Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2395/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Jasne Momirović, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice ML, radi prekršaja iz čl. 85. st. 1. toč. 14. Zakona o zaštiti životinja (Narodne novine broj: 102/17., 32/19.), odlučujući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Puli, protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, broj: Pp-2575/2022 od 15. veljače 2023., na sjednici vijeća održanoj 11. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Puli i potvrđuje pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenica je na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07., 39/13,. 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođena od optužbe, zbog prekršaja iz čl. 85. st. 1. toč. 14. Zakona o zaštiti životinja, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljenici stavlja na teret, na način kako je to opisano u činjeničnom opisu optužbe, nije prekršaj.

2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, u kojoj u bitnom navodi da je prvostupanjski sud bio dužan sukladno čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona pozvati tužitelja da nadopuni ili ispravi optužni prijedlog, a što nije učinio pa je time povrijedio procesne odredbe vođenja postupka, te da je iz priloženih dokaza razvidno da predmetni pas u trenutku ugriza kritične zgode nije nosio brnjicu. Iz navedenih razloga predlaže da se pobijana odluka ukine ili preinači.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je neosnovana.

6. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ocijenio je da u konkretnom slučaju ima osnove za oslobađanje okrivljenice od optužbe, na temelju čl. 161. st 6. Prekršajnog zakona, te da je prvostupanjski sud pravilno i zakonito okrivljenicu oslobodio od optužbe i za takvu odluku je dao valjane razloge s kojima se slaže i ovaj sud, jer djelo na način kako je činjenično opisano u optužnom aktu, po propisu nisu prekršaji.

7. Naime, okrivljenica je oslobođena od optužbe, da bi:„ dana 24. veljače 2022. na području Ribarske ulice u Ližnjanu, šetala psa mješanca imena M, smeđe boje, označenog mikročipom broj 191035000132573, pri čemu je spomenuti pas ugrizao prolaznika za lijevu šaku“.

8. Takav činjenični opis djela nije potpun te djelo kako je opisano nije prekršaj jer u činjeničnom opisu djela nije navedeno na koji je konkretno način okrivljenica šetala psa, odnosno iz naprijed citiranog činjeničnog opisa uopće nije razvidno da li je ista šetala psa na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, što je bitno obilježje ovog prekršaja, budući da odredbom čl. 51. st. 2. zabranjeno držanje i postupanje s kućnim ljubimcima na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, posebice male djece te životinja, dok je u st. 3. propisana zabrana kretanja kućnih ljubimaca na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja. Nadalje, odredbom čl. 85. st. 1. toč. 14. i st. 3. istog Zakona, propisano je da će novčanom kaznom u iznosu od 20.000 do 50.000 kuna, kazniti za prekršaj fizička osoba ako drži i postupa s kućnim ljubimcima na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, posebice djece te životinja.

9. Dakle, prema naprijed navedenim zakonskim odredbama, bitno obilježje predmetnog prekršajnog djela čini takvo držanje i postupanje s kućnim ljubimcima, koje ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja, pa u činjeničnom opisu radnje prekršaja, da bi se isto djelo moglo podvesti pod predmetni prekršaj, moraju biti navedena konkretna postupanja, odnosno radnje ili propuštanja počinitelja iz kojih proizlazi bitno obilježje prekršaja, odnosno iz kojeg je razvidno da kućne ljubimce drže ili s njima postupaju na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja, a koja konkretizacija postupanja okrivljenice je u ovom slučaju izostala, već se u činjeničnom opisu samo navodi da je ista predmetne zgode i na određenom mjestu šetala psa, ali ne i na koji je način to činila, odnosno da li je pas tom prilikom bio vezan na uzici, da li je nosio brnjicu i sl. Naime, zakonski opis odnosno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja, a sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.

10. Slijedom navedenog, budući da u činjeničnom opisu radnje prekršaja navedenom u optužnom aktu, nije navedeno na koji je konkretno način okrivljenica kritične zgode šetala psa, odnosno nije razvidno da li je to činila na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja, što je konstitutivno obilježje predmetnog prekršaja, niti je iz takvog činjeničnog opisa razvidno da je do ugriza psa došlo isključivo zbog toga što okrivljenica psa nije šetala na način koji bi bio siguran za zdravlje i sigurnost ljudi ili je do ugriza psa došlo iz sasvim drugih razloga, djelo za koje se optužnim aktom optužuje, po propisu nije prekršaj, dok tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju ispravan zaključak prvostupanjskog suda o nepostojanju prekršaja.

11. Nadalje, budući da se u ovoj fazi postupka u konkretnom predmetu više ne može mijenjati činjenični opis prekršaja, navođenjem potpunog činjeničnog opisa radnji prekršaja iz kojih proistječu zakonska obilježja prekršaja, poštujući načelo zabrane reformatio in peius, trebalo je odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja i donijeti odluku kojom se potvrđuje presuda prvostupanjskog suda kojom je okrivljenica oslobođena od optužbe, za djelo opisano u izreci, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se optužuje, kako je opisano, po propisu nije prekršaj.

12. Zbog izloženih razloga, presuđeno je kao u izreci.

-

Zagreb, 11. rujna 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Hana Bogović, v.r.

Katica Lučić,v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Puli-Pola, u 4 otpravaka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.