REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-3633/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Zrinjki Matijević, uz sudjelovanje Ivane Pavić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okr. Č d.o.o. i II. okr. ČJ, zastupani po braniteljici Marini Lacković, odvjetnici u [adresa], zbog prekršaja kažnjivih po čl. 247.st.2.t.1.i st. 5. Zakona o strancima ( Narodne novine 133/20, 114/22, 151/22), čl. 172.st.2.toč.5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ( Narodne novine 157/13,151/14,33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i čl. 150. st.1. i st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ( Narodne novine 80/13,137/13, 98/19, 33/23), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Ispostava u Daruvaru, klasa: 034-03/24-01/18, ur.broj: 443-02-05-15/24-7 od 17.09.2024. godine, nakon provedene glavne rasprave održane u prisutnosti tužitelja dana 08. rujna 2025. godine, na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona, dana 11. rujna 2025. godine, javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I. okrivljena pravna osoba Carmen d.o.o., OIB 02933466275, sa sjedištem u [adresa],
II. okrivljenik odgovorne osobe u pravnoj osobi : ČJ, kći I, rođ. **.**.1989. g. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, prekršajno nekažnjavana, sa prebivalištem u [adresa],
k r i v i s u
1. što su kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi dana 24. travnja 2024. godine na gradilištu Župe Presvetog Trojstva, Župnog ureda u Daruvaru, Trg kralja Tomislava 5, koristili rad državljana treće zemlje radnika IJ, OIB [osobni identifikacijski broj], državljana R Kosovo, za obavljanje poslova iznošenja drvenih greda i radnika HJ, OIB [osobni identifikacijski broj], državljana R Kosovo, za obavljanje poslova struganja unutarnjeg zida hodnika metalnim pajserom, a da nisu imali dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada,
čime su počinili prekršaj iz čl.88.st.1. Zakona o strancima, kažnjiv po čl.247.st.2.toč.1. i st.5. cit. Zakona,
2. što kao pravna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, radnike IJ i HJ koji su za I.okr. započeli s radom na gradilištu Župe Presvetog Trojstva, Župnog ureda u Daruvaru, Trg kralja Tomislava 5, dana 24. travnja 2024. godine, nisu prijavili nadležnom tijelu na obvezno zdravstveno osiguranje u zakonskom roku od osam dana od dana početka rada, a što su bili dužni učiniti najkasnije do dana 03. svibnja 2024. godine,
čime su postupili suprotno odredbi iz čl.120.st.4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjivo po čl. 150.st.1.toč.2. i st.3. istog Zakona,
pa se temeljem citiranih propisa uz primjenu čl.37 PZ-a utvrđuje
I. okr. Carmen d.o.o.
za djelo prekršaja iz toč. 1.) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 2.200,00 eura (dvijetisućedvjestoeeura),
za djelo prekršaja iz toč. 2) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 3.200,00 eura (tritisućeidvjestoeura),
a II. okr. ČJ
za djelo prekršaja iz toč. 1.) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 420,00 eura (četristodvadeseteura),
za djelo prekršaja iz toč. 2) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 eura (tristoeura),
pa se na temelju čl. 39. st. 1. toč. 2. Prekršajnog zakona
I. okr. pravnoj osobi Carmen d.o.o. izriče
UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 5.400,00 eura (pettisućaičetristoeura),
II. okr. odgovornoj osobi ČJ izriče
UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 720,00 eura (sedamstodvadeseteura).
Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona I. i II. okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženim predlošcima uplatnica u roku od 60 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona ukoliko I i II. okrivljenici u navedenom roku plate 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.
II. Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. toč. 3 Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60 eura (šezdeseteura) SVAKI, u korist Državnog proračuna, na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 60 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i st. 11. Prekršajnog zakona.
III.
Temeljem odredbe čl. 181.toč.5. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) ODBIJA SE OPTUŽBA protiv:
I. okrivljena pravna osoba Carmen d.o.o. i
II. okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi ČJ,
3. da nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja nisu podnijeli prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje za radnike IJ i HJ, koji su za poslodavca Carmen d.o.o. započeli s radom na gradilištu Župe Presvetog Trojstva, župni ured u Daruvaru, Trg kralja Tomislava 5, dana 24. travnja 2024. godine, u zakonskom roku najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, odnosno do dana 24. travnja 2024. godine,
pa da bi time počinili prekršaj iz čl.112.st.1.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjivo po čl.172.st.2.toč.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Ispostava u [adresa], podnio je Općinskom sudu u Bjelovaru optužni prijedlog klasa:034-03/24-01/18, ur.broj: 443-02-05-15/24-7 dana 23. rujna 2024. godine, protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. Odlukom Visokog prekršajnog suda RH br. 31 Su-301/2025 od 04.03.2025.g. predmet je delegiran ovom Sudu na rad.
