Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Poslovni broj: Gž-288/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Željka Marin kao predsjednika vijeća, Ane Bosančić kao suca izvjestitelja i Vesne Vrkić Perak kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Goranu Obradoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika LH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima OH, Mariju Rođaku, KH i ĆH, odvjetnicima iz [adresa], radi činidbe, a odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-1800/2018-44 od 7. siječnja 2025. ispravljene rješenjima poslovni broj P-1800/2018-45 od 7. siječnja 2025. i poslovni broj P-1800/2018-47 od 7. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 11. rujna 2025.,

p r e s u d i o

i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje se rješenje (točka I. i III. izreke pogrešno nazvane presuda) i presuda (točka II. izreke) Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-1800/2018-44 od 7. siječnja 2025. ispravljena rješenjima poslovni broj P-1800/2018-45 od 7. siječnja 2025. i poslovni broj P-1800/2018-47 od 7. siječnja 2025..

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Odbacuje se tužba tužiteljice u dijelu koji glasi:

„Nalaže se tuženiku LH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da na I. katu nekretnine označene kao zk.č.br. 6074, u naravi zgrada mješovite uporabe br. 50a, [adresa], ukupne površine 384 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ukloni protuprovalna vrata s ispunom između istih vrata i zida hodnika i stropa, a koja protuprovalna vrata s ispunom između istih vrata i zida hodnika i stropa se nalaze 5,80 m sjeverno od desnog ruba metalno- staklenih pristupnih vrata na galeriju, sve u roku od 15 dana.“

II. Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:

„Nalaže se tuženiku LH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da na I. katu nekretnine označene kao zk.č.br. 6074, u naravi zgrada mješovite uporabe br. 50a, [adresa], ukupne površine 384 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na mjestu koje se nalazi s lijeve strane zida nakon što se prođu navedena protuprovalna vrata( gore u tč. I ove izreke navedena protuprovalna vrata), a na kojem mjestu se nalazi ogledalo izvede ventilacijski prozor-svjetlarnik prema prvotnom stanju, a sve kako je to izvorno izvedeno na svim katovima iste zgrade, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak s pripadajućim zateznim kamatama koje teku na iznos troškova od dana donošenja prvostupanjske presude do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“

III. Nalaže se tužiteljici EH da nadoknadi tuženiku DH parnični trošak u iznosu od 2.500,00 EUR u roku od 15 dana. "

2. Presudu suda prvog stupnja pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda i rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i to drugom sucu. Sadržajno ukazuje i na počinjenu bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužiteljice nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, postupak koji joj je prethodio i žalbene navode tužiteljice, ovaj sud je utvrdio kako nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice nije počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

6. Predmet ovog spora je konačni zahtjev tužiteljice, koji je tijekom postupka više puta uređen, usmjeren na uklanjanje protuprovalna vrata s ispunom između istih vrata i zida hodnika i stropa koja se nalaze 5,80 m sjeverno od desnog ruba metalno- staklenih pristupnih vrata na galeriju, kao i da tuženik na mjestu koje se nalazi s lijeve strane zida nakon što se prođu navedena protuprovalna vrata, a na kojem mjestu se nalazi ogledalo izvede ventilacijski prozor - svjetlarnik prema prvotnom stanju, a sve to na I. katu nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] označene kao zk.č.br. 6074, u naravi zgrada mješovite uporabe br. 50a, [adresa], ukupne površine 384 m2.

