REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J.F. Kennedya 11

P-1095/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Aleksandri Gumzej, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Stanislav Ostojić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu GRGIĆ & PARTNERI u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912 i umješača na strani tuženika WINER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362, kojeg zastupa punomoćnik Ante Puljiz, odvjetnik iz Zagreba, Poljička 5, radi naknade štete u iznosu od 9.078,35 EUR, nakon održane glavne rasprave zaključene 10. srpnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnice tuženika i punomoćnika umješača na strani tuženika, s danom objave 11. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 9.078,35 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 25. veljače 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 1 siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.101,33 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 11. rujna 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se u cijelosti kao neosnovan umješačev zahtjev za naknadu parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi u bitnome da se 31. kolovoza 2020. u 01:00 sati dogodio se štetni događaj – prometna nezgoda na način da je vozač JO upravljao osobnim vozilom marke BMW, vlasništvo društva IMPULS LEASING d.o.o., reg. oznake: [registarska oznaka] i kretao se autocestom A6, središnjom prometnom trakom iz mjera Oštrovice u smjeru Kikovice. Dolaskom kod km oznake 67 + 800 metara prednjim dijelom i donjim postrojem vozila je udario u kamionski pneumatik koji se nalazio na kolniku navedene autoceste. S obzirom da je za vozilo reg. oznaka: [registarska oznaka] kod tužitelja bila zaključena polica kasko osiguranja cestovnih vozila broj: 8305018743, to se tužitelju s odštetnim zahtjevom obratio vlasnik oštećenog vozila – društvo IMPULS LEASING d.o.o., kojem je tužitelj za štetu na vozilu 24. veljače 2021. isplatio iznos od 64.802,75 kn / 9.078,35 EUR. Tužitelj nadalje ističe da je do prometne nesreće došlo uslijed propusta tuženika u održavanju ceste uslijed čega je žrtvovana osnovna dužnost tuženika, a to je da omogući sigurno odvijanje prometa. Kako je tužitelj oštećenom vlasniku vozila isplatio novčani iznos na ime naknade štete, to ovim putem od tuženika, kao osoba koja je odgovorna za nastanak štete, potražuje povrat istog iznosa, a sve temeljem odredbe čl. 963. Zakona o obveznim odnosima. Tužitelj se tuženiku s regresnim zahtjevom obratio u mirnom postupku, ali tuženik po istome nije postupio. Slijedom svega naprijed predlaže donošenje presude kao u izreci.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Osporava odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja te ukazuje kako činjenica da se pneumatik našao na kolniku autoceste sama po sebi ne znači da tuženik nije postupao u skladu s pravilima i da je napravio propust. Osporava i uzročno posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja, s obzirom na to da je ophodarska služba tuženika u cijelosti postupila sukladno propisima i pravilima struke glede održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu s Pravilnikom o održavanju cesta (Narodne novine 90/14) te Pravilnikom o ophodnji javnih cesta, a sve sukladno odredbama Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11,18/13,22/13,54/13,148/13 i 92/14). Ističe da za štetu nastalu na autocesti tuženik odgovara po načelu krivnje i to u situacijama kada je šteta nastala kao posljedica nepropisnog održavanja autoceste i to suprotno zakonskoj obvezi, a utvrdi se da postoji uzročno posljedična veza između propusta i nastale štete. U predmetnom slučaju do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja autoceste, odnosno zbog propusta ili krivnje tuženika, već zbog krivnje treće osobe s čijeg je vozila otpao pneumatik, a koja ga je bila dužna ukloniti s autoceste te je svojim ponašanjem postupila suprotno odredbi čl. 35. st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Tuženik ukazuje i kako je ophodarska služba tuženika neposredno prije predmetne prometne nezgode obišla dionicu autoceste i mjesto nezgode, odnosno, ohodarska služba je mjestom prometne nezgode prošla u vremenu od 20,25 do 22,25 sati te dežurni radnici nisu primijetili nikakav predmet na kolniku autoceste, niti pneumatik, a što je razvidno iz dnevnika rada ophodara. Ističe i kako je iz dostavljene dokumentacije razvidno da u dnevniku rada nigdje nije evidentiran predmet na kolniku autoceste, jer da je, isti bi bio uklonjen. Nadalje, tuženik ističe isključivu krivnju treće osobe s čijeg je vozila ispao ili otpao pneumatik, a koja je bila dužna ukloniti ga s kolnika autoceste, te je svojim ponašanjem postupila protivno odredbi čl. 35. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojom je propisano da je vozač dužan s ceste ili cestovnog zemljišta ukloniti i predmete i stvari koje s njegova vozila padnu na cestu i cestovno zemljište. Nastavno na navedeno ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu predložio sudu da sukladno odredbi čl. 211. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08 – ispr., 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZPP) o otpočetoj parnici, s pozivom na miješanje obavijesti osiguravajuće društvo Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska 24, budući je s istim tuženik imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti, a što je sud i učinio dopisom od 6. rujna 2023. (list 138. – 139. spisa).

4. Navedeno društvo podneskom od 21. rujna 2023. (list 143. - 145. spisa) izjavilo je da stupa u ovu parnicu kao umješač na strani tuženika slijedom čega je raspravnim rješenjem od 21. veljače 2024. (list 160. – 164. spisa) dozvoljeno miješanje tom društvu u ovoj parnici na strani tuženika, sve u smislu odredbe čl. 211. ZPP-a. Predmetnim podneskom umješač je osporio osnovu i visinu utuženog potraživanja te se u daljnjem tijeku postupka pridružio svim navodima i prigovorima tuženika.