3. Prilikom održavanja glavne rasprave, sud je utvrdio da se za prekršaj iz čl.172.st.2.toč.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju postupak neće voditi jer se radi o presuđenoj stvari.
4. II.okr. je u svojoj obrani pred ovim sudom istaknula da se ne smatra krivom i ne priznaje prekršaje za koji ju se tereti. Istaknula je da je direktorica tvrtke Carmen d.o.o., da tvrtku vodi već 11 godina, te je obranu dala u ime pravne osobe i u svoje ime. Naglasila je da do sada nikada nije bila kažnjavana, iako u firmi zapošljava 10-20 radnika. S obzirom na stanje na tržištu rada, podnijela je zahtjev za ishođenje dozvole za rad za tri državljanina treće zemlje. Naime, među navedenima radnicima bili su sporni radnici i to IJ i HJ, koji su državljani R Kosovo. Hrvatski zavod za zapošljavanje pozitivno je ocijenio njezin zahtjev za ishođenje dozvole, te su navedeni radnici pozitivno ocijenjeni i od PP Daruvar, ali je problem bio što su navedeni radnici radili u Splitu, i za taj rad imali dozvolu. Iako je tvrtka iz Splita podnijela zahtjev za ukidanje dozvole za rad navedenim radnicima, te je ona u nekoliko navrata požurivala izdavanje dozvole za njihov boravak i rad za njezinu tvrtku, navedena joj dozvola nije izdana. Dakle, dok je čekala dozvolu za boravak i rad za navedene radnike, isti su došli u [adresa] te ju zamolili da im sredi smještaj, pa ih je 24. travnja 2024.g. odvela u Župni ured u [adresa] da bi im tamo pokazala što će raditi. U sporno vrijeme njezini su radnici radili na unutarnjem uređenju Župe te je za taj posao imala angažirane i podizvođače koji su već dovršili posao na stubištu te im je za navedeni posao izdan račun te uplaćena usluga. Predmetne je radnike ostavila kod župnika u Župnom uredu dok je otišla kupiti im hranu. Naglasila je da navedenim radnicima nije dala nalog za rad već ih je dovela u Župni ured s namjerom da vide što će raditi. U međuvremenu, dok je bila u dućanu, kontaktirao ju je župnik te ju obavijestio da je došla inspekcija s policijom. Odmah se vratila u Župni ured. Inspektor i pol. službenici vrlo su se grubo ponašali prilikom nadzora, te je stekla dojam da su već donijeli odluku da su prekršili zakone, iako navedeni radnici nisu trebali taj dan uopće raditi. Navod da je HJ obavljao poslove struganja unutarnjeg zida hodnika metalnim pajserom netočan je i protivan stvarnom stanju jer je unutarnji zid hodnika već bio uređen te je za taj posao bio i podmiren račun. U svezi navoda da je AJ iznosio drvenu gredu navela je da istome nije odredila da iznosi navedenu gredu, već ga je župnik zamolio da ovu gredu iznese pa je on to i učinio, međutim, ne po njenom nalogu niti u ime firme za koju je trebao raditi već je htio pomoći župniku koji ga je zatražio ovu uslugu. Pridodala je da prilikom insp. nadzora nije bilo sudskog tumača, već su putem telefona kontaktirali neku osobu koja je rođena na Kosovu i koja je prevodila radnicima razgovor policije i inspekcije. Dok je prisustvovala nadzoru, čula je da prevoditeljica netočno prevodi neke činjenice poput mjesta rođenja ispitivanih radnika pa je odmah i ukazivala na navedene nepravilnosti pokazujući njihovu putovnicu. Pridodala je da nikada nije zapošljavala radnike na crno i da predmetne zgode radnici još nisu radili za njezinu firmu jer je čekala dozvolu za njihov boravak i rad, dok je zahtjev za dozvolu za rad i boravak podnijela dva tjedna prije spornog događaja. Pripomenula je kako je platila novčane kazne u iznosu od 5.300,00 eura, a prema rješenju Državnog inspektorata te je priložila potvrdu o uplati od 01.07.2024.g. Na upit suda, okr. je iskazala da je po nalogu inspektorice, rješenjem od 10.5.2024.g, a kojim joj je bilo naloženo da prijavi navedene radnike na obvezno mirovinsko osiguranje, iste prijavila retroaktivno za dan 24.04.2024. tako da su isti bili prijavljeni za rad u njezinoj firmi samo na jedan dan, iako zapravo nisu radili a sačinjeni ugovor o radu nije bio potpisan jer za navedene radnike nije dobila dozvolu za boravak i rad, a radnici su deportirani. Navedeni radnici platili su svaki po 638,63 eura na ime novčane kazne, a povodom izdanog prekršajnog naloga.
