekom godina ulagao u istu, odnosno izvršavao vlasnička prava u punom opsegu - koristio nekretninu kao trgovinu, čitaonicu i salu, te da mu u tome nitko nikada nije smetao. Dakle, tuženik – protutužitelj i njegovi prednici da su jedini i isključivi graditelji i neprekinuti kvalificirani posjednici predmetne nekretnine i to preko 100 godina, pa da je zakoniti posjednik i stvarnivlasnik predmetne nekretnine upravo tuženik, a koje vlasništvo da je stečeno dosjelošću i građenjem, pa i pravnim poslom, slijedom čega tužitelj - protutuženik da ne može tražiti predaju u posjed predmetne nekretnine tuženika - protutužitelja, jer da je upravo tuženik - protutužitelj stvarni vlasnik predmetne nekretnine. Slijedom navedenog, tuženik - protutužitelj predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev te je postavio protutužbeni zahtjev za utvrđenjem da je stekao pravo vlasništva dosjelošću, građenjem, pa i pravnim poslom. Nadalje navodi, da ukoliko sud utvrdi da je tužiteljev – protutuženikov zahtjev osnovan, istaknuti protutužbeni zahtjev neosnovan, tada da tuženik - protutužitelj od tužitelja - protutuženika potražuje naknadu za izgradnju predmetne nekretnine, te naknadu za održavanje i ulaganje u nekretninu, te da istu zadrži (pravo zadržanja) sve dok mu tužitelj - protutuženik ne isplati navedenu naknadu, sve u skladu s čl. 164 st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014).

3. Tužitelj – protutuženik je u odgovoru u odnosu na protutužbeni zahtjev tuženika – protutužitelja naveo da je isti neuredan pa je predložio sudu pozvati istog na uređenje pod prijetnjom odbačaja postavljenih protutužbenih zahtjeva. Pri tome navodi da iako je odredbama Zakona o parničnom postupku propisano da tužba, a analogno tomu i protutužbe mora sadržavati vrijednost predmeta spora tuženik- protutužitelj u svojoj tužbi nije označio vrijednost predmeta spora na bilo koji način. Stoga, tužitelj predlaže sudu pozvati tuženika-protutužitelja na uređenje iste pod prijetnjom posljedica iz čl.109 st.4 Zakona o parničnom postupku. Nadalje, ukoliko bi prvostupanjski sud bio mišljenja da prednji nedostatak kod podnesene protutužbe ne bi bio prepreka za daljnje postupanje predlaže sudu odbiti protutužbene zahtjeve tuženika-protutužitelja i obvezati ga na naknadu prouzročenog parničnog troška tužitelju-protutuženiku. Naime, iz činjeničnih navada protutužbenog zahtjeva tuženika

-protutužitelja kao i dostavljenih dokaza vidljiva je neosnovanost istih. Tuženik - protutužitelj pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini nije mogao steći nikako a posebno ne darovanjem, dosjelošću ili pak građenjem. Tako, ovu nekretninu tuženiku