5. U daljnjem tijeku postupka stranke su dopunjavale iznesene tvrdnje na način da su na teorijskoj razini izložile svoja pravna shvaćanja te otvorile pravna pitanja koja su se pokazala kao sporna u ovoj pravnoj stvari.

6. Tijekom postupka sud je pročitao i izvršio uvid u sadržaj isprava koje prileže spisu i to: Potvrda MUP-a, PU primorsko-goranska, Postaja prometne policije Rijeka, Klasa: 211-04/20-O/6496, Urudžbeni broj: 511-09-34/06-O-205-2/2020 od 10. rujna 2020. (list 6. – 7. spisa), podatke o prometnoj nezgodi (list 8. spis), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za vozača UO (list 9. spisa), dopis tužitelja od 1. lipnja 2021. (list 10. spisa), situacijski plan (list 11. spisa), fotografije očevida (list 12. – 16. spisa), Obvezujuću ponuda kasko osiguranja cestovnih vozila broj 8305018743 (list 17. – 18. spisa), potvrda o plaćenoj premiji osiguranja (list 19. spisa), Uvjeti za kasko osiguranje cestovnih vozila (list 20. – 47. spisa), prijava i zahtjev za naknadu štete iz AK predmet: 2005 0320 6104 (list 48. - 50. spisa), prijava i zahtjev za naknadu štete kasko osiguranje motornog vozila 03/20-25 (list 51. – 52. spisa), Izvid štete broj 200503206104/2 (list 53. – 54. spisa), fotografije oštećenja – odštetni zahtjev broj 200503206104 (list 55. – 63. spisa), zahtjev za naknadi izvid (list 64. – 66. spisa), obračun visine štete (list 67. – 68. spisa), presliku prometne dozvole za vozilo registarske [registarska oznaka] (list 69. - 70. spisa), račun broj 7574/1/67 (list 71. – 72. spisa), sporazum o izvansudskoj nagodbi od 28. prosinca 2020. (list 73. spisa), dokaz o isplati iznosa od 68.468,67 kn od 24. veljače 2021. (list 74. spisa), dokaz o isplati iznosa od 3.665,92 kn od 24. veljače 2021. (list 74. spisa), regresni zahtjevi od 30. ožujka 2021. (list 76. – 77. spisa), regresni zahtjevi – opomena od 1. lipnja 2021. (list 78. spisa), putni radni list broj: A6-ČA-2020-Broj 2286 od 30. kolovoza 2020. za dnevnu smjenu (list 97. – 98. spisa), ophodarski dnevnik blok broj 8/2020, list broj: 10 od 30. kolovoza 2020. za dnevnu smjenu (list 99. spis), dnevnik rada blok broj: 9/2020, list broj: 28 od 30. kolovoza 2020. za dnevnu smjenu (list 100. spisa), putni radni list broj: A6 –ČA-2020- Broj:2288 od 30/31. kolovoza 2020. za noćnu smjenu (list 101. – 102. spisa), dnevnik rada blok broj: 9/2020, list broj: 29 od 30/31. kolovoza 2020.g. za noćnu smjenu (list 103. spisa), ophodarski dnevnik blok broj: 8/2020, list broj: 11 od 30/31. kolovoza 2020.g. za noćnu smjenu (list 104. spisa), zapisnik o prometnoj nesreći broj 59/2020 od 30/31. kolovoza 2020. (list 105. – 107. spisa), fotoelaborat (list 108. – 111. spisa), dnevnik rada referenta – operatera za praćenje prometa za dan 30/31. kolovoza 2020. (list 112. – 113. spisa), presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. lipnja 1997. poslovni broj Rev 2909/1994-2 (list 114. – 115. spisa), presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 6. listopada 2021. poslovni broj Rev 850/2018-6 (list 116. – 120. spisa), presuda Visokog trgovačkog suda u Zagrebu od 20. studenog 2018. poslovni broj Pž-4810/2017-2 (list 121. – 124. spisa), presuda i rješenje Visokog trgovačkog suda u Zagrebu od 22. veljače 2017. poslovni broj Pž- 1626/2014-3 (list 125. – 131. spisa), presuda Županijskog suda u Zagrebu od 24. veljače 2009. poslovni broj Gžn - 3789/08-2 (list 132. – 133. spisa), presuda Županijskog suda u Varaždinu od 8. ožujka 2019. poslovni broj Gž-966/2018- 2 (list 134. – 137. spisa), pisani iskaz svjedoka IO ovjeren kod javnog bilježnika (list 141. – 142. spisa), rješenje Visokog trgovačkog sud Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3293/2022-3 od 6. srpnja 2023. (list 150. – 153. spisa), dopis od 28. kolovoza 2023. s povratnicom (list 154. – 155. spisa), dopis MUP, PU Primorsko-goranska, PPP Rijeka od 4. ožujka 2024. uz CD (list 167. – 168. spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka JO (list 191. spisa), svjedoka ŠO (Iist 192. – 193. spisa) te je izveden dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prometne struke dipl.ing.prometa HO (nalaz i mišljenje, list 199. – 206. spisa, usmeno iznošenje nalaza i mišljenja na ročištu održanom 10. srpnja 2025., list. 215. – 217. spisa).