Na upit suda II okr. je iskazala da su radnici bili obučeni u majicama koje su izgledale kao radna odjeća jer su bile zaflekane, ali nisu bili odjeveni u radnom odijelu njihove tvrtke, a koje sadrže majice sa logom te radne hlače i cipele sukladno zaštiti na radu. Pridodala je da su navedeni radnici bili gladni, bez novaca tako da im je na kraju išla kupiti i čiste majice.
5. U dokaznom postupku sudac je izvršio uvid u izvadak iz sudskog registra, u Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 24. travnja 2024., u nastavak zapisnika od 26. travnja 2024., u izvadak iz sudskog registra, u Rješenje Državnog inspektorata od 29. travnja 2024., u Rješenje Državnog inspektorata od 10. svibnja 2024., u prijavu o početku osiguranja za radnika IJ i radnika ĆJ, u nalog o uplati od 1. srpnja 2024., u zahtjev H za prekid dozvole za boravak i rad, u nalog o uplati novčane kazne za radnika IJ i radnika ĆJ, u prijavu o prestanku osiguranja za radnika IJ od 26. ožujka 2024., Ugovor o radu na temelju dozvole za boravak i rad za radnika IJ, Ugovor o radu na temelju dozvole za boravak i rad za radnika DJ, Ugovor o radu na temelju dozvole za boravak i rad za radnika JJ, e-mail korespondenciju između okrivljene i MUP-a RH, sporazum o prestanku ugovora o radu za radnika TJ **.**.2024., sporazum o prestanku ugovora o radu za radnika BJ od 22. ožujka 2024., sporazum o prestanku ugovora o radu za radnika IJ **.**.2024., odjavu za radnika TJ od 22. travnja 2025., odjavu za radnika IJ od 22. travnja 2025., prijavu o prestanku osiguranja za radnika IJ **.**.2024., prijavu o prestanku osiguranja za radnika TJ od 14. lipnja 2024., račun 7/02/161, projekt radova na uređenju župnog dvora u [adresa] – prva privremena situacija broj 1/24, ponuda broj 2 od 26. veljače 2024., saslušani su svjedoci PJ, ŽJ i pol. službenik UJ, te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju za I. i II.okr.
6.1. Iz izvatka iz sudskog registra proizlazi da je tvrtka Carmen d.o.o. registrirana između ostalih djelatnosti i za pružanje usluga projektiranja i građenja građevina te stručni nadzor građenja te da je ČJ kao direktor jedina osoba ovlaštena za zastupanje te društvo zastupa pojedinačno i samostalno od 01.09.2014. godine.
6.2. Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 24.04.2024. godine sačinjen je na gradilištu Župa Presvetog Trojstva, Župni ured u Daruvaru. Nadzor je započeo u 11,40 sati, a istom su prisustvovali viša inspektorica rada za radne odnose, ČJK, pol. službenik UJ, detektiv PP Daruvar EJ te direktorica I.okr. ČJ. Tijekom nadzora saslušani su zatečeni radnici HJ i IJ a nakon propisnog upozorenja, uz prevoditelja za albanski jezik, koji je pratio ispitivanje radnika putem otvorene telefonske linije mobilnog aparata. Obojica su radnika istovjetno iskazivali da su na gradilište došli oko 10:00 sati pomagati radniku MJ, a da su trebali početi raditi za nadziranog poslodavca po odobrenju dozvole za boravak i rad.
6.3. U nastavku zapisnika od 24.04.2024. godine utvrđeno je, temeljem radnopravne dokumentacije koju je dostavila II.okr. da je NJ zaposlen kod I.okr. na poslovima građevinski radnik – niskogradnja temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme od 19.05.2023. godine do 23.04.2025. godine, na puno radno vrijeme. Nadalje, inspektorica je donijela usmeno rješenje kojim se zabranjuje poslodavcu I.okr. obavljanje djelatnosti na gradilištu Župe Presvetog Trojstva, Župnog ureda u [adresa], u trajanju od 30 dana. Privremena mjera zabrane obavljanja djelatnosti poslodavcu I.okr. izvršna je s danom 30.04.2024. i traje do 29.05.2024. godine, a mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti I.okr. neće se izvršiti, a usmeno će se rješenje ukinuti ako I.okr. u roku od tri dana od izricanja mjere dostavi nadležnoj inspektorici rada dokaz da je izvršio uplatu novčanog iznosa od 3.981,68 eura za svakog državljanina treće zemlje.