- protutužitelju nitko nije darovao a nijemu je mogao ni darovati nevlasnik sve da je to u pokušao dok je prilikom građenja isti nastupao kao nepošten graditelj pa da je, stoga, izgrađeni objekt vlasništvo tužitelja kao poštenog vlasnika zemljišta. Podneskom tužitelja – protutužitelja od 11. srpnja 2022. godine (l.s. 19-20) kao nastavak odgovora na protutužbu tuženika – protutužitelja navodi da ovim putem, a u svrhu utvrđenja neistinitim navoda tuženika-protutužitelja da je pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stekao darovanjem od KG kao upisanog zk. vlasnika ističe kako tomu nije tako donosno da ovaj nikada nije bio upisan vlasnikom predmetne nekretnine. Tvrdi da je isključivi vlasnik predmetne nekretnine upravo tužitelj koji da je to stekao nasljeđivanjem svojih prednika, a ovaj opet dugogodišnjim posjedom zbog čega da je, uostalom pred Općinskim sudom u Zadru u spisu pod posl. br. P-336/79 vodio postupak koji je okončan u njegovu korist pa da je, u konačnici, u izvršnom postupku pod posl. br. I-1271/97 izvršena uknjižba prava vlasništva na ime CG. Stoga da su neistiniti navodi tuženika - protutužitelja u pogledu načina na koji je, navodno, isti stekao predmetnu nekretninu a čak i da je gradio, isti da je bio nepošten graditelj pa da je i u toj varijanti njegovo stvarno pravo nad predmetnom nekretninom nikakvo. Predložio je izvršiti uvid u spis toga suda broj P-336/79 te I- 1271/97.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem dokumentacije priložene spisu i to: zk izvadak (l.s. 3); povijest posjedovanja DGU – Područnog ureda za katastar Zadar od 26. listopada 2022. godine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa izvodima iz Posjedovnog lista br. 459 i 186 k. o. [katastarska općina] (l.s. 38-52); uporabnu dozvolu (l.s.76-77); izvršio uvid u ovosudni spis posl. br. P-336/79; proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika i vještaka građevinske struke (l.s. 70-71); pročitao nalaz i mišljenje vještaka sa Skicom lica mjesta i fotografijama mjernika Igora Gulan (l.s. 86-92); pročitao nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke LG (l.s. 96-110); saslušao svjedoke OG (l.s.72-73); IG (l.s. 73-74); ĆG (l.s. 127-128); proveo stranačko saslušanje tužitelja TG (l.s. 135-136) i z.z. tuženika VG (l.s. 128-130).

5. Iz zk. izvatka zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] (l.s. 3), za kat. čest. [katastarska čestica] u naravi zgrada u površini 77 m2 iz vlastovnice proizlazi iz vlastovnice da je upisan NG za cijelo.

6. Iz povijesti posjedovanja DGU – Područnog ureda za katastar Zadar od 26. listopada 2022. godine za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 38-52) proizlazi da pregledom najstarijih podataka kojima se za k. o. [katastarska općina] raspolaže a koji datiraju od 1878. godine čest. zem. [katastarska čestica], matične predmetnim česticama, nalaze evidentiranim u starim posjedovnim listovima i to čest. zem. [katastarska čestica] u Posjedovnom listu broj 29, a čest. zem. [katastarska čestica] u Posjedovnom listu broj 30. Takvo stanje da je bilo neizmjenjeno do prve revizije ove katastarske općine 1949. godine kojom da je posjednikom čest. zem. [katastarska čestica] evidentirana PZ [adresa]. Drugom revizijom ove katastarske općine 1972. godine posjednicima čest. zem. [katastarska čestica] da se evidentiraju ČG i [adresa]. 1998. godine, na zahtjev Mjesnog ureda Ist da je izvršena dioba čest. zem. [katastarska čestica], te da je sastavljen Zapisnik i Prijavni list broj 932-07/98-16-771. Spomenutom diobom da su formirane čest. zem. [katastarska čestica] koje su obzirom na utvrđene činjenice evidentirane posjedom čest. zem. [katastarska čestica] u 842/1 na ime CG sina N, a čest. zem. [katastarska čestica] na ime Mjesne zajednice Ist. 2021. godine na temelju dostavljenog zk. izvatka iz kojega je vidljivo da je NG upisan kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] da se vrši upis vlasnika u Posjedovni list na ime TG, što da je vidljivo iz kopije Rješenja broj 932-07/21-03/462 i priloženog Posjedovnog lista.

7. Uvidom u ovosudni spis posl. br. P-336/79 utvrđeno je da je pravomoćnom Presudom od 18. lipnja 1979. godine u pravnoj stvari tužitelja TG CG pok. NG iiz Ista protiv tuženih JG ud. T [adresa] kao nasljednice GG ud. N i AG pok. K iz [adresa] kao nasljednika UG, radi utvrđenja prava vlasništva utvrđeno pod točkom I. da su Počina C pok. L i RG vlasnici na ravne dijelove čest. zgr. [katastarska čestica], te čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], te da su vlasništvo navedenih nekretnina stekli dosjelošću, a pod točkom II. Presude utvrđeno je da je tužitelj ŠG pok. NG vlasnik za cijelo čest. zem. [katastarska čestica], te čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], te da je vlasništvo ovih nekretnina stekao temeljem kupoprodajnog ugovora sklopljenog između BG i RG dana 01. studenoga 1954. godine.

