REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10195/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. UŠ, zbog prekršaja iz članka 39. stavak 1. točke 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“ broj 117/2003., 71/2006., 43/2009. i 34/2011.), odlučujući o žalbi okr. UŠ, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 12. kolovoza 2024., broj: Pp - 10474/2024, u sjednici vijeća održanoj 11. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Djelomično se prihvaća žalba okr. UŠ, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda na način da se izrečena zaštitna mjera zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima u kojima sudjeluje HNK Hajduk ili hrvatska nogometna reprezentacija na području RH i u inozemstvu u trajanju od 1 (jedne) godine, ukida.
II. U ostalom dijelu, odbija se žalba okr. UŠ kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presude.
III. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. UŠ je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 30,00 (trideset) eura, u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 12. kolovoza 2024., broj: Pp – 10474/2024, okr. UŠ je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 39. stavak 1. točka 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koji mu je izrečena, novčana kazna 260,00 eura, koju je dužan platiti u roku 1 mjeseca po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, dok je u cijelosti oslobođen obveze na naknadu troškova prekršajnog postupka.
1.1. Istom presudom, na temelju članka 32. stavak 1. podstavak 1. i 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, okr. UŠ izrečena je zaštitna mjera zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima u kojima sudjeluje HNK „Hajduk“ ili hrvatska nogometna reprezentacija na području RH i u inozemstvu u trajanju od 1 godine.
2. Protiv te presude, okr. UŠ pravodobno je po branitelju Sebastianu Miši, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Miše&Pavić d.o.o. podnio žalbu, naznačujući da se žali zbog bitne povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je djelomično osnovana.
4. U pravu je okrivljenik kada ističe da izrečena zaštitna mjera nije pravilno izrečena.
4.1. Naime, iz izreke pobijane presude proizlazi da je okrivljenik proglašen krivim zbog počinjenja prekršaja iz članka 39. stavak 1. točke 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima te mu je osim novčane kazne za taj prekršaj izrečena i zaštitna mjera u sadržaju koji glasi „zaštitna mjera zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima u kojima sudjeluje HNK „Hajduk“ ili hrvatska nogometna reprezentacija na području RH i u inozemstvu u trajanju od 1 godine“.
4.2. Odredbom članka 32. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, propisano je;
“(1) Prekršajni sud može počinitelju prekršaja propisanog ovim Zakonom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora, pored zaštitnih mjera i mjera opreza propisanih Prekršajnim zakonom izreći i zaštitnu mjeru:
– zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom javljanja u policijsku postaju,
– zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom boravka u policijskoj postaji,
– zabrane odlaska na određena športska natjecanja u inozemstvu na kojima sudjeluju hrvatske reprezentacije ili športski klubovi s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave.".
4.3. Potrebno je istaknuti i odredbu članka 32.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, kojom su propisane obveze osobe kojoj je zaštitna mjera izrečena, pa je tako u smislu stavka 1. istog članka osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavak 1. podstavak 1. Zakona, dužna najkasnije dva sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutna iz mjesta prebivališta i nalazi se u [adresa] u najbližu policijsku postaju i javiti se dežurnom policijskom službeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj će se nalaziti za vrijeme trajanja određenog športskog natjecanja, kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon završetka tog natjecanja. Stavak 4. članka 32.a istog Zakona, propisuje obveze osobe kojoj je izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavak 1. podstavak 3. ovoga Zakona, te je ista dužna najkasnije pola sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutna iz mjesta prebivališta i nalazi se u [adresa] u najbližu policijsku postaju i javiti se dežurnom policijskom službeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj će se nalaziti za vrijeme trajanja određenog športskog natjecanja kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon završetka tog natjecanja te je dužna sedam dana prije održavanja športskog natjecanja predati putnu ispravu u policijskoj postaji prema mjestu prebivališta.
4.4. Dakle, imajući u vidu citirane zakonske odredbe, jasno je da je okr. UŠ izrečena zaštitna mjera koja Zakonom nije propisana, a izrečena je na način da predstavlja kombinaciju zaštitnih mjera iz članka 32. stavak 1. podstavak 1. i podstavak 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima te su okrivljeniku naložene obveze postupanja koje se odnose na obveze osobe kojoj je izrečena mjera iz članka 32. stavak 1. podstavak 1. i 3. Zakona.