6.4. Rješenje Državnog inspektorata od 29.04.2024.g., sadržajno je istovjetna usmenom rješenju iz zapisnika od 24.04.2024. godine a sadrži i obrazloženje zakonom izrečenih mjera.
6.5. Rješenjem Državnog inspektorata od 10.05.2024. naređeno je I.okr. da prijavi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radnike HJ i IJ na obvezno mirovinsko osiguranje te da uplati iznos od 2.650 eura za svakog radnika, jer će se u protivnom provesti ovrha radi naplate novčanog iznosa.
6.6. Iz obrasca-prijave o početku osiguranja od 13.06.2024. proizlazi da je poslodavac Carmen d.o.o. prijavio HZMO-u radnika IJ s danom 24.04.2024. kada stječe svojstvo osiguranika, po osnovi radnog odnosa državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva kod pravnih i fizičkih osoba.
6.7. Iz obrasca-prijave o početku osiguranja od 13.06.2024. proizlazi da je poslodavac Carmen d.o.o. prijavio HZMO-u radnika HJ s danom 24.04.2024. kada stječe svojstvo osiguranika, po osnovi radnog odnosa državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva kod pravnih i fizičkih osoba.
6.8. Iz naloga za plaćanje proizlazi da je tvrtka Carmen d.o.o. uplatila dana 01.07.2024. godine na Državni proračun RH iznos od 5.300,00 eura po rješenju Državnog inspektorata klasa: UP/I-1-116-02/24-01/261, ur.br. 443-02-05-15-24-11 od 10.05.2024. godine
6.9. Iz zahtjeva za prekid dozvole za boravak i rad od 02.04.2024. godine proizlazi da je tvrtke Reliance iz Splita podnijela PU Splitsko-dalmatinskoj zahtjev za prekid dozvole za boravak i rad za IJ jer je prestao radni odnos temeljem sporazumnog raskida ugovora dana 26.03.2024. godine, te više ne postoji uvjet temeljem kojeg je izdana dozvola za boravak i rad.
6.10. Iz obrasca-prijave o prestanku osiguranja od 22.03.2024. godine proizlazi da je poslodavac Reliance d.o.o. prijavio HZMO-u prestanak svojstva osiguranika IJ s danom 26.03.2024. godine, temeljem sporazuma o prestanku ugovora o radu.
6.11. Ugovore o radu na temelju dozvole za boravak i rad od 05.04.2024. godine pripremila je tvrtka Carmen d.o.o. za radnike IJ, JJ i HJ za rad na određeno vrijeme, za poslove radnik niskogradnje, s odredivim vremenom početka rada "kada PP Daruvar izda dozvolu za boravak i rad u RH", bez točnog preciziranja vremena početka rada.
6.12. Svjedok PJ je nakon propisnog upozorenja iskazao da je župnik – upravitelj [adresa] u [adresa] a od studenog 2023.g. započela je temeljita rekonstrukcija župne kuće u [adresa] koja se sastoji od unutarnjeg uređenja, a građevinski radovi raspoređeni su u nekoliko faza nakon što su ishođeni svi potrebni preduvjeti za početak radova. Sklopio je ugovor sa tvrtkom Carmen d.o.o. za izvođenje radova na gornjoj etaži župne kuće koja obuhvaća promjenu instalacija, podove, sanitarije i stubište. Dana 24.4.2024. u dvorište Župne kuće zaustavio se pol. automobil sa inspekcijom i obavili su inspekcijski nadzor. Naglasio je da su u župnoj kući u to vrijeme već neki radovi bili izvršeni. S obzirom da je Župa sklopila ugovor sa tvrtkom Carmen d.o.o., a navedena tvrtka ima i svoje podizvođače smatrao je nepotrebnim upoznati se sa njihovim podizvođačima. Sjeća se predmetnog dana da je II okr. došla u župnu kuću sa dva strana radnika s obrazloženjem da su isti došli vidjeti gradilište i poslove koje će raditi ubuduće. Navedeni su bili obučeni u trošnu iznošenu radnu odjeću koja je bila umrljana od boja, te su otišli na kat. Prilikom susreta s njima utvrdio je da isti ne govore hrvatski jezik tako da je s njima izmijenio par riječi na engleskom jeziku, pokazao im stubište s namjerom da se popnu na gornju etažu gdje su se obavljali radovi, a na gornjoj je etaži bilo još radnika tako da ih