8. Iz iskaza svjedoka OG (l.s. 72-73) proizlazi da mu je poznat predmet ovoga spora. Živi u [adresa], a sada da je uglavnom najviše u [adresa]. Iskazuje da može samo reći ono što zna. Na katu predmetne zgrade da su se ranije održavali plesovi, tu da je bila jedna pozornica, nekad davno tu da je bilo i kino od prije 40-50 godina. U nastavku ovog prostora na katu da je bila čitaonica a ispod nje da se nalazi buffet, a ispod istog da se nalazi dućan. Poznato mu je da su cijelu ovu zgradu napravili mještani otoka [adresa], a zgradom da se koristila zadruga isto kao i dan danas. Zgrada da je izgrađena prije više od 60 godina tako da iskazuje kako ne može svjedočiti o vremenu kada zgrade nije bilo jer da tada nije bio ni rođen. Posebno upitan od strane suda ovaj svjedok je iskazao da poznaje tužitelja – prottuženika TG. Također iskazuje da mu nije poznato da bi NG bio tu vlasnik, da o tome ne zna ništa, ali da je čuo da u zadnje vrijeme od kada je ovaj spor da je NG tu nešto tražio na ime vlasništva. Nadalje iskazuje da je čuo da je zemljište na kojem se nalazi predmetna zgrada darovao jedan čovjek koji je živio u [adresa] i to mještanima. Zgradu da je oduvijek održavala zadruga, a trenutno da je misleći na ovaj gornji dio pod Gradom Zadrom. Naime, ovaj gornji kat da je dan omladini na korištenje, te Grad Zadar da plaća struju, a prije da je zadruga plaćala struju i sve ostalo i održavala zgradu. Prije 30- 40 godina da su mijenjali krov na zgradi. Na pitanje suda je li mu poznata osoba po imenu KG iskazuje da misli da je to ta osoba koja je živjela u [adresa]. Inače taj čovjek da je umro davno. Na upit zamjenice punomoćnika tuženika - protutužitelja tko održava donji dio zgrade gdje je trgovina iskazao je da održava zadruga, ona da sve to i plaća. Na upit zamjenice punomoćnika tužitelja - protutuženika iskazuje da ne zna ništa o tome na temelju čegaje tužitelj - protutuženik upisan u zk. knjigu i na temelju čega je stekao vlasništvo.

9. Iz iskaza svjedoka IG (l.s. 73-74) proizlazi kako je i njemu poznat predmet ovoga spora. On da je predsjednik skupštine zadruge, a za spor da mu je poznato od prije par mjeseci. Živi u [adresa] i NG poznaje. Zna da je ova zgrada napravljena jako davno i da se počela graditi prije II Svjetskog rata, s tim da je čuo da je to bila kombinacija gradnje, s jedne strane od strane sela, a s druge strane od strane da su bili neki majstori izvana, neki zidari, te da je selo investiralo u izgradnju. Što se tiče ove predmetne zgrade da je uvijek bilo isto. U prizemlju da je bila trgovina, a na katu da je bilo isto ovako kao i sada. Jedino da je ranije bila i pozornica koje sada nema. Posebno upitan od strane iskazao je da mu nije poznato da je tužitelj

– protutuženik ranije nešto tražio vezano za ovu kuću. Zgradu da su održavali mještani, a najviše omladina. Mjesna zajednica da je prekrivala krov dva puta. Nikada da nije bilo nekih traženja, ni smetanja u posjedu. Nikada da se nije pričalo o vlasništvu te zgrade. Vlasnik da je PZ Ist. Poznato mu je da je majka DG koja živi u [adresa] poklonila teren na kojem se ova zgrada nalazi zadruzi Ist, o čemu da su imali čak neke dokumente o tome, a da je njen otac njima poslao iz [adresa] važeće dokumente o tome. Na pitanje suda je li mu poznato ime KG iskazuje da je, te da bi to mogao biti taj čovjek, tj. otac od spomenute DG. Ovaj drugi dio koji da nije u predmetu spora da je dala osoba prezimena BG isto PZ-u Ist. Na upit zamjenice punomoćnika tužitelja - protutuženika na temelju čega je ovdje NG upisan u zk.. knjige kao vlasnik ove nekretnine iskazuje da ne zna na temelju čega se mogao upisati.

