REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Z 5

Poslovni broj: Us I-1765/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom sporu tužitelja Gasfin S.A., OIB: 21389958174, Luksemburg, Route du Vin 91, Wormeldange, kojeg zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Mandarić & Einwalter j.t.d., odvjetnici u Zagrebu, Prilaz Gjure Deželića 19, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Sealine Krk d.o.o., OIB: 40038067511, iz Omišlja, Bjanižov 5, koje zastupa opunomoćenica Dunja Kreso, odvjetnica u Krku, J. J. Strossmayera 3, radi građevinske dozvole, 11. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-03/24-02/252, URBROJ: 531-03-4-24-4 od 21. kolovoza 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog spora.

III. Nalaže se tužitelju nadoknaditi zainteresiranoj osobi troškove upravnog spora u iznosu od u iznosu od 2.500,00 Eur (dvije tisuće pet stotina eura) u roku od 60 (šezdeset) dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima upravnog spora.

Obrazloženje

1. Građevinskom dozvolom Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave u Krku KLASA: UP/I-361- 03/19-06/404, URBROJ: 2170-03-04/8-23-24 od 20. studenog 2023. dozvoljeno je investitoru, ovdje zainteresiranoj osobi, građenje poslovne građevine ugostiteljske namjene – bistro, 2 b, skupine, etažnosti prizemlje (P) tlocrtne projekcije građevine 202, 45 m2, građevinske (bruto) površine od 65,71 m2, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]– Njivice (nastala od dijela 11431/1 k. o. [katastarska općina]-Njivice) površine 9200 m2, sukladno glavnom projektu zajedničke oznake SEALINE-BISTRO od listopada 2019., izrađenom po glavnom projektantu, ovlaštenom arhitektu, ZČ, dipl. ing. građ., broj ovlaštenja A 1095., koji je sastavni dio pobijane građevinske dozvole.

2. Protiv navedene građevinske dozvole ovdje tužitelj izjavio je žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-03/24-02/252, URBROJ: 531-03-4-24-4 od 21. kolovoza 2024. odbio kao neosnovanu.

3. Tužitelj u pravodobno podnesenoj tužbi pobija zakonitost rješenja tuženika. Pojašnjavajući predmetno ukazuje na izostanak dokaza vlasništva nekretnine na kojoj se planira gradnja. Vezano za isto ističe kako je investitor u postupku tvrdio da je vlasnik nekretnine oznake z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice koja je bila upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Njivice. Navedena z. k. č. br. [katastarska čestica] k.o. podijeljena je na k. č. br. [katastarska čestica] i na k. č. br. [katastarska čestica] te stoga tužitelj smatra da navedeni upis nije dokaz vlasništva nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice, za koju se planira formiranje od dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice, a na koju se odnosi predmetna građevinska dozvola. Tužitelj smatra kako je za utvrđivanje vlasništva i stvarnih prava na predmetnoj nekretnini relevantno (izvanknjižno) vlasništvo z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice koja je bila upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Njivice, a koja je dalje podijeljena. Tužitelj ističe kako je društvo KIJAC NEKRETNINE d.d. suvlasnik predmetne nekretnine u razmjernom dijelu te je shodno navedenom, na suvlasničkom udjelu društva KIJAC NEKRETNINE d.d. potrebno ponovno upisati i hipoteku hipotekarnog vjerovnika GASFIN S.A, ovdje tužitelja. Također, smatra kako nije zadovoljen niti formalni uvjet iz čl. 109. st. 1. t. 1. 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine” broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG) jer investitor nije dostavio izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice jer navedena čestica ni nije upisana u zemljišne knjige. Nastavno, tužitelj ukazuje na neregulirani pristup do nekretnine. Vezano za isto ističe kako investitor tvrdi da je zasnovao služnost puta u korist povlasne nekretnine z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice što je netočno. Ugovor o osnivanju prava služnosti nije valjano sklopljen i ne predstavlja valjanu osnovu za upis služnosti u zemljišne knjige. Ugovor je sklopljen na štetu društva KIJAC NEKRETNINE d.d. koje na temelju ugovornih i zakonskih ograničenja nije bilo ovlašteno raspolagati nekretninama na način koji bi vjerovnike dovelo u nepovoljan položaj glede namirenja, zasnivanjem služnosti u korist treće strane. Zasnivanjem služnosti umanjila se vrijednost nekretnine i cijelog kompleksa zemljišta u vlasništvu društva KIJAC NEKRETNINE d.d. S obzirom na javnu narav (pred)stečajnih postupaka, društvo investitor je morao biti svjestan da se 'sklapanjem' takvog ugovora šteti trećim stranama – vjerovnicima, što upućuje na ozbiljan izostanak postupanja u dobroj vjeri. Prema tome ni zasnivanje služnosti puta nije valjano te je ništetno od samog početka, a tužitelj zaključuje kako investitor nema valjani pristup na javnu prometnicu. Zaključno, tužitelj ističe da unatoč tome što je dokazao svoj pravni interes i bio je poznat tijelu koje je vodilo postupak kao zainteresirana stranka, istome nije dana mogućnost da se očituje tijekom cijelog trajanja postupka. Uz to, tužitelj nije bio obaviješten o svim činjenicama spora niti je obaviješten o svim, a posebno novim dokazima kako ih je dostavljao investitor. Dakle, tužitelju nije dana mogućnost da ga upravno tijelo sasluša i dopusti mu da se izjasni o predmetu upravnog postupka niti je bio u mogućnosti isto učiniti dopisom upravnom tijelom, s obzirom da ga je tuženik opetovano odbijao upoznati sa svim činjenicama spora. Tuženik dakle nije uvažio položaj i interes hipotekarnog vjerovnika, i svojim pasivnim postupanjem ga je spriječio u zaštiti svojih prava i interesa. Ovaj propust je u suprotnosti s načelom kontradiktornosti postupka, koje je temeljno načelo upravnog postupka i koje osigurava da sve stranke u postupku imaju pravo biti saslušane i iznijeti svoje argumente i dokaze. Time je tuženik povrijedio odredbe Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP), posebno čl. 30. koji propisuje pravo stranke na sudjelovanje u postupku i pravo na obaviještenost o svim relevantnim činjenicama i dokazima.

