REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] U 5

Poslovni broj: Us I-1372/2023-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja UŠ iz Republike Bosne i Hercegovine, Banja Luka, Zelengorska broj 29, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi stambenog zbrinjavanja, 11. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništavanja rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-371-01/22-03/22, URBROJ: 531-510-07-01/01-23-04 od 15. svibnja 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Karlovačke županije, Upravnog odjela za hrvatske branitelje i zdravstvo KLASA: UP/I-371-01/22-03/1, URBROJ: 2133-03/12-22-7 od 20. srpnja 2022., odbijen je zahtjev tužitelja za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje davanjem stana u najam u državnom vlasništvu, izvan područja posebne državne skrbi s osnove statusa bivšeg nositelja stanarskog prava.

2. Rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-371-01/22-03/22, URBROJ: 531-510-07- 01/01-23-04, od 15. svibnja 2023., odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv navedenog prvostupanjskog rješenja, kao neosnovana.

3. Navedena rješenja donesena su s obrazloženjem da tužitelj uz predmetni zahtjev nije dostavio svu dokumentaciju koju je sukladno članku 9. Uredbe o utvrđivanju statusa bivših nositelja stanarskih prava i članova njihovih obitelji, te uvjetima i postupku njihovog stambenog zbrinjavanja ("Narodne novine" , broj 133/13, dalje: Uredba) morao priložiti zahtjevu kojim je pokrenut predmetni upravni postupak, a koja je nužna radi utvrđivanja ispunjava li tužitelj uvjete za ostvarenje predmetnog prava na stambeno zbrinjavanje.

4. Osporeno rješenje tuženika doneseno je u ponovljenom postupku nakon što je ranije rješenje prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I-019-06/14-03/07, URBROJ: 2133- 03-03/10-16-3 od 28. rujna 2016., poništeno i vraćeno na ponovni postupak rješenjem tada nadležnog Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Sektora za upravno-pravne poslove, Službe za drugostupanjski postupak, posebna prava i upravni nadzor, Odjela za drugostupanjski postupak i upravni nadzor, KLASA: UP/II-371-01/21-01/05, URBROJ: 510-05-01-01/01-22-04, od 4. ožujka 2022., s uputom da u ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo pozove tužitelja na dostavu dokaza radi utvrđenja jesu li ispunjeni uvjeti za ostvarenje predmetnog prava te da potom sukladno utvrđenim činjenicama donese odluku u postupku.

5. Tužitelj osporava zakonitost tuženikova rješenja i u tužbi navodi, u bitnome, sljedeće. Točno je da je tužitelj bio nositelj stanarskog prava od 1980. do 1995. te u tu svrhu navodi da prilaže potvrdu da je bio nositelj stanarskog prava u Rijeci i ugovor o stanarskom pravu u [adresa]. Nadalje, navodi da je njemu i njegovoj obitelji oduzeto pravo na stalni boravak rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova broj: 511-01-42- UP/I-7626/1-1995, od 23. svibnja 1995. te da je **.**.1991. NŠ nezakonito ušao u njegovu imovinu i prisvojio ju. Nadalje, tužitelj navodi da prilaže svoju izjavu i izjave supruge da nema nekretnina u prijavljenim općinama, fotokopije osobnih iskaznica, rodne listove za sebe, suprugu i sina, vjenčani list, punomoć za primanje pošte te potvrdu o upisu sina u knjigu državljana. Tužitelj traži da Sud prihvati njegov zahtjev za stambeno zbrinjavanje u Rijeci, uvažavajući njegovo stečeno pravo nositelja stanarskog prava. Iz navedenog proizlazi da tužitelj traži da Sud usvoji tužbu i meritorno riješi ovu upravnu stvar.

6. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da ostaje u cijelosti kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog akta te predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

7. Nesporno je u ovoj upravnoj stvari da je tužitelj podnio zahtjev za stambeno zbrinjavanje 30. travnja 2012., a radi stambenog zbrinjavanja davanjem u najam stana u državnom vlasništvu u Primorsko-goranskoj županiji, u gradu Rijeci. Nadalje, nesporno je i da je tužitelj bio nositelj stanarskog prava u Rijeci, na adresi [adresa], koji stan je predao 1. studenog 1988. zbog premještaja u garnizon [adresa], a nakon čega je to pravo uživao do 1991. na stanu u [adresa], na adresi KŠ.

8. Sporno je u ovoj upravnoj stvari, ispunjavaju li tužitelj i članovi njegove obitelji propisane uvjete za stambeno zbrinjavanje sukladno odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", broj 86/08, 57/11, 51A/13, 148/13, 76/14, 147/14 i 18/15, dalje: Zakon o područjima posebne državne skrbi) i Uredbe.

9. Budući da su pravno odlučne činjenice među strankama nesporne, da tužitelj osporava samo primjenu prava, a stranke u tužbi i odgovoru na tužbu nisu izričito zatražile održavanje rasprave, Sud je bez održavanja rasprave, primjenom odredbe članka 98. točke 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) i odredbe članka 8. ZUS-a prema kojoj je Sud dužan upravni spor provesti brzo, bez odugovlačenja i uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, ovaj spor riješio bez održavanja rasprave.

10. Na temelju razmatranja nespornih činjenica i spornih pravnih pitanja, Sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

11. Odredbom članka 51. stavka 5. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima ("Narodne novine", broj 106/18, 98/19 i 82/23) propisano je da postupci po zahtjevima bivših nositelja stanarskog prava koji su podneseni do stupanja na snagu ovoga Zakona, a o kojima nije odlučeno do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi i Uredbi.

12. Odredbom članka 12. stavka 2. Zakona o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", broj 86/08 i 57/11, dalje: Zakon) važećeg u vrijeme pokretanja ove upravne stvari, propisano je da je uz zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnositelj obvezan priložiti za sebe i sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje sljedeću dokumentaciju:

1. presliku važeće osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave,

2. uvjerenje o prebivalištu za razdoblje od 8. listopada 1991. do trenutka podnošenja zahtjeva,

3. uvjerenje nadležnog ureda za katastar o ne/posjedovanju nekretnina, 4. uvjerenje nadležnog Općinskog suda da ima/nema u vlasništvu nekretnine, 5. potvrdu nadležne porezne ispostave o prometu nekretnina,

6. potvrdu o nekažnjavanju prema članku 29. ovoga Zakona.

Stavkom 3. istog članka propisano je da je za potrebe postupka podnositelj obvezan priložiti za sebe i sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje i ostalu potrebnu dokumentaciju na temelju zahtjeva Ministarstva. Stavkom 4. propisano je da je dokumentaciju iz stavka 2. točke 3. do 5. ovoga članka potrebno dostaviti za mjesta gdje je korisnik imao prijavljena prebivališta od 8. listopada 1991. do trenutka podnošenja zahtjeva, te za mjesto trenutnog boravka.

13. Odredbom članka 5. Uredbe o utvrđivanju statusa bivših nositelja stanarskih prava i članova njihovih obitelji, te uvjetima i postupku njihovog stambenog zbrinjavanja ("Narodne novine", broj 133/13, 106/18), koja se na predmetni postupak primjenjuje na temelju čl. 13. iste, propisano je da pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 2. ove Uredbe može ostvariti podnositelj zahtjeva i članovi njegove obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu u skladu s odredbama posebnog zakona koji uređuje obiteljske odnose:

1. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. godine, odnosno ako nisu stekli pravi položaj zaštićenog najmoprimca,

2. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području država nastalih raspadom SFRJ ili drugim državama u kojima borave odnosno u kojima su boravili ili da istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. godine, odnosno nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca. Činjenice o vlasništvu ili suvlasništvu drugog useljivog stambenog objekta ili njegovoj prodaji, darovanju ili otuđenju iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se u vrijeme podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje (stavak 2.).