10. Iz iskaza svjedoka FG proizlazi da koliko mu je poznato ta zgrada da je bila društvena, a izgradila se daleko prije njegovog rođenja, da može samo neke okolnosti znati iz priča drugih ljudi. Tu zgradu da koristi Udruga mladih Ista. Grad Zadar da je obnovio stolariju, a to da je bilo prije 15-tak godina i da plaća struju za taj gornji dio, na katu. Prizemlje da drži Poljoprivredna zadruga Ist za trgovinu i buffet. Koliko mu je poznato gornji kat da se uvijek koristio za lokalne fešte, a davno prije da je bilo tu i kino. Koliko mu je poznato da nikada nije bilo ni sukoba, ni prigovora. Nikada da ih nitko nije istjerivao iz toga prostora. Na poseban upit suda da li poznaje TG, ovdje tužitelja - protutuženika iskazuje da ga poznaje kao mještanina. Ist da je malo naselje. Koliko mu je poznato on da nije bio u vezi ovog predmeta spora. Na pitanje jesu li mu poznate osobe DG ili KG iskazuje za DG da je zna, jer da je to jedna starija žena koja je dolazila iz [adresa] u svoju kuću koja se nalazi pored te zgrade. Za SG da je čuo, ali da ga nikada nije vidio, ni upoznao. Da mu je poznato da je KG otac DG. Navedena DG da se nikada nije predstavljala kao vlasnica. Ustvari da se nitko nije bunio. Na pitanje tko je inače održavao predmetnu zgradu iskazuje da je vanjska drvena stolarija zamijenjena sa plastičnom od strane Grada Zadra, a na donjem dijelu da je zadruga mijenjala, koliko on zna. Na pitanje da li se krov zgrade gdje se nalazi PZ Ist mijenjao iskazuje da koliko on zna da se krov nije mijenjao i da prokišnjava. Na poseban upit punomoćnika tuženika – protutužitelja koliko često i kada se okuplja u tom prostoru Udruga mladih Ista iskazuje da često, čak bi rekao svakodnevno. Na poseban upit zamjenice punomoćnika tužitelja – protutuženika zna li na temelju čega je NG upisan u zk. knjigu, odnosno temeljem čega je stekao vlasništvo iskazuje da on to ne može znati. Da samo zna da je otac TG kupio kuću u kojoj on živi, a to da nije ova koja je predmet spora.