nije pratio do gornje etaže. II okrivljena je u jednom trenutku otišla iz župne kuće po hranu radnicima, a kako se na međukatu nalazio komad grede koji je smetao, zamolio je jednog od ovih stranih radnika da ju iznese izvan župne kuće na građevinski otpad koji je bio u dvorištu a gredu je radniku pomogao podići drugi strani radnik. Inspektorica ga je izvijestila da će obaviti insp. nadzor, a u svezi tvrtke koja izvodi građevinske radove da mora ispitati radnike, pa joj je ponudio prostor gdje može obaviti svoj nadzor na što prihvatljiviji način. Nije sudjelovao prilikom ispitivanja navedenih radnika, ali je čuo inspektoricu koja je govorila navedenim radnicima na hrvatskom jeziku, a preko mobitela je bio angažiran tumač za albanski jezik. Čim je inspekcija došla u župnu kuću nazvao je odgovornu osobu tvrtke koja izvodi radove da bi sudjelovala u nadzoru. Pridodao je da je policija postupala prema stranim radnicima grubo pa čak i bezobrazno jer je imala komentare koji nisu bili umjesni. Sjeća se da je jedan od stranih radnika rekao da ne želi potpisati jer ne razumije tekst kojeg potpisuje, a tada mu je policajac rekao da se ne pravi pametan. Pridodao je kako su se pol. službenici obraćali radnicima na hrv. jeziku. Napomenuo je kako je policijska intervencija u župnoj kući uznemirila župljane te smatra da je na taj način poljuljan ne samo ugled njega kao upravitelja župe već i cijele Katoličke crkve pa je tu primjedbu izrekao inspektorici nekoliko dana nakon što je obavila nadzor, jer su ga u više navrata zvali zabrinuti i uznemireni župljani zbog policije koja je došla u dvorište župne kuće. Na poseban upit ovog suda svjedok je iskazao da su se stranim radnicima II okr. i on obraćali na engleskom jeziku, vrlo jednostavnim riječima, a ako bi im nedostajao koji strani izraz, koristili su i hrvatski kako bi pokušali pojasniti što su im željeli reći.
Na upit braniteljice svjedok je iskazao da odjeća u kojoj su bili obučeni strani radnici nije imala logo tvrtke I okrivljenika. Na daljnji upit braniteljice svjedok je iskazao da je stubište već bilo dovršeno u grubo, odnosno da se trebalo još samo okrečiti zidove, međutim to se radi na kraju svih radova. Na daljnji upit svjedok je iskazao da je mobitel bio na razglasu tako da je čuo tumača za albanski jezik koji je bio angažiran, međutim koliko može procijeniti upitno je koliko je bio adekvatan prijevod navedenog tumača, dok su radnici, zbog dolaska policije, bili vrlo zbunjeni, prestrašeni.
Na upit predstavnice tužitelja svjedok je iskazao da je navedene strane radnike prvi put vidio toga dana kada je i došla inspekcija, da su radnici došli sigurno iza 8 sati ali nije mogao precizirati točno vrijeme, te je iskazao da u trenutku dolaska inspekcije nije bio sa radnicima, već je kroz prozor vidio pol. vozilo kada je ušlo u dvorište. Na inzistiranje predstavnika tužitelja da opiše što su navedeni radnici radili u trenutku inspekcijskog nadzora, svjedok je iskazao da se ne može očitovati jer tada nije bio prisutan, nije ih pratio ali znade da su radnici trebali iznijeti gredu s međukata jer ih je on to osobno zamolio.
Na daljnji upit svjedok je iskazao da se nalazio u prostoriji do prostorije u kojoj je obavljen inspekcijski nadzor, pa dok se je kretao po kući, neminovno je čuo neke dijelove konverzacije. Pridodao je da ga je inspektorica upozorila, prije inspekcijskog nadzora, da on nije stranka u postupku, ali je tijekom nadzora u više navrata došao u prostoriju gdje se obavljao nadzor jer je kao dobar domaći nudio stranke kavom i sokom.
Predstavnica tužitelja prigovorila je iskazu svjedoka u dijelu u kojem se osvrnuo na rad djelatnika policije PP Daruvar.
