Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2809/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andree Boras-Ivanišević kao predsjednice vijeća, Borisa Mimice kao suca izvjestitelja i člana vijeća, te Sonje Meštrović kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SUNCE HOTELI d.d. Zagreb, OIB:06916431329, Zagreb, Radnička cesta 43., kojeg zastupa punomoćnik Mirko Bogdanović, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Bogdanović, Dolički & partneri j.t.d. iz Zagreba, protiv tužene Općine Brela, Trg žrtava Domovinskog rata 1., Brela, OIB:48917268071, koju zastupa Odvjetničko društvo Ivančević & partneri u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj 2 P-1894/2019-41 od 6. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 11. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužene Općine Brela kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj 2 P- 1894/2019-41 od 6. listopada 2023.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom suđeno je:

„ 1. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik realnih dijelova nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to onih realnih dijelova koji su u Geodetskom situacijskom nacrtu, broj 140-2021 iz prosinca 2021., izrađenom po GEO-HORVAT d.o.o., Makarska označeni crvenom bojom i omeđeni lomnim točkama broj 1-2-3-4-5-6-1 površine 83 m2, lomnim točkama 7-8-9-10-11-12-7 površine 87 m2, lomnim točkama 13-14-15-16-13 površine 86 m2 te lomnim točkama 17-18-19-20-21-17 površine 98 m2, koji Geodetski situacijski nacrt, broj 140-2021 iz prosinca 2021. je sastavni dio ove presude.

2. Ovlašćuje se tužitelj da zatraži i provede uknjižbu prava vlasništva u granicama utvrđenog stečenog prava vlasništva sukladno t. 1. ove presude, a sve nakon što u zemljišnim knjigama bude provedena parcelacija predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva iz t. 1. ove presude te nakon tako provedene parcelacije zatraži i provede uknjižbu prava vlasništva na svoje ime na novoformiranim zemljišnoknjižnim česticama koje će biti formirane provedbom predmetne parcelacije, što je sve tuženik dužan trpjeti.

3. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.“

2. Protiv navedene presude žali se tužena, pobijajući je zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev, podredno, da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. U odgovoru na žalbu tužitelj je porekao sve navedeno u žalbi kao neosnovano, te je predložio da se kao takva odbije.

2. 2. Žalba nije osnovana.

3. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

3.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuje žaliteljica jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

3.2. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbi, pa je neosnovan i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje.

4. Predmet spora je tužiteljev zahtjev da se utvrdi isključivim vlasnikom dijela čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 268 m2, koji dio je pobliže prikazan Geodetskim situacijskim nacrtom broj 140-2021, kojeg je sastavio Geo Horvat d.o.o., Makarska od prosinca 2021., kao i da se ovlasti za upis tog prava u zemljišnoj knjizi, a detaljnog sadržaja kako je to navedeno u izreci presude.

5. Prvostupanjski sud nakon provedenog postupka utvrdio je sljedeće:

- da je predmetna nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] oznake put u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] upisana kao vlasništvo općine Brela, s naznakom da je izvršen pripis iz zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], te da na navedenoj nekretnini nema upisanih tereta,

- da je predmetna nekretnina, u (broj] k.o.o. [adresa], Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Makarska, upisana kao javno dobro putevi i vode, [adresa] u površini od 881m2,

- da iz pregledane preslike rješenja Komisije za imovinsko pravne poslove općine Makarska od 11. 2. 1982. godine broj UP-10-07-77/1-82 utvrđeno je da se daje na korištenje putem neposredne pogodbe HTP "Makarskoj rivijeri" OUR hotelima "Brela" a u svrhu izgradnje hotela "Soline" u Brelima dio čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 102 m2 a uknjiženo kao općenarodna imovina, a u katastru se vodi kao javno dobro putevi.,

- da je uvidom u presliku dopunskog rješenja Komisije za imovinsko pravne poslove općine Makarska od 19. 4. 1982. godine broj UP-10-07-77/1-82 utvrđeno je da se daje na korištenje putem neposredne pogodbe HTP "Makarskoj rivijeri" OUR "Hotelima Brela" a u s vrhu izgradnje hotela "Soline" u Brelima zemljište označeno kao čest. zgr. [katastarska čestica] od 342 m2 KO [katastarska općina], uknjiženo kao općenarodna imovina pod upravom Mjesnog NO D. Brela, a u katastru korisnosti HP "Brela", te da navedeno rješenje zajedno sa rješenjem Komisije za imovinsko pravne poslove općine Makarska od 11. 2. 1982. godine broj UP-10-07-77/1-82 čini zajedno sa zemljištem označenim kao čest. zgr. [katastarska čestica] u površini od 342 m2 KO [katastarska općina] jedinstvenu građevinsku parcelu označenu sa čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] površine 9941 m2.