4.5. Međutim, budući da ne postoji zaštitna mjera u sadržaju kako je izrečena pobijanom prvostupanjskom presudom, već se radi o odvojenim zaštitnim mjerama koje su naprijed opisane, a propisane odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 1. i podstavak 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, ista nije niti mogla biti izrečena okrivljeniku, obzirom da ista nije propisana odredbama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
4.6. Potrebno je istaknuti da iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud rješenjem od 12. kolovoza 2024., ispravljao zapisnik o objavi presude na način da je ispravljao dio izreke pod točkom III koji se odnosi na zaštitnu mjeru, a koja je na zapisniku o objavi glasila: „okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području RH i u inozemstvu u trajanju od 1 godine po pravomoćnosti presude“ te je ista ispravljena na način da izrečena zaština mjera glasi: „zaštitna mjera zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima u kojima sudjeluje HNK „Hajduk“ ili hrvatska nogometna reprezentacija na području RH i u inozemstvu u trajanju od 1 godine po pravomoćnosti presude“. Međutim, sukladno članku 186. stavku 1. Prekršajnog zakona ispravak odluke o prekršaju može se vršiti samo u slučaju pogrešaka u imenima i brojevima, drugih očitih pogrešaka u pisanju i računanju te nedostataka u obliku i nesuglasnosti napisane presude i druge odluke s izvornikom. Iz izreke i obrazloženja rješenja o ispravku od 12. kolovoza 2024., proizlazi da je razlog donošenja rješenja bio propust prvostupanjskog suda da precizira izrečenu zaštitnu mjeru u smislu na koja se športska natjecanja ista odnosi i u kojem roku je okrivljenik dužan predati putnu ispravu ako se radi o natjecanjima u inozemstvu, a navedeni propust nikako se ne može sanirati ispravkom izvornika presude, jer se ne radi ni o kakvoj pogrešci u imenima i brojevima odnosno ni o jednom razlogu ispravka predviđenog člankom 186. stavkom 1. Prekršajnog zakona. Osim toga, niti zaštitna mjera nezakonito ispravljena Rješenjem od 12. kolovoza 2024., nije pravilno izrečena, a iz razloga navedenih u odlomcima 4.1. do 4. 5. obrazloženja ove drugostupanjske odluke.
5. Okrivljenik u žalbi ističe kako smatra da prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne nije uzeo u obzir da je okrivljenik vrlo mlada osoba (navršenih 18 godina), koja se još mentalno razvija te je podložan raznim utjecajima, da je priznao počinjenje prekršaja te izrazio žaljenje zbog počinjenja istog. Osim toga, ističe da je student kojeg uzdržavaju roditelji i nema vlastitih novčanih sredstava.
5.1. Međutim, razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud prihvaća sva utvrđenja prvostupanjskog suda o okolnostima koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja i te su okolnosti, po mišljenju ovog suda, u dostatnoj mjeri vrednovane pa njihova preocjena nije potrebna.
5.2. Za prekršaj za koji je okr. UŠ proglašen krivim zakonom je propisana novčana kazna od 260,00 do 1.990,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 30 dana. Iz obrazloženja vrste i mjere kazne jasno proizlazi da je prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne okrivljeniku kao olakotne okolnosti cijenio iskreno priznanje djela, mlađu životnu dob te činjenicu da nisu nastupile teže posljedice uzevši u obzir i imovinske prilike okrivljenika, dok je kao otegotnu okolnost cijenio dosadašnju osuđivanost zbog istovrsnog prekršaja. Stoga, unatoč dosadašnjoj pravomoćnoj osuđivanosti okrivljenika zbog istovrsnog prekršaja prvostupanjski sud mu je odmjerio novčanu kaznu u zakonom propisanom minimalnom iznosu pa imajući na umu težinu djelu kao i da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja otklonjena je mogućnost primjene instituta ublažavanja kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.
5.3. Stoga, i ovaj sud ocjenjuje da je izrečena novčana kazna od 260,00 eura, dakle u visini zakonom propisanog posebnog minimuma, i više je nego primjerena i dostatna kako svim okolnostima konkretnog slučaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.
5.4. Sijedom navedenog, žalba okrivljenika zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni nije osnovana.
6. Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 11. rujna 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.