6.13. Svjedok ŽJ je nakon propisnog upozorenja iskazao kako je dobro upoznat sa ovim događajem jer je sudjelovao u smještaju stranih radnika u [adresa]. Naime, navedeni su strani radnici bili zaposleni u tvrtki iz Splita, a radili su u Lipiku, međutim, nisu bili zadovoljni s tim poslom pa su dali otkaz i jedno su vrijeme boravili kod pekara koji je njihov prijatelj. S pekarom je i on dobar, pa ga je pekar pitao mogli li navedeni radnici raditi u tvrtki II okrivljene iako ne poznaju hrvatski jezik. Nakon razgovora sa navedenim radnicima, II okr. je s njima potpisala predugovor, a nakon toga započeo je postupak ishođenja radne dozvole za iste. Dobili su pozitivnu ocjenu, međutim, nije bilo moguće ishoditi dozvolu za rad sve dok ih policijska postaja Split ne odjavi. U međuvremenu ga je zamolio pekar da im se pronađe stan jer im više nije mogao davati smještaj, pa je II okr. za iste iznajmila stan i kupila im hranu. Dana 24.04.2024. II okr. i on su poveli dva strana radnika (iako ih je ukupno bilo trojica) u župnu kuću da bi im pokazali posao te su ih ostavili župniku, dok su oni otišli u dućan kupiti im hranu. Tek po pozivu župnika, vratili su se u župnu kuću gdje je bio inspekcijski nadzor. Pridodao je da su strani radnici bili ispitivani tako da su angažirali tumača koji je slušao preko mobitela, nije mu poznato je li bio angažiran ovlašteni tumač, ali je vidio da radnici nisu razumjeli sve što im se je govorili, a djelatnici su policije bili grubi i bezobrazni, te je jednom od radnika pol. službenik rekao nešto kao "šta se praviš lud, potpiši se". Na upit suda svjedok je iskazao da nije ovlašten radnicima zadavati radne zadatke, a da predmetne zgode niti II okr. kao odgovorna osoba tvrtke nije naredila radnicima radne obveze koje trebaju odraditi.
Na upit braniteljice, svjedok je iskazao da je osim stranih radnika na gradilištu bio jedan njihov radnik koji je čistio gradilište, budući da je prva faza radova bila završena. Na daljnji upit svjedok je iskazao da su radovi na stubištu bili završeni, a navedene je radove izvodio kooperant tvrtke koji je izdao i račun. Svjedok je iskazao da se ne može očitovati u koje vrijeme su došli s radnicima u župnu kuću, međutim, navodi da je prošlo malo vremena od kada su radnike ostavili u župnoj kući pa dok nisu primili poziv od župnika da je došla inspekcija.
Na upit predstavnice tužitelja, svjedok je iskazao da je II okr. poduzela sve radnje za ishođenje dozvole odnosno da je bilo u tijeku ishođenja dozvole za rad za tvrtku Carmen d.o.o. Predstavnica tužitelja je prigovorila iskazu svjedoka u dijelu koji se odnosi na rad djelatnika policije PP Daruvar.
6.14. Svjedok UJ je nakon propisnog upozorenja iskazao da je predmetne zgode došao sa službenim vozilom do ispred prostora župnog dvora zajedno sa svojim kolegom i inspektoricom. Prilikom izlaska iz automobila susreli su jednog čovjeka koji je na ramenima iznosio gredu, a bio je obučen u radnom odijelu te se kretao prema kontejneru sa šutom. Predstavili smo mu se, međutim navedeni radnik nije znao pričati na hrvatskom. Nedugo nakon toga, u dvorište je izašao župnik kojem su se predstavili pa ih je uveo u prostor župnog dvora. Pri ulasku u navedenu zgradu zatekao je radnika koji je stajao na kutiji ili gajbi te je skidao drveni opšav sa stubišta a u rukama je imao pajser. Navedeni je bio obučen u radnom odijelu. Župnik je pozvao II. okr. telefonom te je ona stigla u župnu kuću za otprilike 20ak minuta. Na upit Suda svjedok je iskazao da ne može sa sigurnošću precizirati vrijeme kada su stigli ispred župnog dvora, misli da je bilo iza 10 sati, a dopušta mogućnost da je čak bilo već i 11 sati. Na upit Suda svjedok je iskazao da je prilikom dolaska u navedeni prostor župnog dvora uočio jednog radnika koji je bio hrvatski državljanin. Pridodao je da je prilikom saslušanja stranih radnika bio prisutan, da se razgovor odvijao u župnom dvoru, da su strani radnici saslušavani pojedinačno, a bio im je osigurano prevođenje putem telefona. Na upit predstavnice tužitelja, svjedok je iskazao da se opisani nadzor odvijao nakon već obavljenog jednog inspekcijskog nadzora u kamenolomu, te iako ne može precizirati vrijeme dolaska ispred župne kuće, sjeća se da je ovaj nadzor trajao do kraja radnog vremena, tj. da je završio oko 15 sati.