7. Nakon provedenog postupka prvostupanjski sud utvrdio je slijedeće činjenice:

- iz izvatka iz knjige položenih ugovora sa stanjem na dan 7. prosinca 2016. da je vlasnik predmetnog stana CH, a da tuženik ima pravo plodouživanja na ½ dijela nekretnine;

- da je između stranaka ranije vođen ovršni postupak kod istoga suda pod poslovnim brojem Ovr-907/2009 i to radi uklanjanja vrata sagrađenih na pristupnoj galeriji I. kata zgrade u [adresa], kao i da je ovrha u tom postupku pravomoćno dovršena;

- da je iz iskaza stranaka, svjedoka (CH i PH), kao i provedenim očevidom utvrđeno da su postavljena nova vrata na stan CH, kao i da je zatvoren ventilacijski otvor za koji tuženi tvrdi da uopće nije dio zgrade, nego je vlasništvo hotela "Jadran", te da ga je zatvorio jer je iz istog smrdjelo obzirom da je odzračnik od WC-a hotela "Jadran";

- da je među istim strankama pravomoćno završen postupak kod istoga suda rješenjem poslovni broj Psp-142/16-32 od 10. siječnja 2020., kojim rješenjem je utvrđeno da je tuženik smetao tužiteljicu u suposjedu pristupne galerije na I. katu, koja povezuje ulaze u sve stanove na katu, u stambenoj zgradi u [adresa] u [adresa], sagrađenoj na zk.č.br. 2364/4, k. o. [katastarska općina], po novoj izmjeri k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na način da je 5,80 m sjeverno od desnog ruba metalno-staklenih pristupnih vrata na galeriju na I. katu samovlasno postavio protuprovalna vrata sive boje s ispunom između vrata i zida hodnika i stropa, pa je naloženo tuženiku da u roku 15 dana uspostavi prijašnje posjedovno stanje, na način da ukloni gore navedena protuprovalna vrata s ispunom između vrata i zida hodnika i stropa, te mu je ujedno zabranjeno takvo ili slično smetanje ubuduće.

8. Polazeći od naprijed navedenih činjeničnih utvrđenja, prvostupanjski sud utvrđuje da se radi o već presuđenoj stvari u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na uklanjanje protuprovalnih vrata, jer je zahtjev sadržan u pravomoćno presuđenoj stvari u predmetu Psp-142/2016, dok je u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na izvođenje ventilacijskog prozora – svjetlarnika prema prvotnom stanju, a kako je to izvorno izvedeno na svim katovima iste zgrade, odbio tužbeni zahtjev ističući kako tužiteljica nije dokazala da je taj dio tužbenog zahtjeva provediv od strane tuženika, jer nije pružila niti jedan dokaz na okolnost izvornog stanja ili stanja na svim katovima zgrade iako ju je sud upozorio na posljedice tereta dokazivanja.

9. Tuženik prije svega žalbom ističe kako prvostupanjski sud odluku o odbacivanju tužbe nije mogao donijeti u obliku presude, te da ne razlikuje institut posjeda i posjedovne zaštite s jedne strane i institut vlasništva s druge strane. Također upire kako je odluka donesena u postupku zbog smetanja posjeda javna isprava u smislu instituta definiranog člankom 230. ZPP-a, te da utvrđenja sadržana u toj odluci mogu biti od značaja za ovaj postupak samo u segmentu koji se tiče činjeničnih utvrđenja.

10. Zaključak prvostupanjskog suda u dijelu tužbenog zahtjeva gdje je odbačena tužba je suprotno navodima tužitelja pravilan, iako je prvostupanjski sud pogriješio kada je o odbačaju tužbe odlučio presudom umjesto rješenjem.

11. Prije svega tužiteljici treba ukazati na odredbe članka 230. stavak 1. ZPP-a koja propisuje da je isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), isprava koja dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.

11.1. Dakle, netočno tužiteljica odluku suda (rješenje o smetanju posjeda) poistovjećuje sa javnom ispravom, a što proizlazi iz same definicije isprave propisane citiranom zakonskom odredbom, posebno uzimajući u obzir i stavak 3. istoga članka koji navodi kako je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena, što svakako nije moguće sa odlukom donesenom u postupku pred sudom.

12. Međutim, ispravno tužiteljica ukazuje da su u postupku zbog smetanja posjeda utvrđene činjenice koje mogu biti od značaja za ovaj postupak.

13. Navedeno je je važno prilikom ispitivanja radi li se u ovom predmetu o već presuđenoj stvari ili ne. Naime, iako obrazloženje presude ili rješenja ne može postati pravomoćno iz njegovog sadržaja možemo utvrditi je li riječ o zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno.