11. Iz iskaza tužitelja – protutuženika TG pok. CG (l.s. 135-136) proizlazi da je tužio PZ Ist jer smatra da je to njegovo nasljedstvo iza smrti njegovog oca CG pok. N, što da je dobio temeljem Rješenja o nasljeđivanju. To da je bilo oko 2010. godine, ali a nije siguran. Na poseban upit suda: da li je ikada bio u posjedu predmetne nekretnine tužitelj je iskazao da nije jer da je bio odsutan 50 godina, da je živio u [adresa], a da je dolazio u [adresa] samo dok su mu roditelji bili živi i da ih upozna sa svojom suprugom. Na pitanje da li je ikada dolazio u predmetnu nekretninu i predstavljao se kao vlasnik iskazao je da nije imao prilike za to. Nadalje je iskazao da kada je njegov otac bio živ da su ga došli iz PZ Ist pitati mogu li instalirati klimu na zidu prema njegovoj kući gdje živi, a on da im je rekao: "Dica, stavite dok sam ja živ, a kada dođe moj sin, dogovorite se s njime." Ali dogovora sa njim nije bilo u vezi te klime. Klima da je bila stariji model, da je šuškala i budila ga preko noći, jer da živi u neposrednoj blizini, pa da im je rekao da je vade. Klimu da je kupila zadruga jer da je njima i trebala. Zgradu da je gradilo selo, tj. mještani otoka [adresa] i to 1936. godine. Na pitanje tko je održavao zgradu tužitelj iskazuje da on nije. Ovo da je prvi put da traži vlasništvo nad predmetnom zgradom. DG da je kćerka jednog čovjeka, kojega da on nije nikada vidio, a po pričanju njegovoga oca, njegov otac da je kupio kuću, okućnicu i zemlju od EG koji da je djed DG. Na pitanje tko je plaćao režije iskazuje da je plaćao onaj tko je upotrebljavao, a to da je PZ Ist. Na pitanje je li ikada imao ključ od ulaznih vrata te zgrade tužitelj – protutuženik iskazuje da nije. Nadalje je iskazao da bi još imao samo reći nešto u vezi spomenutog klima uređaja jer da je on njima ispraznio plin, da ga ne mogu koristiti, pa da im je ponovno ispraznio, a onda da su klimu prebacili na drugu stranu, tobože da njemu ne smeta radi buke, a on da je tražio da je stave prema glavnom putu, s koje strane apsolutno da ne bi čuo buku od klime. Na upit zamjenice punomoćnika tužitelja – protutuženika zbog čega ne može ući u posjed nekretnine tužitelj je iskazao da kada je osnovana PZ Ist u selu da su se stvorila dva klana, a on da nije bio u klanu koji je osnivao PZ Ist. Na poseban upit suda, iskazuje da se je vratio iz Francuske prije 15-tak godina.

