REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2363/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice vijeća, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Matee Sačević sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog DĆ, zbog prekršaja iz članka 181. stavka 8. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22.; dalje: ZSPC) rješavajući o žalbi okrivljenika protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru, poslovni broj: Pp-3676/2023 od 29. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 11. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okrivljenog DĆ, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u točki 1. izreke te se izriče:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.; dalje: PZ), okrivljeni AĆ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

- da je

1. dana 11.09.2023. oko 14,35 sati AĆ, ovdje nazočni upravljao je osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] krečući se kolnikom ulice Siget od mjesta Brezje u pravcu mjesta Kerestinec, te ulaskom u mjesto Kerestinec te dolaskom do raskrižja sa Svetonedeljskom cestom sa vozilom sa kojim je upravljao otpočeo radnju skretanja udesno na kolnik Svetonedeljske ceste u pravno sjevero-zapada, te prilikom izvođenja navedene radnje sa vozilom u skretanju prešao je na kolnički trak namijenjen za vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i prednjim lijevim blatobranom u prednji lijevi blatobran mog osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] sa kojim je kolnikom Svetonedeljske ceste iz suprotnog smjera uz desni rub kolnika s kojim sam ja upravljao iz suprotnog smjera, uz desni rub kolnika u pravcu jugo istoka kojom prilikom je nastala materijalna šteta povodom prometne nesreće,

dakle, kao vozač na cesti prije započinjanja radnje nije se uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, a time je izazvana prometna nesreća s materijalnom štetom,

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 43. stavka 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. ZSPC-a.

II. Uslijed odluke pod točkom I. izreke, žalba okrivljenog DĆ u odnosu na prekršaj iz članka 43. stavka 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. ZSPC-a, je bespredmetna.

III. Uslijed odluke pod točkom I. izreke, preinačava se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o novčanoj kazni tako da se okrivljenom DĆ za prekršaj činjenično opisan u točki 2) izreke pobijane presude, pravno označen kao prekršaj iz članka 181. stavka 8. ZSPC-a, na temelju tog propisa, a primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izriče novčana kazna u iznosu od 260,00 EUR (dvjestošezdeset eura) u koju se temeljem članka 40. PZ-a uračunava vrijeme zadržavanja od 11. rujna 2023. u 16:00 sati do 12. rujna 2023. u 04:00 sata kao 2 (dva) dana zatvora odnosno kao 79,63 EUR (sedamdesetdevet eura i šezdesettri centa) koju novčanu kaznu je dužan platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

IV. Odbija se žalba okrivljenog DĆ kao neosnovana, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu, potvrđuje pobijana presuda.

V. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. PZ-a okrivljeni AĆ je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 50,00 EUR (pedeset eura) u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru okrivljeni AĆ proglašen je krivim da je počinio prekršaje iz članka 43. stavka 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. i članka 181. stavka 8. ZSPC-a za koje mu je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 1.580,00 eura u koju se temeljem članka 40. PZ-a uračunava vrijeme zadržavanja u vezi s prekršajima kao dva dana zatvora odnosno 79,63 eura. Istom presudom temeljem članka 58. PZ-a okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 2 mjeseca.

1.1. Temeljem članka 139. stavka 6. PZ-a okrivljenik je u cijelosti oslobođen plaćanja troškova postupka.

2. Protiv prvostupanjske presude okrivljeni AĆ je podnio pravodobnu žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o kazni. U žalbi u bitnome ističe da nije počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret, da nije se nije htio testirati na prisutnost alkohola jer je došao doma u 13,15 sati a djelatnici MUP-a došli su u njegovo dvorište u 15,30 sati i da su utvrdili da na njegovom vozilu nema oštećenja, a svjedok je izjavio da je njegovo vozilo udareno u retrovizor a ne u blatobran.

3. Žalba je dijelom bespredmetna, a dijelom neosnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbi članka 202. stavka 1. PZ-a po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona. No, ovaj je Sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika iz članka 196. točke 1. PZ-a, budući da djelo prekršaja iz članka 43. stavka 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. ZSPC-a za koje je okrivljenik proglašen krivim, a na način kako je to činjenično opisano u točki 1. izreke pobijane presude, po propisu nije prekršaj.

4.1. Naime, okrivljeniku se stavlja na teret da je kritične zgode upravljao vozilom u prometu na cesti te da je dolaskom do raskrižja započeo radnju skretanja vozilom udesno, prilikom koje radnje je prešao u kolnički trak namijenjen kretanju vozila iz suprotnog smjera i „prednjim lijevim blatobranom u prednji lijevi blatobran mog osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka]...“.

4.2. Odredba članka 43. stavka 1. ZSPC-a propisuje da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Stavkom 3. istog članka propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kazniti za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama tog članka.

4.3. Odredba članka 293. stavka 1. ZSPC-a propisuje da će se za prekršaje iz tog Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kazniti počinitelj prekršaja novčanom kaznom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.