7. Sud je na ročištu održanom 21. veljače 2024. odbio tužiteljev dokazni prijedlog za saslušanjem svjedoka, policijskih službenika koji su izvršili očevid mjesta nesreće jer je isti ocijenio protivnim načelu ekonomičnosti i svrsishodnosti sadržanom u odredbi čl. 10. st. 1. ZPP-a. Pri tome je sud u postupku izvođenja dokaza u ovom sporu male vrijednosti sukladno odredbi čl. 220. ZPP-a, dokazivanjem po predloženim dokazima obuhvatio činjenice važne za donošenje odluke vodeći pri tome računa o načelu razmjernosti (čl. 10. ZPP-a). Isto tako, sud je odbio kao nesvrsishodan tužiteljev prijedlog za izvođenjem dokaza financijsko knjigovodstvenimm vještačenjem na okolnost izvršenog plaćanja premije osiguranja te izvršenog plaćanja naknade štete, kao i dokazni prijedlog za izvođenjem prometnog vještačenja na okolnost visine štete nastale na vozilu osiguranika tužitelja, a sve imajući u vidu da je tuženik učinio nespornim okolnosti na koje su gore navedena vještačenja predložena.

8. Izvedene dokaze sud je cijenio svakog zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a te je na temelju rezultata provedenog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

9. Predmet ovog spora je tužiteljev zahtjev za isplatom utuženog iznosa s pripadajućim zateznim kamatama od dana plaćanja štete pa do isplate, a koji iznos predstavlja visinu naknade koju je tužitelj isplatio svom kasko osiguraniku temeljem police automobilskog kasko osiguranja čije je vozilo oštećeno u prometnoj nezgodi 31. kolovoza 2020. koja je nastala naletom vozila na kamionski pneumatik koji se nalazio na kolniku središnje prometne trake autoceste A6, na 67km + 800m iz smjera Oštrovice u smjeru Kikovice, a za nastanak kojeg tužitelj tvrdi je odgovoran tuženik, pa stoga predmetnom tužbom ostvaruje svoje pravo regresa u smislu odredbe čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO).

10. Između stranaka nije sporna činjenica nastanka predmetnog štetnog događaja, činjenica isplate utuženog iznosa i premije te sam obračun visine utuženog potraživanja.

11. Sporna je pasivna legitimacija, uzročno posljedična veza između postupanja tuženika i nastalog štetnog događaja te odgovornost tuženika za nastanak istog.

12. U konkretnom postupku što se tiče utvrđivanja odgovornosti za štetu primjenjuju se odredbe Zakona o cestama (Narodne novine, broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23 i 133/23; dalje: ZC), Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 i 145/24), Pravilnika o ophodnji javnih cesta (Narodne novine, broj: 75/14 i 7/21) i Pravilnika o održavanju cesta (Narodne novine, broj: 9/14 i 3/21), dok tuženik odgovara za štetu po načelu presumirane krivnje, a kako je to propisano odredbom čl. 1045. ZOO-a koja sadržajno predstavlja mogućnost ekskulpacije tuženika u slučaju da dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

13. Autoceste su javne ceste koje su u stvarnopravnom smislu javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske u općoj uporabi (čl. 2. st. 1. t. 1. i čl. 3. st. 1. ZC-a).

14. Odredbom čl. 81. st. 1. ZC-a određeno je da tuženik upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, osim onih autocesta kojima upravlja koncesionar sukladno odredbama tog Zakona. Prema odredbi čl. 16. ZC-a javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane sukladno važećim propisima, dok prema odredbi čl. 26. st. 1. ZC-a u poslove održavanja javnih cesta spada: planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste i ophodnja. Nadalje, prema odredbi čl. 31. ZC-a poslovi upravljanja javnim cestama, osim drugih, su i osiguranje obavješćivanja javnosti o stanju i prohodnosti javnih cesta, izvanrednim događajima na njima i o meteorološkim uvjetima značajnim za sigurno odvijanje prometa.

15. Odredbom čl. 6. st. 2. ZSPC-a određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

16. Dakle, tuženik je društvo koje upravlja autocestama i njegova je zakonska obveza održavati autoceste (argument iz čl. 2. st. 1. t. 13. i. 17., čl. 26. i čl. 81. ZC-a), a redovito održavanje autoceste uključuje poduzimanje odgovarajućih mjera i radnji sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta, ali i sa svrhom održavanja i omogućavanja sigurnog i neometanog prometa na autocestama.

17. Uvidom u putni radni list broj: A6-ČA-2020-Broj 2286 od 30. kolovoza 2020. za dnevnu smjenu (list 97. – 98. spisa), ophodarski dnevnik blok broj 8/2020, list broj: 10 od 30. kolovoza 2020. za dnevnu smjenu (list 99. spis), dnevnik rada blok broj:

9/2020, list broj: 28 od 30. kolovoza 2020. za dnevnu smjenu (list 100. spisa), putni radni list broj: A6 –ČA-2020- Broj:2288 od 30/31. kolovoza 2020. za noćnu smjenu (list 101. – 102. spisa), dnevnik rada blok broj: 9/2020, list broj: 29 od 30/31. kolovoza 2020.g. za noćnu smjenu (list 103. spisa), ophodarski dnevnik blok broj:

8/2020, list broj: 11 od 30/31. kolovoza 2020.g. za noćnu smjenu (list 104. spisa), i dnevnika rada referenta – operatera za praćenje prometa za dan 30/31. kolovoza 2020. (list 112. – 113. spisa), razvidno je, između ostaloga, da je ophodarska služba tuženika 30. kolovoza 2020. tijekom prve smjene od 7:00 – 19:00 sati, tri puta izvršila ophodnju dionice na kojoj je nastala nezgoda, i to u vremenu od 7:30 – 11:30 sati, od 12:50 – 14:15 sati i od 16:10 – 18:05 sati, dok je tijekom smjene od 19:00 – 07:00 sati dana 30. i 31. kolovoza 2020. predmeta dionica obiđena dva puta, i to prvi puta u vremenu od 20:25 do 00:40 sati te drugi puta od 04:10 do 06:00 sati. Iz putnog radnog lista broj: A6 –ČA-2020- Broj:2288 od 30/31. kolovoza 2020. za noćnu smjenu (list 101. – 102. spisa) razvidno je također da je u 22:35 sati u pravcu kretanja Orehovica – Čavle upisano čišćenje kolnika, a čišćenje cestovnog pojasa od otpadaka navodi se i u ophodarskom dnevniku broj 8/2020, list broj: 11 od 30/31. kolovoza 2020.g. za noćnu smjenu (list 104. spisa) i to na mjestu 52-81 (km).