12. Iz iskaza z.z. tuženika - protutužitelja VG pok. N proizlazi da je on upravitelj tužene i zakoknski zastupnik tuženika od 2001. godine. Prvo navodi da je predmetna zgrada PZ Ist napravljena prije II Svjetskog rata i stavljena je u funkciju krajem 30-tih godina prošlog stoljeća kao zadružni dom. Zgradu da su napravili zadrugari, a to da su zapravo bili svi mještani [adresa]. Zapravo da je iz svake obitelji bio barem jedan član zadruge, a to da je sve lijepo napisano u knjizi "Otoci Ist i Škarda" koji izvadak knjige da je dostavljen u spis. Gornji kat zgrade da je od samog početka bio okupljalište i da je služilo općim potrebama mještana, kao što su slavlja za vjenčanja, fešte, proslave Božića i Nove Godine, te da su se organizirali plesovi. Kasnije da je tu bilo i kino. Na drugom dijelu kata te zgrade da je 40 godina bila čitaonica, a bio je to Odjel Gradske čitaonice Grada Zadra. Danas da je taj prostor prazan i služi općim potrebama. U donjem dijelu zgrade, čim se zgrada napravila da je bila otvorena prodavaonica mješovite robe i buffet. To da je bila jedina prodavaonica koja da je tamo djelovala 50 godina. I sada da je tamo prodavaonica. O zgradi da su se brinuli zadrugari po PZ Ist. Krov da je zadnji put mijenjan 70-tih godina prošlog stoljeća, a da ga je financirala i mijenjala Zadruga. Da je napravila da i fasadu. Dio krova i oluke da je izmijenila PZ Ist prije 10-tak godina. Što se tiče zemljišta na kojem je napravljena zgrada po katastarskom povijesnom izvatku da je vidljivo da je vlasnica tog zemljišta bila ĐG. ĐG da je bila je neudata i kada je ostarila nju da je u svoj dom primio KG i doživotno ju uzdržavao zbog toga što je ona bila teta njegove supruge. Zauzvrat da mu je ĐG dala dio svoje imovine, što da je razvidno u Dosudnici koja je napravljena u ostavinskom postupka iza njene smrti, što da je priloženo u spis. Taj KG da je to zemljište darovao zadrugarima za izgradnju zadruge, jer da je i on sam bio član zadruge i sudjelovao je u izgradnji iste. ŠG, sada pokojni otac tužitelja, da se u ovu priču uključio 70-tih godina kada su pok. KG i DG bili u [adresa]. Tada da je navodno "kupio" zemljište do zadruge od oca SG, a koji da nije bio vlasnik, a da se radilo sve o jednoj parceli na kojoj da je bila i ta parcela zadruge. To da bi se moglo sve skupa provjeriti u zk. izvatku sa suda, da se vidi od koga i što je on kupio. U tom slučaju da bi se u tom Ugovoru nalazilo i da je on kupio zgradu koja se nalazila na toj parceli. Iz povijesti posjeda sa katastara koji je priložen spisu da je vidljivo da je 1998. godine napravljena parcelacija i to da napravljena od strane geodeta i spomenutog CG, a koja da je potpisana od strane njih dvoje, a što proizlazi iz Zapisnika organizacije Mjesnog ureda, u prilogu VI dostavljenog povijesti posjeda iz katastra u kojem da je sam CG potpisao da je Mjesna zajednica izgradila kuću prizemnicu od čvrstog materijala i taj dio parcele da se cijepa i da je nesporan. Te 1998. godine da je bio u Mjesnom odboru Ist. Da je bio dopredsjednik Mjesnog odbora. Ističe da Mjesni odbor Ist nije u tome sudjelovao. Naime da ne zna što je to Mjesni ured koji da je naznačen u povijesti posjedovanja. Tom diobom da je formirana i predmetna čestica oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kao korisnik da je upisana Mjesna zajednica Ist temeljem izjave ŠG, a za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je upisan kao korisnik ŠG. Tu da je krivo napisano da je zgradu napravila Mjesna zajednica Ist zato što je Mjesna zajednica postojala tek od 50-tih godina, a zgradu da su napravili zadrugari prije II. Svjetskog rata. Na poseban upit suda da li je tužitelj – protutuženik ikad nešto tražio po tom pitanju od PZ Ist iskazao je da nikada ništa nije tražio osim što da je dolazio u trgovinu kao kupac, kao i dan danas. Nikada da nije prigovarao, niti da je polagao pravo na ovu zgradu. U vezi toga spora što se spominje od prije oni da su tužili sve vlasnike kao i ovdje tužitelja - protutuženika, sa terena na kojem je položena ta zgrada da bi riješili vlasništvo i dobili uporabnu dozvolu jer da su oni firma i da moraju imati sve to. To da su uspjeli dobiti za vrijeme legalizacije zgrade, a da su je legalizirali na način da su dokazali da je zgrada starija od 1968. godine, a prema snimkama zgrade od 1959. godine. Z.z. tuženika – protutužitelja nadalje je u svojem stranačkom iskazu iskazao da je zgrada napravljena od strane zadrugara i da je bila privatno vlasništvo članova zadruge. U početku da je bilo preko 150 članova. 1945. godine da je država nacionalizirala zgradu i da je bila društveno vlasništvo sve do hrvatske države i zato da u katastru piše nakon provedene druge Revizije 1972. godine da je kao posjednik bila upisana Mjesna zajednica Ist. Hrvatska država da je novim Zakonom o zadrugama reprivatizirala imovinu zadruga i ponovno da su zadrugari postali vlasnici te imovine. Jedino da može reći da ne zna na temelju čega se tužitelj – protutuženik NG upisao na predmetnu nekretninu kao vlasnik. Na poseban upit punomoćnika tuženika

– protužitelja tko plaća režijske troškove iskazao je da svi računi glase na PZ Ist i da ih plaća PZ Ist, kao što su komunalna naknada, struja, čistoća, voda. Na daljnje pitanje iskazuje da se danas u ovoj zgradi na gornjem dijelu održavaju plesovi, fešte. Danas da je tamo Udruga mladih, sjedište da je Športskog ribolovnog društva, u toj prostoriji da je osnovan DVD Ist. To da je žila kucavica mjesta. Na pitanje tko sada održava iskazao je da Grad Zadar samo plaća struju, a omladinci da se brinu o ostalom sami. Na daljnje pitanje može li objasniti poveznicu između KG i DG iskazuje da je KG je bio otac od DG, a on da je još za života napisao izjavu i ovjerio je za života, a njega da je na svoj njegovoj imovini naslijedila DG. Na daljnje pitanje da li ih je itko, ikada smetao u posjedovanju zgrade iskazao je da apsolutno nitko nikada i to zadnjih 100 godina. Na poseban upit zamjenice punomoćnika tužitelja – protutuženika od koga je CG kupio to zemljište prije nego što je parcelirano na dva zemljišta, iskazao je da je kupio od onoga tko nije bio vlasnik, što se vidi iz izjava. Vjerojatno od oca KG, ali da on to ne zna.

