REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10413/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. NT, zbog prekršaja iz članka 39.a stavak 1. točke 5. i dr. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“ broj 117/2003., 71/2006., 43/2009., 34/2011. i 114/2022.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 2. rujna 2024., broj: Pp -4793/2023-8, u sjednici vijeća održanoj 11. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba okr. NT kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
II. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. NT je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 60,00 (šezdeset) eura, u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 2. rujna 2024., broj: Pp - 4793/2023-8, proglašen je krivim okr. NT da je, na način činjenično opisan u točki a) izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 39.a stavak 1. točke 5. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koji mu je, utvrđena novčana kazna 900,00 eura te da je na način činjenično opisa u točki b) izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 39. stavak 1. točke 6. istog zakona, za koji mu je utvrđena novčana kazna 500,00 eura, pa mu je na temelju članka 39. stavak 1. točke 2. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna od 1.400,00 eura, koju je dužan platiti u roku 60 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja 2/3 izrečene novčane kazne te je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupku 40,00 eura.
1.1. Istom presudom, okr. NT je na temelju članka 32. stavak 1. točke 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima izrečena zaštitna mjera zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske na kojima nastupa HNK Hajduk i Hrvatska nogometna reprezentacija, s obvezom javljanja u policijsku postaju u trajanju od 1 (jedne) godine.
2. Protiv te presude, okr. NT pravodobno je putem branitelja Tonija Marinkovića odvjetnika u Odvjetničkom društvu Ivančević Marinković&Partneri podnio žalbu naznačujući da se žali zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. Žaleći se zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni i zaštitnoj mjeri, okrivljenik ističe da mu je izrečena previsoka novčana kazna, budući da su mu mjesečna primanja 840,00 radi čega će plaćanjem novčane kazne biti doveden u imovinske neprilike. Nadalje, okrivljenik ističe da je priznao krivnju za počinjene prekršaje te da se ispričao svima kojima je svjim ponašanjem nanio štetu te se pokajao i obećao da se isto više neće ponoviti, a iz toga da je jasno da ga pogađa njegovo protupravno ponašanje te da ga se srami, a time da mu je i jasna ozbiljnost štete koju je nanio svojim protupravnim ponašanjem. Isto tako, ističe da je pogrešno prvostupanjski sud cijenio njegovu dosadašnju osuđivanost jer nije osuđivan za istovjetni prekršaj.
5.1. Razmotrivši sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud te okolnosti u dostatnoj mjeri vrednovao i da njihova preocjena nije potrebna.
5.2. Za prekršaj za koji je okr. NT proglašen krivim u točki a) zakonom je propisana novčana kazna od 660,00 do 3.310,00 eura ili kazna zatvora od najmanje 30 dana, dok je za prekršaj za koji je proglašen krivim u točki b) zakonom propisana novčana kazna od 260,00 do 1.990,00 eura ili kazna zatovra do 30 dana, pa izrečene novčane kazna od 900,00 eura i 500,00 eura, predstavljaju novčane kazne izrečene u iznosu bliže zakonskom minimalno zapriječenom iznosu kao blažu vrste kazne za predmetni prekršaj. Imajući na umu jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra i stupanj pogibeljnosti, koji se ogleda i u tome što je sam zakonodavac predvidio da se za ove prekršaje osim novčane može izreći i kazna zatvora i to od najmanje 30 dana za prekršaj iz točke a) te kazna zatvora do 30 dana za prekršaj iz točke b), a naročito imajući na umu da je okrivljenik pravomoćno osuđivan za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnost, a što proizlazi iz Potvrde Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije od 27. kolovoza 2024., pravomoćnom presudom Općinskog suda u Metkoviću, broj: Pp J-270/2020 od 30. ožujka 2023., pravomoćno 7. studenog 2023. koju okolnost je pravilno prvostupanjski sud cijenio kao otegotnu okolnost, otklonjena je mogućnost izricanja blaže kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem, kako se to sugerira u žalbi. U tom smislu, nisu osnovani žalbeni navodi okrivljenika kojima ističe da je pogrešno prvostupanjski sud kao otegotnu okolnost cijenio dosadašnju osuđivanost okrivljenika jer da se ne radi o istovjetnom prekršaju, budući da se radi o prekršaju iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti, a što očigledno ukazuje na sklonost okrivljenika društveno neprihvatljivim načinima ponašanja pa je u tom smislu dosadašnja osuđivanost okrivljenika okolnost pravilno od strane prvostupanjskog sud cijenjena kao otegotna okolnost neovisno o činjenici da u konkretnom slučaju okrivljenik nije osuđivan radi prekršaja iz oblasti Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
5.3. Isto tako, pravilno je prvostupanjski sud imajući u vidu naprijed navedene okolnosti te činjenicu specifičnosti športskih natjecanja kao vrste javnih okupljanja cijenio prilikom izricanja zaštitne mjere zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske na kojima nastupa HNK Hajduk i Hrvatska nogometna reprezentacija, s obvezom javljanja u policijsku postaju u trajanju od 1 godine.
5.4. Stoga, žalba okrivljenika zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama nije osnovana.
6. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/2013.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura) pa iznos od 60,00 eura predstavlja gotovo minimalno mogući iznos paušalne svote, a time po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje te uzdržavanje osoba koje je okrivljenik eventualno dužan uzdržavati.
7. Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 11. rujna 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