18. U svom iskazu osiguranik tužitelja, svjedok JO (list 191. spisa), iskazao je u bitnome da se kretao u smjeru Rijeke oko 1 u noći tog dana, sjeća se da su bili neki radovi na toj dionici autoceste i da nije radila rasvjeta te da je bilo jako mračno. Kada se dogodila nesreća nije uopće kočio jer nije vidio tj. registrirao da je guma na srednjoj traci autoceste već je auto iznenada poskočio i, poletio u zrak i spustio se dolje i on je odmah dao žmigavac i otišao do zaustavne trake. Iskazao je i da je bio jako jak udarac, kada je izašao van vidio je da je veliko oštećenje na prednjem dijelu auta te je tada pozvao policiju koja je pozvala ophodnju ceste odnosno ophodnja je došla prije policije. Kada je stigla ophodnja rekli su mu, a pošto je auto bio u recimo voznom stanju, da se odveze do naplatnih kućica na Grobniku i da će doći policija, a ophodari su u međuvremenu otišli vidjeti što je to autom pogodio i našli su gumu i donijeli su mu ju pokazati. Radilo se o velikoj gumi bez felge, a po rubu koji je bio oštećen zaključio je da se radilo o dotrajaloj gumi s nekog velikog kamiona ili kamionske prikolice. Na upit, a imajući u vidu da je svjedok iskazao da se guma prilikom naleta nalazila na srednjoj traci, da li se sjeća koliko je traka autoceste bilo na tom dijelu, svjedok je odgovorio da misli da ih je bilo tri dok je na daljnji upit kojom se brzinom tada kretao, odgovorio da se kretao brzinom od oko 130 – 140 km/h. Na pitanje da li je u tom trenutku bilo još vozila na autocesti, iskazao je da nije bilo nikoga i da je bio mrkli mrak, dok je na upit da li se sjeća koja su svjetla na automobilu tada bila upaljena, odgovorio da su bila upaljena automatska svjetla te da su u tom trenutku bila duga svjetla.

19. U svom iskazu, svjedok ŠO, ophodar tuženika (Iist 192. – 193. spisa) iskazao je u bitnome da mu je smjena tog dana počela preuzimanjem ophodarskog vozila 30. kolovoza 2020. u 19.00 sati i to nakon što je informiran o bitnim stvarima koje su se dogodile tokom dnevne smjene. Oko 20.30 krenuli su u obilazak dionice. Iskazao je i da se u obilasku vrši pregled kolnika, signalizacije i kolika je mogućnost vizualnog uočavanja zaštitne žičane ograde zbog mraka. Navedenu dionicu na kojoj se dogodila prometna nezgoda obišli su oko 22 sata. Na upit na kojoj se točno dionici nezgoda dogodila, svjedok je odgovorio da se dogodila na dionici Oštrovica-Kikovica međutim obilazak se vrši na cijeloj dionici odnosno izvršio ga je od čvora Čavle-Vrata-Orehovica-Čavle, a Oštrovica-Kikovica dionica se nalazi između čvora Vrata i čvora Orehovica u smjeru Rijeke. Nadalje, svjedok je iskazao da su se nakon izvršenog obilaska dionice vratili u bazu kako bi ispunili dnevnik rada i ophodarski dnevnik, a putni radni list se ispunjava u samom vozilu. Tada su oko 1 sat dobili dojavu od operatera Delnice koji je dobio dojavu od centra 112 o lakšoj prometnoj nezgodi na dionici Oštrovica-Kikovica tj. o naletu vozila na kamionski pneumatik. Svjedokovim dolaskom na mjesto nesreće uočeno je vozilo i kamionski pneumatik. Ozlijeđenih nije bilo, a vozilo se nalazilo na traku za spora vozila. U dogovoru s prometnom policijom, zbog mraka i slabe vidljivosti rekli su vozaču da ako je u mogućnosti ukloni oštećeno vozilo do naplatne postaje Kikovica, što je on i učinio te su i oni s ophodarskim vozilom otišli tamo. Po dolasku prometne policije, izvršen je očevid i po završetku očevida korisnik je nastavio dalje vožnju. Na upit da li sjeća koliko je vremena prošlo od kada je zadnji puta pregledao tu dionicu pa do predmetne nezgode, svjedok je odgovorio da je prošlo 2 – 3 sata. Na upit da li je za vrijeme vršenja ophodnje te noći uočio neki predmet na autocesti, odgovorio je da nije dok je na upit da li se sjeća koje je bilo ograničenje prometa na dijelu autoceste na kojem je nastala predmetna nezgoda, odgovorio da je ograničenje bilo 110 km/h jer se radi o brdsko planinskom dijelu autoceste. Nadalje, na upit da li je od početka njegove smjene bilo još nekih dojava o predmetima na autocesti, odgovorio je da nije. Svjedok je potvrdio i da je on ispunio i potpisao Putni radni list br. 2288 (list 101. – 102. spisa) i dnevnik rada (list 103. spisa). Na daljnji upit da li je dakle obilazak dionice na kojoj je došlo do predmetne nezgode vršio od 21.15 do 22.15 u pravcu kretanja Vrata-Orehovica na kojem je pravcu došlo do nezgode, svjedok je odgovorio da je i da je u to vrijeme vršeno i održavanje privremene prometne signalizacije. Na upit kakvi su bili uvjeti na cesti u smislu vidljivosti te kakvo je bilo stanje kolnika u vrijeme nastanka nezgode, odgovorio je da je vidljivost bila dobra bez magle, a kolnik je bio suh, dok je na upit da li je kolnik bio mračan ili osvijetljen, odgovorio da je bio mrak.