13. Očevidom na licu mjesta održanom dana 25. svibnja 2023. godine (l.s. 70- 74) utvrđeno je da je predmet spora nekretnina koja se nalazi na otoku [adresa], u mjestu [adresa], u samom centru mjesta, a nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. u naravi predstavlja dvojnu kuću katnicu u kojoj se u prizemlju iste nalazi buffet i trgovina mješovite robe, dok se na katu iste nalazi prostorija za društvene događaje i čitaonica.

14. U nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke Igora Gulan uz skicu lica mjesta i fotografije (l.s. 86-92) proizlazi da je na Skici mjesta, poslovni broj: 107 P- 821/2022-15, interne oznake 1-2023-1237-001 prikazana je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je u naravi sjeverni dio zgrade katnice, službene površine P=77 m², te da je na istoj prikazana narančastom bojom i točkama A, B, C, D, A. Predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa susjednom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da čini jedinstvenu cjelinu, zgradu katnicu unutar koje da se u prizemlju nalaze buffet i trgovina, a na katu prostorija za društvene događaje. Predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je omeđena betonskim zidovima same zgrade na zapadnoj, sjevernoj i istočnoj strani, dok na južnoj strani da nema vidljivih međnih oznaka jer da se radi o jedinstvenoj zgradi.

15. U nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke LG sa priloženim fotografijama (l.s. 96-110) proizlazi da prema svemu prikazanom u nalazu, a koji da je izrađen na temelju očevida, službenog zračnog snimka iz 1959. godine dobivenog od Državne geodetske uprave i dostupnih fotografija, da je mišljenja da je predmetna zgrada izgrađena u periodu 1935.do 1959. godine.

16. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku da preda tužitelju slobodnu od osoba i svojih stvari čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i protutužbeni zahtjev tuženika za donošenje presude kojom će se utvrditi da je tuženik stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini uz ovlaštenje tuženiku da izvrši temeljem te presude uknjižbu prava vlasništva na svoje ime. Isto tako predmet spora je i zahtjev protutuženika kojim u slučaju da sud ne udovolji prethodno navedenim zahtjevima isplati tužitelju nužne i korisne troškove, odnosno sva izvršena ulaganja u predmetnu nekretninu.

17. Prema odredbi čl. 161. st. 1. ZVDSP-a vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.

18. Odredbom čl. 162. st. 1. ZVDSP-a propisano je da bi u postupku pred sudom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu.

19. Odredbom čl. 163. st. 1. ZVDSP-a propisano je da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed). Prema toj zakonskoj odredbi vlasnik nije uvijek ovlašten zahtijevati predaju svoje stvari od posjednika. Naime, vlasnik će na to biti ovlašten kad posjednik bespravno drži vlasnikovu stvar, dakle, kad je drži bez valjane pravne osnove.

20. Među strankama nije sporno da je vlasnik predmetne nekretnine NG, ovdje tužitelj, a što proizlazi iz zemljišno knjižnih podataka u spisu, pa tako i iz povijesnog prikaza iz zemljišne knjige od 07. srpnja 2025.

21. Nadalje u postupku je utvrđeno da se tuženik nalazi u posjedu predmetne nekretnine, a što proizlazi iz provedenih dokaza, a posebice iz iskaza tužitelja i tuženika.