5. Nastavno na navedeno, valja naglasiti da opisano postupanje okrivljenika iz točke 1. izreke pobijane presude, samo po sebi, bez navođenja posljedice koja je nastupila odnosno proizašla iz njegova postupanja, nije prekršaj za koji je isti proglašen krivim.

5.1. Naime, da bi navedeni prekršaj postojao u činjeničnom opisu istog moraju izrijekom biti navedena sva njegova bitna obilježja, koja u konkretnom slučaju nedostaju. Tako u činjeničnom opisu tog prekršaja nije navedeno da bi okrivljenik prilikom poduzimanja radnje skretanja udesno kojom prilikom je prešao u kolnički trak namijenjen za kretanje vozila iz suprotnog smjera doveo u opasnost druge sudionike prometa ili imovinu, odnosno nije navedena protupravnost njegovog postupanja. Budući da to nije navedeno u opisu prekršaja niti je navedena i opisana posljedica njegove radnje u smislu sudara, udara u drugo vozilo prilikom čega je nastala materijalna šteta (već je nejasno navedeno „prednjim lijevim blatobranom u prednji lijevi blatobran mog osobnog automobila...“), to nisu sadržani svi konstitutivni elementi prekršaja.

5.2. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

5.3. Slijedom navedenog, navedeno djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u točki 1. izreke pobijane presude, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj Sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu presudu u tom dijelu na način da je okrivljenik za predmetno djelo prekršaja oslobođen od optužbe, kako je to i navedeno u izreci ove presude u točki I.

5.4. Nastavno na sve navedeno, valja ukazati da je prvostupanjski sud također prekoračio optužni prijedlog, što je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. PZ-a, jer je u činjenični opis prekršaja iz točke 1) izreke pobijane presude dodao dio rečenice „... kojom prilikom je nastala materijalna šteta povodom prometne nesreće“, a koja sadrži nastanak materijalne štete koja je bitno obilježje prekršaja iz članka 43. stavka 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. ZSPC-a te nije sadržana u optužnom aktu.

5.4. Slijedom takve odluke ovog Suda, žalba okrivljenika u dijelu koji se odnosi na taj prekršaj je bespredmetna.

6. Ispitujući nadalje pobijanu presudu u dijelu u kojem ista nije preinačena po službenoj dužnosti, povodom žalbe okrivljenika, vijeće ovog Suda nalazi da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilno provedenim postupkom i pravilnom ocjenom obrane okrivljenika i cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice, te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za djelo prekršaja koje mu se u ovom postupku stavlja na teret, koji je prihvatljiv i ovom Sudu, a koje je razloge dostatno obrazložio.

7. Naime, nisu osnovani navodi iz žalbe okrivljenika u dijelu koji se odnosi na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, jer je iz provedenih dokaza tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik inkriminiranog dana, prilikom obavljanja očevida, zatečen u 15,30 sati na adresi svog prebivališta kad mu je ponuđeno testiranje na alkohol od strane policijskih službenika što je isti odbio, a čime su ispunjena obilježja prekršaja iz članka 181. stavka 8. ZSPC-a. Okrivljenik je u postupku navedeno priznao, prilikom suočavanja okrivljenika i svjedoka D pred sudom.

8. Ispitujući potom odluku o kazni u povodu žalbe okrivljenika, naglašava se da je prvostupanjski sud u izreci pobijane presude prilikom utvrđivanja pojedinačnih novčanih kazni za prekršaje, povrijedio materijalno prekršajno pravo ali u korist okrivljenika kad je za prekršaj činjenično opisan u točki 2) izreke utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 260,00 eura, dok je povrijedio __________________kada je za prekršaj iz točke 1) novčanu kaznu u iznosu od 130,00 eura, što je uslijed odluke pod I sada irelevantno.

8.1. Međutim, budući da je samo okrivljenik podnositelj žalbe, te zbog toga nije moguće presudu preinačavati njemu na štetu, ovaj je Sud za prekršaj iz članka 181. stavka 8. ZSPC-a prihvatio od strane prvostupanjskog suda utvrđenu novčanu kaznu, te imajući u vidu odluku iz točke I. ove presude, okrivljeniku za to djelo prekršaja izrekao novčanu kaznu u iznosu od 260,00 eura primijenivši pri tome članak 37. Prekršajnog zakona u koju se uračunava vrijeme provedeno u zadržavanju. Imajući u vidu sve navedeno i činjenicu da okrivljenik u žalbi nije iznio nikakve okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje odluke o kazni, valjalo je odbiti žalbu okrivljenika u tom dijelu.

9. Odluka o paušalnom iznosu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c PZ-a. Kako je Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13) propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (ekvivalent u eurima), to je ovaj Sud paušalni iznos troškova prekršajnog postupka odredio u iznosu od 50,00 eura, što je po mišljenju ovog Suda primjereno s obzirom na složenost i trajanje postupka, a s obzirom da nema podataka o imovnom stanju okrivljenika mišljenja je da takav iznos troškova neće utjecati na njegovo uzdržavanje.

10. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 11. rujna 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Matea Sačević, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.