20. Prema ocjeni ovog suda, iz činjenice da je do predmetne prometne nezgode došlo zbog pneumatika na cesti, proizlazi ne samo šteta koju je zbog udara pneumatik na cesti pretrpjelo vozilo tužiteljevog osiguranika, već i uzročno posljedična veza između štetne radnje (propusta održavanja ceste u stanju sigurnom za promet).

21. Naime, imajući u vidu ranije u obrazloženju ove presude citiranu odredbu čl. 81. st. 1. ZC-a, ovdje tuženik upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, osim onih autocesta kojima upravlja koncesionar sukladno odredbama tog Zakona.

22. Nadalje, odredbom čl. 45. st. 4. ZC-a propisano je da pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar mora bez odgode, nakon saznanja, s ceste ukloniti sve zapreke ili druge posljedice zabranjenih radnji, koje bi mogle oštetiti javnu cestu ili ugroziti, ometati ili smanjiti sigurnost prometa na javnoj cesti.

23. Prema odredbi čl. 14. Pravilnika o održavanju cesta, nadzor nad stanjem cesta i objekata obavlja upravitelj ceste, putem redovitih i izvanrednih pregleda te izvođač radova redovitog održavanja ceste putem ophodarske službe.

24. Prema odredbi čl. 15. st. 1. Pravilnika o održavanju cesta, upravitelj ceste, odnosno izvođač radova na cesti, je u obvezi osigurati da se redoviti pregledi cesta i cestovnih objekata obavljaju ciklički i sukladno rasporedu utvrđenom na temelju mjesečnog odnosno višemjesečnog operativnog programa održavanja cesta.

25. Prema odredbi čl. 19. st. 1. Pravilnika o održavanju cesta, izvanredni pregledi obavljaju se: odmah nakon nastanka događaja kao što su prirodne katastrofe, teže prometne nesreće, požara, eksplozije, klizanja terena te drugih izvanrednih događaja koji imaju negativni utjecaj na ceste.

26. Prema odredbama čl. 20. st. 2. i 3. Pravilnika o održavanju cesta, ophodarska služba je dužna nadzirati sva događanja koja utječu na javnu cestu i promet na njoj te pregledavati (vizualno) stanje svih sastavnih dijelova javne ceste. Ophodarska služba obavlja manje radove održavanja ceste i provodi potrebne mjere i radnje za zaštitu javne ceste, koje je u mogućnosti obaviti s propisanom opremom i raspoloživim sredstvima. Podatke o izvršenom pregledu i obavljenim radovima ophodarska služba obvezna je zapisati i na propisani način pohraniti, te dostaviti upravitelju ceste.

27. Nadalje, odredbom čl. 2. Pravilnika o ophodnji javnih cesta, ophodnja javnih cesta obavlja se radi nadziranja stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima i meteoroloških uvjeta značajnih za sigurno odvijanje prometa, osiguranja iznenadno nastalog izvora opasnosti na javnoj cesti koji se nije mogao predvidjeti, provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima, otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama, osiguranja redovitih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti javnih cesta, obavljanja radova redovitog održavanja manjeg obima na javnim cestama, dok je odredbom čl. 3. st. 1. Pravilnika o ophodnji, ophodnja javnih cesta uspostavlja se i obavlja najmanje tri puta dnevno na autocestama i brzim cestama.

28. Kao što je već ranije navedeno, odredba čl. 26. ZC-a u poslove održavanja javnih cesta, među ostalim, uvrštava redovito i izvanredno održavanje javne ceste, dok odredba čl. 30. Pravilnika o održavanju cesta propisuje da redovno održavanje ceste propisuje, između ostalog i čišćenje ceste na način da se odstrani sve što može utjecati na sigurnost prometa, njegovu funkcionalnost i uređeni izgled ceste te zaštitu okoliša.

29. Dakle, tuženik je dužan ukloniti sve stvari koje dospiju na kolnik s okolnog okruženja. Zbog toga se odštetna odgovornost tuženika temelji na propustu održavanja ceste i procjenjuje se po kriteriju presumirane krivnje budući da je spomenutom odredbom čl. 1045. ZOO-a propisano tko drugome uzrokuje štetu dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

30. U konkretnom postupku tuženik je bio dužan dokazati kako nije bilo propusta u održavanju ceste. Međutim, prema ocjeni ovog suda tuženik to nije učinio jer osim izvedenih dokaza druge dokaze na tu okolnost nije predlagao.

31. Sama činjenica što je tuženik obavio redovitu ophodnju spornog dijela autoceste ne znači da nema tuženikovog propusta u održavanju ceste, a time niti tuženikove odgovornosti za štetu, a to iz razloga što je tuženik kao osoba koja upravlja autocestom bio dužan održavati cestu na način da je ona prohodna pa tako i spriječiti da stvari (konkretno kamionski pneumatik) dospiju na kolnik. Pri tome valja naglasiti i Iz putnog radnog lista broj: A6 –ČA-2020- Broj:2288 od 30/31. kolovoza 2020. za noćnu smjenu (list 101. – 102. spisa) razvidno je također da je u 22:35 sati u pravcu kretanja Orehovica – Čavle upisano čišćenje kolnika, a čišćenje cestovnog pojasa od otpadaka navodi se i u ophodarskom dnevniku broj 8/2020, list broj: 11 od 30/31. kolovoza 2020.g. za noćnu smjenu (list 104. spisa) i to na mjestu 52-81 (km).