22. Ovaj sud smatra obzirom sve gore navedene dokaze provedene tijekom postupka da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine, da je pravo vlasništva upisano temeljem pravomoćne presude ovog suda P- 336/79 od 18. lipnja 1979., a što je razvidno i iz priložene presude. Nadalje je utvrđeno da je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem svoga oca, a ovaj kupoprodajom od vlasnika KG, pa ovaj sud smatra da su u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke iz gore cit odredbe čl. 161 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

23. Isto tako u postupku je utvrđeno da tuženik nije stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine budući da to proizlazi također iz gore navedenih dokaza provedenih tijekom postupka. Naime, u postupku je utvrđeno da predmetna nekretnina ne čini imovinu poljoprivredne zadruge Ist, a što je i sam zz tuženika iskazao, a osim toga također je u postupku utvrđeno da je tuženik – protutužitelj bio pokrenuo postupak radi utvrđenja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, međutim tu tužbu je povukao. Nadalje, iz povijesti posjedovanja ne proizlazi da bi tuženik bio posjednik predmetne nekretnine jer je iz iste vidljivo da je bio evidentiran posjednikom samo u razdoblju od 1949 godine pa do druge revizije 1972 godine.

24. Stoga kako tuženik nije dokazao da bi stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, te isto tako nema valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, to je nedvojbeno da tuženik predmetnu nekretninu drži u posjedu bez valjane pravne osnove te je glavni protutužbeni zahtjev tuženika valjalo odbiti kao neosnovan. Također iz istih razloga je odbijen kao neosnovan i prvi alternativni tužbeni zahtjev, te je odlučeno kao u toč II i III. izreke presude.

25. Što se tiče trećeg alternativnog protutužbenog zahtjeva kojim tuženik traži da mu tužitelj isplati naknadu za izgradnju, uređenje, obnovu i održavanje predmetne nekretnine ovaj sud također smatra neosnovanim budući da tijekom postupka nije dostavio dokaze za osnovanost svojih tvrdnji. U ovom postupku je provedeno građevinsko vještačenje, a iz stanja spisa proizlazi da tuženik na navedeni nalaz i mišljenje nije imao prigovora pa tako nije predloženo dopunsko građevinsko vještačenje što se tiče tvrdnji tužitelja za ulaganje, za izgradnju, uređenje, obnovu i održavanje nekretnine, a niti je tako dopunsko vještačenje predloženo u nastavku postupka nakon ukidne odluke, to je i ovaj alternativni tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan, te je odlučeno kao u toč. IV izreke presude.

. 26. Slijedom iznesenog, a sve obzirom na prethodno iznesene razloge odlučeno

je kao u izreci presude.

27. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP- a te Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine 142/12, 103/14, 118/14, 138/23) te su tužitelju - protutuženiku, prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 2.654,72 EUR-a, priznati troškovi za: sastav tužbe 100 bodova, za sastav podneska od 01. srpnja 2022. 100 bodova, za zastupanje na ročištu 03. ožujka 2023. 100 bodova, za zastupanje na očevidu 25. svibnja 2023 100 bodova., za zastupanje na ročištu 21. rujna 2023 100 bodova, za zastupanje na ročištu 23. listopada 2023 100 bodova, za zastupanje na ročištu 23. studenog 2023 100 bodova, za sastav žalbe 150 bodova, za zastupanje na ročištu 03. veljače 2025, 100 bodova, za zastupanje na ročištu 18. ožujka 2025 100 bodova, za zastupanje na ročištu 08. srpnja 2025. 100 bodova, što ukupno iznosi 2. 300, 00 EUR-a, uz uračunati PDV iznosi 2.875,00 EUR- a, te trošak očevida u iznosu od 850,00 EUR-a, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu 26,54 EUR-a, trošak sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 189,13 EUR-a te trošak sudske pristojbe na žalbu protiv presude u iznosu od 378,26 EUR-a što sveukupno iznosi 4.318,93 EUR-a.

28. Što se tiče preostalog parničnog troška tužitelja ovaj sud isti smatra neosnovanim, te je isti u tom dijelu odbijen iz razloga što nije sukladan važećoj odvjetničkoj tarifi, kao što radnje koje nisu priznate nisu bile nužne za vođenje postupka.

U Zadru, 11. rujna 2025.

S u t k i n j a

Jasenka Glavan

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu, pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka.

DNA:

1. Tužitelju – protutuženiku po punomoćniku,

2. Tuženiku - protutužitelju po punomoćnici.

Nakon pravomoćnosti:

- Porezna uprava Zadar.