4. Slijedom svega navedenog, sudu je predloženo donijeti presudu kojom će poništiti rješenje tuženika uz obvezivanje istog na naknadu troškova upravnog spora.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja te je predložio odbijanje tužbenog zahtjeva.

6. Zainteresirana osoba je u odgovoru na tužbu osporila tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti pozivajući se na navode iz obrazloženja pobijanog rješenja tuženika, predlažući stoga odbiti tužbeni zahtjev uz dosudu istoj troškova upravnog spora.

7. Sud je u tijeku spora održao raspravu na ročištu održanom 3. rujna 2025. u prisutnosti opunomoćenice zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja i tuženika. Utvrđeno je da spisu prileži podnesak opunomoćenika tužitelja zaprimljen na sudu na dan održavanja ročišta kojim isti moli odgodu ročišta zbog zdravstvenih razloga.

8. U odnosu na navode opunomoćenika tužitelja za odgodu ročišta valja reći kako uz navedeni podnesak, a niti naknadno do dana objave presude, nije dostavljena medicinska dokumentacija koja bi potkrijepila opravdanost predmetnih navoda za odgodu. Stoga sud predmetne navode opunomoćenika tužitelja nije našao osnovanim razlogom za odgodu ročišta. Naime, zadatak je suda spriječiti stranke u potencijalnom odugovlačenju postupka. Osim toga iz stanja spisa odnosno svih okolnosti spora sud je našao kako nema zapreke da se rasprava održi bez sudjelovanja stranaka u raspravi obzirom da su stranke umjesto dolaska na raspravu imale mogućnost sudu uputiti i pisani podnesak kojim bi se izjasnile o svim zahtjevima i navodima suprotne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koje su predmet spora, a sve sukladno načelu izjašnjavanja stranaka propisanom odredbom čl. 6. st. 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS).

9. U cilju ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

11. Donoseći pobijano rješenje tuženik u obrazloženju istog navodi kako u odnosu na žalbene navode ovdje tužitelja u kojima navodi da investitor nije dokazao pravni interes za izdavanje građevinske dozvole budući se građevinska dozvola izdaje za građenje na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice koja katastarska čestica nije ni formirana u zemljišnoj knjizi, ističe se da je prema podacima spisa predmeta investitor pravilno u smislu odredbe čl. 109. st. 1. podst. 1. ZG-a dostavio dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole. U tom pravcu spisu predmeta prileži z.k. izvadak Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno-knjižni odjel Krk od 18. listopada 2021. za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik predmetne katastarske čestice za cijelo. Prema podacima spisa predmeta k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice na koji se planira građenje se u cijelosti formira od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice, odnosno bit će formirana pravomoćnošću predmetne građevinske dozvole, nakon čega će biti upisana u zemljišne knjige. U odnosu žalbeni navod tužitelja da s građevne čestice nije osiguran valjan pristup na prometnu površinu budući da Ugovor o osnivanju služnosti puta u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - Njivice nije valjano sklopljen i ne predstavlja valjanu pravnu osnovu za upis služnosti puta u zemljišne knjige, ističe da je prema podacima spisa predmeta s građevne čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - Njivice osiguran pristup na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice koja u naravi predstavlja cestu, put za koji je Primorsko-goranska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Krk 11. studenoga 2022. izdala uporabnu dozvolu, odnosno u konkretnom slučaju je s građevne čestice osiguran direktan pristup na prometnu površinu, put, koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi te je osnivanje prava služnosti na predmetnoj čestici nemoguće, odnosno raniji upisi u zemljišnim knjigama nisu od utjecaja na mogućnost izdavanja građevinske dozvole u konkretnom slučaju.