32. Nadalje, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prometne struke dipl. ing. prometa HO (nalaz i mišljenje, list 199. – 206. spisa) sud je utvrdio dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja. Vještak u nalazu i mišljenju zaključuje da je provedeno vještačenje pokazalo sljedeće: Vozač osobnog vozila osiguranika tužitelja kretao se u noćnim uvjetima vožnje srednjom od tri vozne trake autoceste A6 između čvorova Oštrovica i Kikovica, kada je dolaskom pred vijadukt Melnik naletio prednjim donjim dijelom osobnog vozila na odvojeni vanjski dio s gazećim slojem pneumatika bez bočnica teretnog vozila i pregazio ga. Brzinu kretanja vozila prije i u trenutku naleta nije moguće utvrditi, pa tako niti isključiti prosječno iskazanu brzinu po vozaču od oko 135 km/h. Na kojoj se udaljenosti u mraku mogao opaziti odvojeni dio pneumatika, koji se bojom u bitnome ne razlikuje od asfaltnog zastora, dakle ne postoji izraziti kontrast između prepreke i podloge, pa da bi se prepreka jasno isticala iznad razine podloge, nemoguće je točno utvrditi jer ovisi o vrsti i dosegu upaljenog putnog svjetla. Vozač je iskazao da je imao upaljena duga svjetla. Vozač je izravno pregazio odvojeni dio pneumatika na srednjoj voznoj traci i tek nakon toga stao uz rub kolnika, iz čega se može zaključiti da se odvojeni dio pneumatika u mraku pod putnim svjetlom kojeg je trenutno imao upaljeno nije mogao zapaziti na vrijeme za njegovo reagiranje, a da bi se zaustavio, odnosno da bi zaobišao prepreku jer u susjednim trakama nije bilo prometa pa da bi zaustavljanje bilo nužno. Navedeno posredno ukazuje da je vozač sukladno svoj iskazu opazio odvojeni dio pneumatika na daljini koja manje ili više odgovara udaljenostima koje osobno vozilo prelazi za vrijeme reagiranja kočenjem ili skretanjem. Ova udaljenost bi za pozornog vozača bila između 37,5 m i 45,0 m, koje su daljine u području dosega prodornog kratkog svjetla, dok bi se za dugo svjetlo i za prepreku u vidu odvojenog dijela pneumatika ipak očekivao veći doseg koji se približava udaljenostima oko 100 m ispred osobnog vozila, kada bi za reagiranje pozornog vozača bilo moguće zaobići prepreku, ali ne i zaustaviti se ispred nje. Ako je dakle osobno vozilo imalo automatizirano upaljeno dugo svjetlo zbog mraka i nepostojanja vanjskog svjetla, onda jedino postoji mogućnost da je vozač imao produženo vrijeme reagiranja zbog neočekivanja prepreke na kakvu je naišao, pa nije stigao dovoljno rano reagirati i izbjeći nalet skretanjem ili automatika nije adekvatno funkcionirala pa je na osobnom vozilu bilo upaljeno kratko svjetlo, kod kojeg niti pozoran vozač ne bi mogao izbjeći štetu.

33. Podneskom od 21. siječnja 2025. (list 208. – 209. spisa) tuženik se očitovao na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka predloživši da vještak nalaz dopuni na način da se očituje da li bi vozač izbjegao nalet na predmetni pneumatik da je vozio unutar ograničenja brzine od 110 km/h te da je bilo upaljeno automatizirano dugo svjetlo kako to proizlazi iz iskaza samog vozača odnosno pri kojoj brzini bi nalet bio izbježiv, a uzimajući u obzir činjenicu kako je na predmetnom području autoceste na kojem se dogodila prometna nezgoda, brzina kretanja vozila bila ograničena na 110 km/h. Također, predlaže da se vještak očituje da li bi posljedice bile manje od onih koje su nastale pri brzini kretanja od 130-140 km/h i u kojem postotku, a da se vozilo kretalo unutar ograničenja brzine od 110 km/h.

34. Nadalje, podneskom od 17. veljače 2025. (list 211. – 213. spisa) tužitelj se očitovao na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka te na podnesak tuženika od 21. siječnja 2025. istaknuvši u bitnome kako iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je u konkretnom slučaju do naleta na pneumatik teretnog vozila koji se nalazio na kolniku autoceste došlo u noćnim uvjetima te da se zbog činjenice kako ne postoji izraziti kontrast između prepreke i podloge (jer se pneumatik u bitnome ne razlikuje od asfaltnog zastora) ne može sa sigurnošću reći na kojoj je udaljenosti vozač uočio prepreku, odnosno da isto ovisi o vrsti i dosegu upaljenog putnog svjetla.