6.15. Iz prekršajne evidencije proizlazi da I. i II.okr. nisu prekršajno kažnjavani za prekršaje iz područja gospodarstva a kako to proizlazi iz prekršajne evidencije.
7. Tužitelj je u završnoj riječi iskazao kako je u cijelosti utvrđeno u postupku činjenično stanje tj. da su navedeni strani radnici predmetnog dana obavljali poslove za I. okr, a koji poslovi su iz djelatnosti poslodavca I. okr i to bez dozvole za rad te nisu bili prijavljeni na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Navedeno upravo proizlazi iz iskaza nepristranog svjedoka UJ dok je svjedok ZJ pristran svjedok jer se nalazi u poslovnom odnosu sa I. okr, te je njegov iskaz čak u suprotnosti sa saslušanim radnicima tijekom inspekcijskog nadzora. Naime, svjedok je naveo da je angažirao radnika da odradi posao dok su sami strani radnici iskazali da su došli pomoći radniku – državljaninu Republike Hrvatske. Stoga tužitelj u cijelosti ostaje kod optužnog prijedloga i predlaže da se okrivljenike proglasi krivima i kazni sukladno zakonu.
8. Branitelj je u završnoj riječi iskazao da tijekom provedenog postupka nije na nesporan način utvrđeno da bi okrivljenici počinili obilježja prekršaja kako im se stavlja na teret, a posebno jer iz materijalnih dokaza proizlazi da su okrivljenici namjeravali ishoditi dozvolu za radnike naglasivši pri tome da su prije pokretanja prekršajnog postupka radnici bili prijavljeni na mirovinsko i zdravstveno osiguranje pa smatraju da se radi o presuđenoj stvari i predlažu da ih se oslobodi od krivnje. U slučaju da Sud utvrdi da kod I. i II.okr. postoji odgovornost, predlažu da se cijeni činjenicu da je uplaćena novčana kazna za navedene radnike te da se sukladno tome primjeni ublažavanje.
9. Slijedom tako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenih kao i svih provedenih dokaza kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj vezi, ovaj sud smatra da je činjenično stanje nedvojbeno utvrđeno. Obrana okr. usmjerena je isključivo na izbjegavanje prekršajne odgovornosti, a iskaz svjedoka PJ sud nije prihvatio vjerodostojnim jer se nalazi u ugovornom odnosu sa okr., dakle, zainteresiran je za ishod ovog postupka, proturječan je iskazima svjedoka – stranih radnika, a iznošenjem svojih subjektivnih procjena potvrđuje neobjektivnost. Nadalje, iskaz svjedoka LJ nije dosljedan, proturječan je sam sebi zbog čega ga sud nije cijenio vjerodostojnim. Obrana okr. koja iskazuje kako su strane radnike doveli u župnu kuću da bi im pokazali posao suprotna je utvrđenim činjenicama, te je očito usmjerena izbjegavanju prekršajne odgovornosti jer u slučaju upoznavanja s gradilištem, okrivljenici ne bi ostavili same radnike na gradilištu, II.okr. ne bi otišla kupiti im hranu (jer nema dugog zadržavanja), niti bi radnici "radili" (iznoseći gredu, odnosno koristeći pajser). Prema tome, sud smatra da iz činjenica utvrđenih tijekom inspekcijskog nadzora jasno proizlazi da su I. i II. okr. počinili prekršaj iz čl.88. Zakona o strancima, jer je nedvojbeno da strani radnici nisu imali dozvolu za boravak i rad, odnosno bez potvrde o prijavi rada, a zatečeni su na gradilištu, odjeveni u radnu odjeću, izvodeći radove koji spadaju u djelatnost za koju je I.okr. registrirana, na način da je jedan strani radnik iznosio gredu, a drugi izvodio radove na stubištu sa alatom (pajserom). Okolnost da su I. i II.okr. podnijeli zahtjev za ishođenje dozvole za rad sud je cijenio kao olakotnu prilikom odlučivanja o visini kazne, međutim navedena ih činjenica ne može osloboditi od odgovornosti za opisano djelo prekršaja pod toč.1. Nadalje, kako okrivljenici nisu strane radnike prijavili nadležnom tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja u roku od 8 dana od početka rada, postupili su suprotno čl.120.st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i počinili prekršaj iz čl.150.st.1. i st.3. citiranog Zakona, zbog čega ih je trebalo proglasiti krivima.