14. Sukladno članku 333. stavak 2. ZPP-a sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena; i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.

15. U konkretnom predmetu uistinu je jasno kako je dio tužbenog zahtjeva koji je prvostupanjski sud odbacio u potpunosti jednak dijelu tužbenog zahtjeva iz predmeta Psp-142/2016 u kojem je nesporno naloženo tuženiku uklanjanje spornih protuprovalnih vrata, te mu je ujedno zabranjeno takvo ili slično smetanje ubuduće.

16. Već i sama tužiteljica u žalbi ne spori kako je činjenična osnova u oba predmeta ista, zapravo niti ne može biti drugačija kad pod činjenicama podrazumijevamo sve ono konkretno iz prošlosti ili sadašnjosti (zbivanja, aktivnosti, stanja, situacije, mišljenja, izjave volje, držanja i dr.) čime je tužitelj odredio činjenični osnov na kojem temelji svoj zahtjev.

17. Dakle, da bi dvije parnice bile objektivno identične u njima mora biti sadržajno istaknut isti tužbeni zahtjev, pa osnovanost jednog zahtjeva isključuje mogućnost da bude osnovan i drugi stav je i Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci Rev 2349/82 od 23. ožujka 1983., s time da je potrebno i da se tužbeni zahtjev u tim parnicama temelji na identičnoj činjeničnoj osnovi. Činjenično stanje je značajno za identifikaciju i utvrđenje identiteta u mjeri u kojoj je odlučno za identifikaciju sadržaja tužbenog zahtjeva. Činjenična osnova iz ovog predmeta, iako se radi, kako tužiteljica naglašava o vlasničkom zahtjevu, identična je činjeničnoj osnovi iz parnice za smetanje posjeda i ne radi se drugačijim činjenicama na kojima je tamo zasnovan zahtjev tužiteljice.

18. Stoga je osnovan zaključak prvostupanjskog suda da se radi o presuđenoj stvari, jer se radi o predmetima gdje postoji subjektivni (stranke u istim procesnim ulogama) i objektivni identitet spora (tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku uklanjanje protuprovalnih vrata utemeljen na istoj činjeničnoj osnovi).

19. U odnosu na odbijeni dio tužbenog zahtijeva točno je kako je tužiteljica po pozivu suda uredila tužbeni zahtjev, te kako je sud izričito upozorio stranke na posljedice tereta dokazivanja, te kako postoji obveza suda odbaciti tužbeni zahtjev ako ne bude ispravljen u skladu s uputom suda.

20. Međutim, sud nije ovlašten pozivati tužitelja na dopunu prilaganjem dokaza na okolnost osnovanosti tužbenog zahtjeva kako ga je koncipirao tužitelj, pa tako niti u ovom konkretnom predmetu.

21. Tužiteljica uistinu nije dokazala, niti je prilikom provođenja očevida predložila da se na bilo koji način pokuša utvrditi kakvo je prvotno stanje na svim katovima zgrade, za koje je tijekom postupka iz iskaza stranaka utvrđeno da je i na ostalim katovima mijenjano. Nakon što je uredila tužbeni zahtjev, uz takav zahtjev nije pružila nikakav dokaz kakvo je stanje bilo ranije, kao niti kakvo je stanje na drugim katovima iste zgrade

22. Slijedom iznijetog, pravilno je prvostupanjski sud primijenio odredbe ZPP-a o teretu dokazivanja i odbio tužbeni zahtjev.

23. Određenim troškovima postupka tužiteljica u žalbi nije posebno ni prigovarala, a visina istih je u skladu s odredbom članka 154. stavak 1. i članka 155. stavak 1. ZPP-a i važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

24. Slijedom iznijetog, žalba je odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda i rješenje su potvrđeni sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a.

25. Zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbe je odbijen na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a, jer sa žalbom nije uspjela.

U Vukovaru, 11. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Željko Marin