35. Imajući u vidu da je tuženik u očitovanju na predmetni nalaz i mišljenje od predložio da se vještak dodatno očituje u pogledu mogućnosti uočavanja prepreke u konkretnom slučaju, tužitelj predlaže da se vještak također očituje odnosno dopuni svoj nalaz u pogledu okolnosti je li konfiguracija terena i izvedenosti kolnika na mjestu naleta na prepreku (pneumatik) utjecala na mogućnost uočavanja prepreke. Naime, iz zapisnika o očevidu i situacijskog plana proizlazi da se prometna nesreće dogodila na kolniku autoceste A6, km oznaka 67 + 800 m (vijadukt Melnik), na mjestu gdje je kolnik u nizbrdici od 4% te vozač prije dolaska na vijadukt Melnik prolazi kroz zavoj. Tužitelj stoga predlaže da se sudski vještak očituje je li opisani način na koji je kolnik izveden neposredno prije mjesta prometne nesreće od utjecaja na mogućnost uočavanja prepreka (pneumatika) na cesti u konkretnom slučaju. Također, tužitelj ističe da je iz zapisnika o očevidu razvidno da je ograničenje brzine na mjestu prometne nesreće bilo 120 km/h pa je stoga nejasno zašto tuženik navodi da je brzina kretanja vozila bila ograničena na 110 km/h. Zaključno, tužitelj također ukazuje da tuženik u ovom predmetu nije dostavio ispis (izvješće) GPS-a za vozilo koje je navodno vršilo ophodnju, a što obično čini, zbog čega se nameće pitanje vjerodostojnosti podataka koji su ručno upisani u ophodarske dnevnike i dnevnike rada te putne radne listove koje je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, a čiju vjerodostojnost je tužitelj već ranije osporio.

36. Usmeno iznoseći nalaza i mišljenja na ročištu održanom 10. srpnja 2025., list. 215. – 217. spisa) stalni sudski vještak u cijelosti je ostao kod pismenog nalaza i mišljenja. U odnosu na tuženikov podnesak gdje traži da se izjasni o mogućnosti izbjegavanja naleta pri brzini od 110 km/h za koju se navodi da je to bila ograničena brzina, vještak je istaknuo da u dokumentaciji policijskog očevida postoji podatak da je ograničenje brzine 120 km/h. Usprkos tome, da se osobno vozilo oštećenika kretalo brzinom od 110 km/h i da je imalo automatizirano dugo svjetlo, tada bi bilo moguće izbjeći nalet ako bi vozač reagirao skretanjem bilo u lijevu ili u desnu od tri vozne trake pri čemu se od automatiziranog svjetla očekuje karakteristika usmjeravanja snopa u smjeru zavojitosti kolnika. Dakle, kako se na mjestu nesreće radi o lijevom zavoju to bi automatizirano svjetlo trebalo pratiti zakretanje upravljača i osvjetljavanje više lijevo u odnosu na trenutnu usmjerenost vozila u odnosu na obično svjetlo koje se širi u pravcu u kojem je trenutno postavljeno osobno vozilo. U svezi posljedica koje bi se dogodile pri brzini od 110 km/h i iskazanoj brzini po svjedoku JO od 130 do 140 km/h, ne može se govoriti da bi opseg štete bio manji budući da se i u jednom i u drugom slučaju radi o relativno velikim naletnim brzinama kod kojih nije moguće precizno razlučiti mogućnost nastanka, odnosno nenastanka pojedinih oštećenja. Ovo poglavito nije moguće izraziti u nekom postotku.Vještak je nadalje, a u odnosu na podnesak tužitelja od 17. veljače 2025. naveo da se taj dio odnosi na okolnost iskazanu po svjedoku i njegovu reakciju koja bi se uklapala u slučaj ako prepreku ispred sebe ugleda na daljinama koje odgovaraju vremenu za koje vozilo prelazi put tijekom reagiranja kočenjem, odnosno skretanjem to jest svjedok ne bi uočio prepreke u dosegu koji bi omogućavao sustav automatskog svjetla, dakle ono koje prati zavoj i koje se podešava sukladno tome da li je automatizirano svjetlo neposredno prije nesreće imalo karakteristiku dugog svjetla ili kratkog. Naime, postoji problem za analizu automatskog svjetla jer se ne može nekom tehničkom metodom utvrditi jesu li na mjestu nesreće postojali uvjeti da bude upaljeno dugo svjetlo, te da li se prije nesreće dugo svjetlo prebacilo na kratko svjetlo. Na upit da li je u konkretnim uvjetima, dakle noćne vožnje i nepostojanja izrazitog kontrasta između prepreke i podloge, moguće sa sigurnošću utvrditi da je vozač istu prepreku uočio te mogao pravovremeno reagirati, vještak je odgovorio da okolnost da se ipak dogodila nesreća tako da je osobno vozilo pregazilo prepreku izravno na srednjoj traci, a imalo je slobodnu za obilazak lijevu i desnu voznu traku, odsustvo reakcije bi ukazivalo da na vozilu tog trenutka ne bi bilo upaljeno automatizirano dugo svjetlo koje slijedi zakrivljenost kolnika jer bi tada vozač imao dovoljno vremena za prestrojavanje i izbjegavanje naleta, pa kako se nalet dogodio to bi proizlazio posredan zaključak da je vozač prepreku ugledao na udaljenostima koje manje ili više odgovaraju udaljenostima na kojima se neosvijetljene prepreke mogu uočiti u dosegu kratkog svjetla kada se nalet više nije mogao izbjeći, i to kako pri brzini od 110 km/h pa prema iskazanoj brzini po svjedoku od 130 do 140 km/h. Na daljnji upit da li je izvedenost ceste na mjestu naleta, imajući u vidu da se ista pruža u zavoj i u nizbrdici od 4%, imala utjecaj na mogućnost uočavanja prepreke od strane vozača, vještak je odgovorio da ne u slučaju da je bilo upaljeno automatizirano dugo svjetlo koje slijedi zavoj kako se zakreće upravljač. Zaključno, na upit da li bi okolnost da se vozač kretao brzinom od 120 km/h utjecala na mogućnost izbjegavanja naleta, vještak je odgovorio da ne bi.