14. Odredbom članka 9. stavka 1. Uredbe propisano je da se zahtjevu za stambeno zbrinjavanje obvezno prilaže, za podnositelja zahtjeva i za sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje, sljedeća dokumentacija:

1. preslika važeće osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave,

2. uvjerenje o prebivalištu za razdoblje od 8. listopada 1991. godine do trenutka podnošenja zahtjeva,

3. uvjerenje katastra o ne/posjedovanju nekretnina za mjesta prebivališta od 8. listopada 1991. godine do trenutka podnošenja zahtjeva te za mjesta boravka u navedenom razdoblju,

4. uvjerenje nadležnog općinskog suda da na području Republike Hrvatske imaju/nemaju u vlasništvu nekretnine za razdoblje od 8. listopada 1991. godine do dana podnošenja zahtjeva,

5. potvrdu nadležne porezne ispostave o prometu nekretnina za mjesta prebivališta od 8. listopada 1991. godine do trenutka podnošenja zahtjeva te za mjesta boravka u navedenom razdoblju,

6. dokaz da podnositelj zahtjeva nije pravomoćno osuđen ili da protiv njega nije podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu,

7. dokaz o statusu nositelja stanarskog prava odnosno člana obiteljskog domaćinstva nositelja stanarskog prava,

8. ovjerene izjave podnositelja zahtjeva i članova njegovog obiteljskog domaćinstva da nemaju u vlasništvu stan ili obiteljsku kuću pogodnu za stanovanje u mjestima prebivališta, uključivo i mjesto stana/kuće koja je predmet najma/obnove, ili da iste nekretnine nisu prodali, darovali ili na drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. godine. Ove izjave obvezno sadrže podatak o mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva u inozemstvu u razdoblju od 8. listopada 1991. godine do dana podnošenja zahtjeva. Stavkom 2. istog članka propisano je da podnositelj zahtjeva dostavlja dokumentaciju iz stavka 1. točaka 1., 7. i 8. ovog članka. Dokumentacija iz točaka 2., 3., 4., 5. i 6. iz evidencija koje se vode u Republici Hrvatskoj pribavlja se službenim putem. Dokumentaciju iz točaka 2., 3. i 5. iz evidencija koje se vode u inozemstvu, dostavlja podnositelj zahtjeva.

15. Odredbom članka 47. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP) propisano je da je stranka dužna iznijeti točno, istinito i određeno činjenično stanje na kojem temelji svoj zahtjev. Kad se ne radi o općepoznatim činjenicama, stranka je dužna za svoje navode ponuditi dokaze i po mogućnosti ih podnijeti. Ako stranka tako ne postupi, službena osoba zaključkom će je pozvati da to učini u primjerenom roku (stavak 2.). Kad stranka nije u ostavljenom roku dostavila zatražene dokaze, a postupak je pokrenut na zahtjev stranke, službena osoba ocijenit će od kakve je to važnosti za rješavanje upravne stvari. Ako se bez tih dokaza ne može udovoljiti zahtjevu stranke, zahtjev će se rješenjem odbiti (stavka 3.).

16. Iz spisa predmeta upravnog postupka i ovog spora, razvidno je da tužitelj uz svoj zahtjev, a niti kasnije tijekom upravnog postupka, nije dostavio uvjerenja o prebivalištu za razdoblje od 8. listopada 1991. do podnošenja zahtjeva, uvjerenje katastra o ne/posjedovanju nekretnina za mjesta prebivališta od 8. listopada 1991. do podnošenja zahtjeva te za mjesta boravka u navedenom razdoblju i dokaz o statusu nositelja stanarskog prava odnosno člana obiteljskog domaćinstva nositelja stanarskog prava kojom bi dokazao osnovanost zahtjeva, iako je na to bio pozvan dopisom prvostupanjskog tijela od 28. ožujka 2022. (koji je tužitelju uredno dostavljen 4. travnja 2022.), a kako su to utvrdila i upravna tijela u svojim rješenjima. Stoga je ocjena Suda da je osporeno rješenje tuženika pravilno i zakonito.