12. Navedenu jasnu i argumentiranu analizu razloga kojima se tuženik rukovodio donoseći osporenu odluku prihvaća i ovaj sud. Tome valja dodati, kako iz odredbe čl. 109. ZG-a, vezano da dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole, ne proizlazi osnovanost navoda tužitelja o obvezi upravnog tijela na istraživanje vanknjižnog stanja. Nadalje, u odnosu na ispunjenje uvjeta iz odredbe čl. 110. ZG-a, tužitelju se ukazuje kako je zakonom propisano da se smatra da su ispunjeni uvjeti za izdavanje građevinske dozvole ako postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine. U konkretnom slučaju čestica u odnosu na koju je izdana građevinska dozvola ima pristup na asfaltiranu i uređenu cestu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice, kako je to razvidno iz dokumentacije koja prileži spisu upravnog postupka. Iako je potonje navedena nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao put Kijac u vlasništvu Ponikve voda d.o.o., za istu je izdana pravomoćna uporabna dozvola te se stoga ista smatra cestom - javnim dobrom obzirom da javne kao i nerazvrstane ceste, sukladno Zakonu o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23, 133/23) postaju javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu. Zaključno, sud ne nalazi u konkretnom slučaju niti povrede odredbe čl. 30. ZUP-a, na koju ukazuje tužitelj. Naime, iz stanja spisa upravnog postupka proizlazi kako je tužitelju omogućeno sudjelovanje u postupku i omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari. O navedenom kao dokaz spisu upravnog postupka prileži zapisnik od 29. rujna 2021. kao i podnesak tužitelja kojim se očituje na zahtjev zainteresirane osobe za izdavanje građevinske dozvole. U odnosu na dio upravnog postupka nakon žalbe, tužitelju se ukazuje na odredbu čl. 113. ZUP-a kojom su propisane ovlasti prvostupanjskog tijela u povodu žalbe, a kojom odredbom nije propisana obveza dostavljanja odgovora na žalbu žalitelju na očitovanje. Navedena obveza nije propisana niti odredbama zakona kojima je uređeno pitanje postupanje drugostupanjskog tijela po žalbi. Slijedom navedenog, sud nije našao osnovanim niti prigovore tužitelja koji se odnose na postupanje tuženika glede omogućavanja tužitelja na sudjelovanje u žalbenom dijelu postupka. Pri tome se napominje kako je sud prilikom ocjene navedenog prigovora tužitelja kako odlučnu činjenicu u konkretnom slučaju cijenio i okolnost da tuženik pobijanu odluku nije temeljio na ispravama dostavljenima od strane zainteresirane osobe u odgovoru na žalbu, odnosno u dopuni odgovora na žalbu.

13. Slijedom svega navedenog, pobijano rješenje je ocijenjeno zakonitim pa je, na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, valjalo odbiti tužbeni zahtjev te odlučiti kao pod toč. I. izreke ove presude.

14. Odluka o troškovima spora tužitelja temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS- a kojom je propisano da stranka koji izgubi spor snosi u cijelosti troškove spora. Stoga, kako je tužitelj izgubio ovaj spor, to je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora te je odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

15. Odluka o troškovima spora zainteresirane osobe temelji se na odredbi čl. 147. ZUS-a u svezi s Tbr. 27. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje: Tarifa). Kao radnje u odnosu na koje zainteresirana osoba može ostvariti pravo na naknadu troškova zastupanja priznati su sastav odgovora na tužbu i zastupanje na raspravi, sve uvećano za pripadajući iznos poreza na dodanu vrijednost po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife), i to u ukupnom zbrojenom iznosu od 2.500,00 Eur. Stoga je odlučeno kao pod toč. III. izreke ove presude.

U Rijeci 11. rujna 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- Odvjetničkom društvu Mandarić & Einwalter j.t.d., Zagreb, Prilaz Gjure Deželića 19

- Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20

- opunomoćenici Dunji Kreso, odvjetnici u Krku, J. J. Strossmayera 3