37. Ovaj sud nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka ocijenio je stručnim, jasnim, detaljnim i argumentiranim te ga je kao takvog u cijelosti prihvatio.

38. Slijedom gore navedenih utvrđenja stalnog sudskog vještaka, posebice u dijelu u kojem je ustvrdio u svezi posljedica koje bi se dogodile pri brzini od 110 km/h i iskazanoj brzini po svjedoku JO od 130 do 140 km/h, kako se ne može reći da bi opseg štete bio manji budući da se i u jednom i u drugom slučaju radi o relativno velikim naletnim brzinama kod kojih nije moguće precizno razlučiti mogućnost nastanka, odnosno nenastanka pojedinih oštećenja, te u dijelu u kojem je ustvrdio da okolnost da se nesreća dogodila na način da je osobno vozilo pregazilo prepreku izravno na srednjoj traci, a imalo je slobodnu za obilazak lijevu i desnu voznu traku, odsustvo reakcije bi ukazivalo da na vozilu tog trenutka ne bi bilo upaljeno automatizirano dugo svjetlo koje slijedi zakrivljenost kolnika jer bi tada vozač imao dovoljno vremena za prestrojavanje i izbjegavanje naleta, pa kako se nalet dogodio to bi proizlazio posredan zaključak da je vozač prepreku ugledao na udaljenostima koje manje ili više odgovaraju udaljenostima na kojima se neosvijetljene prepreke mogu uočiti u dosegu kratkog svjetla kada se nalet više nije mogao izbjeći, i to kako pri brzini od 110 km/h pa prema iskazanoj brzini po svjedoku od 130 do 140 km/h, pri čemu je vještak istaknuo kako postoji problem za analizu automatskog svjetla jer se ne može nekom tehničkom metodom utvrditi jesu li na mjestu nesreće postojali uvjeti da bude upaljeno dugo svjetlo te da li se prije nesreće dugo svjetlo prebacilo na kratko svjetlo, ovaj je sud utvrdio da osiguranik tužitelja nije uzrokovao predmetnu prometnu nezgodu, odnosno da do nesreće nije došlo zbog toga što isti nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, odnosno nije postupio po prometnom pravilu ili znaku sukladno odredbi čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

39. U odnosu na tuženikovu tvrdnju da je na predmetnoj dionici autoceste bilo na snazi ograničenje brzine od 110 km/h, valja naglasiti da je podatak ograničenja brzine kretanja od 120 km/h naveden u zapisniku o očevidu koji predstavlja javnu ispravu. Bez obzira na navedeno, stalni sudski vještak iskazao je kako okolnost da se vozač kretao brzinom od 120 km/h ne bi utjecala na mogućnost izbjegavanja naleta.

40. Slijedom svega navedenog, temeljem odredbe čl. 1045. i 963. ZOO-a te ranije u obrazloženju navedenih odredaba ZC-a, Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Pravilnika o ophodnji javnih cesta i Pravilnika o održavanju cesta tužbeni je zahtjev ocijenjen osnovanim te je odlučeno kao u t. I. izreke presude.

41. Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate (čl. 29. st. 1. ZOO-a). Dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje (čl. 183. st. 1. ZOO-a).

42. Obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete (čl. 1086. ZOO-a). Ako je oštećenik sam otklonio štetu prije donošenja sudske odluke, zatezne kamate teku od dana kad je šteta otklonjena, odnosno kad su učinjeni troškovi radi otklanjanja štete, a to je u konkretnom slučaju u trenutku izvršenog plaćanja (potvrda o izvršenom plaćanju-list 74.-75. spisa).

43. Odluka o troškovima postupka iz t. II. i III. izreke presude temelji se na odredbama čl. 154. st. 2., čl. 155. i 164. ZPP-a.

44. Tužitelju je tako priznat kao potreban za vođenje postupka zatraženi trošak zastupanja po odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23, dalje; Tarifa) i to: za sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7. t. 1. OT-a) uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR, za sastav podneska od 9. veljače 2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8.1. OT-a) uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR, za sastav podneska od 5. lipnja 2024. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8.4. OT-a) uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 62,50 EUR, za sastav podneska od 17. veljače 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8.1. OT-a) uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 21. veljače 2024., u iznosu od 200,00 (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 30. rujna 2024. kod Trgovačkog suda u Rijeci (saslušanje svjedoka zamolbenim putem) u iznosu od 200,00 (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR i za zastupanje na ročištu održanom 10. srpnja 2025., u iznosu od 200,00 (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR.

45. Tužitelju je priznat i zatraženi trošak za sudsku pristojbu na tužbu i to iznosu od 68,62 EUR (čl. 1. i 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj:

118/2018 i 51/23; dalje: ZSP i Tar. br. 1. t. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi – Narodne novine, broj: 37/23 dalje: Uredba), kao i trošak za sudsku pristojbu na presudu Tbr. br. 2. t. 1. Uredbe u iznosu od 68,62 EUR. Zaključno, tužitelju je priznat i iznos od 400,00 EUR na ime uplaćenog predujma za troškove vještačenja te iznos od 1,59 EUR na ime troška presnimavanja na CD (potvrda o izvršenom plaćanju – list 182. spisa). Dakle, tužitelju je priznat parnični trošak u iznosu od 2.101,33 EUR slijedom čega je odlučeno kao u t. II. izreke presude.

46. Odluka o zatraženoj zateznoj kamati na dosuđeni iznos troška temelji se na odredbi članka 151. ZPP-a, a visina stope određena je prema odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a.

47. Odluku o parničnom trošku iz t. III. izreke presude sud je donio primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a.

Zagreb, 11. rujna 2025.

SUDAC:

Aleksandra Gumzej

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu, i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.