10. Za prekršaj opisan čl.88.st.1. Zakona o strancima, kažnjivo po čl.247.st.2.toč.1. istog zakona propisana je novčana kazna za pravnu osobu od 5.000 do 15.000 eura, a za odgovornu osobu sukladno čl.247.st.5. istog zakona u rasponu od 2.000,00 do 6.000,00 eura, dok je za prekršaj iz čl.120.st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjivo po čl. 150.st.1. istog zakona propisana novčana kazna u rasponu od 9.290,00 do 13.270,00 eura, odnosno za odgovornu osobu sukladno čl.150.st.2. istog zakona u rasponu od 1.060,00 do 1.990,00 eura.
11. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, sudac smatra primjerenim, s obzirom da do sada nisu prekršajno kažnjavani za ovu vrstu prekršaja, kao i okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen, na iste primijeniti institut ublažavanja kazne, te je sudac uvjerenja da će se izrečenom kaznom, kod istih postići svrha kažnjavanja, u pravcu da više neće činiti ovakva niti slična djela prekršaja a postići će se društvena disciplina i pravičnost kažnjavanja počinitelja.
12. Temeljem članka 39. stavak 1. Prekršajnog zakona, ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i I. i II.okr. izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.
13. Temeljem odredbi navedenih u izreci presude I. i II. okr. su upozoreni da će se, ako u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini.
14. U svezi prekršaja opisanog pod toč.3. ove presude, sudac je odbio optužbu zbog prekršaja iz čl. 112.st.1.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjivo po čl.172.st.2.toč.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju, jer je za isti činjenični opis pokrenut prekršajni postupak iako je na I. i II.okr. već primijenjena administrativna mjera, pa se radi o presuđenoj stvari.
15. Naime, iz spisa predmeta razvidno je kako je rješenjem Državnog inspektorata klasa: UP/I-116-02/24-01/261, urbroj: 443-02-05-15-24-11 od 10. svibnja 2024. godine, viši inspektor rada donio rješenje kojim se nalaže I. okr. da HZMO- podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje, na puno radno vrijeme, počevši od dana 24.04.2024. za dan 24.04.2024. koji je zapisnikom klasa: 116-01/24-02/115, urbroj: 443-02-05-15-24-2 od 24.042024. utvrđen kao početak njihovog rada za poslodavca, te se I.okr. nalaže da HZMO-u uplati iznos od 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist Državnog proračuna.
U konkretnom slučaju navedena upravna mjera koja je izvršena uplatom iznosa od 2.650,00 eura po svakom radniku i retroaktivnom prijavom za početak osiguranja svakog pojedinog radnika na HZMO, isključuje prekršajni progon sukladno Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN –Međunarodni ugovor 18/97, 6/99, pročišćeni tekst, 8/99- Ispravak, 14/02 i 1/06), jer je za isti propust odnosno za isti činjenični supstrat rješenjem od strane inspektora naloženo okr. uplata novčanog iznosa, pa bi vođenjem prekršajnog postupka u konkretnom slučaju došlo do povrede načela ne bis in idem, koje je zajamčeno čl.29.st.1. Ustava RH kao i čl. 4. Protokola br. 7 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Valja pridodati da je načelo ne bis in idem potrebno primijeniti na sve radnike vodeći računa da je upravno rješenje doneseno na temelju odredbe čl.171. Zakona o mirovinskom osiguranju tako da se optužba odbija samo u odnosu na prekršaj koji je propisan i sankcioniran Zakonom o mirovinskom osiguranju (sukladno zaključak Odjela gospodarstva i financija Visokog prekršajnog suda RH od 22.03.2017. godine).
Dakle, iako primijenjena upravna mjera za predmetni prekršaj, nije klasificirana kao prekršajna sankcija, u konvencijskom smislu (imajući u vidu članak 4. Protokola br. 7 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i tzv. Engel mjerila) predstavlja sankciju okrivljenicima za postupanje uočeno tijekom inspekcijskog nadzora.
16. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, kao i imovinskim prilikama okrivljenika, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 13,27 do 663,61 euro.
Zagreb, 11. rujna 2025. godine
Zapisničar
Sudac
Ivana Pavić
Zrinjka Matijević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. I. okr.: Carmen d.o.o., [adresa],
2. II.okr. ČJ, [adresa],
3. Branitelj okr. Marina Lacković, odvjetnica u Daruvaru, Stjepana Radića 14,
4. tužitelj: Državni inspektorat, Zagreb, Šubićeva 29,
5. spis