17. Naime, za ocjenu o tome ispunjava li tužitelj propisane uvjete za priznanje prava na stambeno zbrinjavanje nužno je da podnositelj zahtjeva sve Zakonom i Uredbom propisane priloge priloži svom zahtjevu, odnosno da ih tijekom postupka pribavi i uloži u spis predmeta, a kako bi se na temelju njih mogle utvrditi odlučne činjenice za rješavanje ove upravne stvari. Navedeni prilozi moraju se priložiti u cijelosti, a podnositelj zahtjeva ne može proizvoljno odrediti koje će od propisanih priloga priložiti svom zahtjevu. S obzirom da tužitelj niti po pozivu prvostupanjskog tijela od 28. ožujka 2022. nije dostavio svu propisanu dokumentaciju, a na koju mu je i to tijelo ukazalo navedenim dopisom, ocjena je Suda da u ovoj stvari nisu ispunjeni uvjeti za usvajanje tužiteljeva zahtjeva i priznanje prava na stambeno zbrinjavanje njega i njegove obitelji.

18. Dokazi o prometu nekretnina, o prebivalištu, stanje posjeda i vlasništvo nekretnina u inozemstvu nužni su za utvrđivanje ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete iz članka 5. Uredbe, pa kako tražene dokaze tužitelj nije dostavio niti uz zahtjev, niti po pozivu tijela, a niti naknadno, to su upravna tijela pravilnom primjenom članka 47. stavka 3. u svezi citiranih odredbi Uredbe i Zakona utvrdila da se bez te dokumentacije zahtjevu ne može udovoljiti, te je zahtjev zakonito odbijen.

19. Nadalje, Sud ističe, iako je prema članku 3. stavku 1. točki 1. ZUS-a predmet upravnog spora ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) zbog čega za ocjenu zakonitosti osporenog rješenja nisu od utjecaja činjenice i isprave koje stranke iznose tek u upravnom sporu, da na drugačiju odluku u ovom sporu nisu od utjecaja niti isprave koje je tužitelj priložio u tužbi. Naime, uz tužbu je tužitelj priložio isprave koje se od ranije već nalaze u spisu upravnog postupka (dakle dio od propisanih isprava) te isprave za koje mjerodavni propisi uopće ne propisuju da ih je nužno priložiti uz zahtjev za stambeno zbrinjavanje (kao što su rodni listovi, izvodi iz matičnih knjiga, potvrda o državljanstvu, popis oduzete imovine te preslike vanjskih stranica izbjegličke iskaznice), zbog čega te isprave, čak i kad bi se mogle uzeti u obzir pri ocjeni zakonitosti ranije donesenog rješenja tuženika, ne mogu dovesti do priznanja predmetnog prava tužitelju, s obzirom da i nadalje nedostaje dio isprava za koje je propisano da moraju biti priložene predmetnom zahtjevu. Osim toga, ističe se i da pogrešno tužitelj navodi u tužbi da on ima stečeno pravo nositelja stanarskog prava, a iz razloga što je stanarsko pravo ostvarivao na temelju svog zaposlenja u vojsci bivše države te je to pravo uživao u ograničenom vremenskom trajanju samo za vrijeme obavljanja vojne službe. Za ostvarenje tog prava nije bilo dovoljno ispunjenje propisanih uvjeta, već je za to bila nužna odluka nadležnog tijela, stoga ono ne može predstavljati stečeno (trajno) pravo korisnika ranijih društvenih stanova. Stoga je ocjena Suda da tužitelj iznesenim tužbenim navodima i podnesenim prilozima nije dokazao da je svom zahtjevu priložio sve obvezujuće priloge te nije s uspjehom osporio sporno rješenje tuženika.

20. Slijedom svega navedenog, osporavano rješenje tuženika ocjenjeno je zakonitim pa je stoga sud na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, kako je to navedeno u izreci ove presude.

U Rijeci 11. rujna 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. i čl. 127. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćenici tužitelja Slađani Čanković, odvjetnici u Zagrebu, Preradovićeva 18/1

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb,

Ulica Republike Austrije 20