- da je pregledom preslike rješenja Komisije za imovinsko pravne poslove Skupštine općine Makarska broj UP-I- 03-222/1-83 od 7. 6. 1983. godine utvrđeno je da se HTP Makarska rivijera OUR Hoteli Brela daje na korištenje putem neposredne pogodbe, u svrhu izgradnje kolne saobraćajnice- prilaznog puta do Hotela "Soline" u Brelima zemljište označeno kao dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 248 m2 KO [katastarska općina] uknjiženo kao društveno vlasništvo s pravom korištenja u korist NĆ i HĆ, katastarskog i stvarnog posjeda CĆ ud. N.

-da je uvidom u presliku građevinske dozvole od 8. srpnja 1983. godine broj UP-I-0-10-87/1-83 izdana od općine Makarska Općinskog komiteta za urbanizam, građevinarstvo, komunalne i stambene poslove utvrđeno je da se HTP Makarska rivijera OUR Hoteli Brela- Brela, kao investitoru odobrava izgradnja "kolne saobraćajnice- prilazni put Hoteli "Soline" u Brelima" označene kao dio čest. zem. [katastarska čestica] sve KO [katastarska općina] u Brelima.

- da je pregledom preslike rješenja Komisije za imovinsko pravne poslove Skupštine općine Makarska broj UP-I- 03-100/1-83 od 7. 6. 1983. godine utvrđeno je da se HTP Makarska rivijera OUR Hoteli Brela daje na korištenje putem neposredne pogodbe, u svrhu izgradnje kolne saobraćajnice- prilaznog puta do Hotela "Soline" u Brelima zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] [broj ZK uloška] , uknjiženo kao općenarodna imovina a po katastarskoj evidencije se vodi kao javno dobro putevi, u kojem rješenju nije navedena površina, a niti je točna površina dijela navedene nekretnine navodi u obrazloženju tog rješenja.

-da iz pregledanog spisa ovoga suda broj IR- 195/84, utvrđeno je da su stranke dana 26. veljače 1985. godine općina Makarska kao predlagatelj, te HTP "Makarska rivijera" OUR Hoteli Brela iz Brela kao predloženi zaključili sudsku nagodbu u kojoj su stranke suglasne da je rješenjem Komisije za imovinsko pravne poslove Skupštine općine Makarska broj UP-I- 03-100/1-83 od 7. 6. 1983. godine utvrđeno je da se HTP Makarska rivijera OUR Hoteli Brela dato na korištenje putem neposredne pogodbe, u svrhu izgradnje kolne saobraćajnice- prilaznog puta do Hotela "Soline" u Brelima zemljište označeno kao dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 108 m2 KO [katastarska općina] upisano kao općenarodna imovina a u katastarskoj evidenciji kao javno dobro- putevi, te da se predloženik obvezuje u roku od mjesec dana isplatiti predlagatelju 18.144,00 dinara,

- da iz pregledanog spisa prvostupanjskog suda broj IR- 189/85, utvrđeno je da su stranke dana 11. studenog 1985. godine općina Makarska kao predlagatelj, te HTP "Makarska rivijera" OUR Hoteli Brela iz Brela kao predloženi zaključili sudsku nagodbu u kojoj su stranke suglasne da je rješenjem Komisije za imovinsko pravne poslove Skupštine općine Makarska broj UP-I- 10-07-77/1-82 od 11.2. 1982. godine utvrđeno je da se HTP Makarska rivijera OUR Hoteli Brela dato na korištenje putem neposredne pogodbe, u svrhu izgradnje kolne saobraćajnice- prilaznog puta do Hotela "Soline" u Brelima zemljište označeno kao dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 102 m2 KO [katastarska općina] upisano kao općenarodna imovina a u katastarskoj evidenciji kao javno dobro- putevi, te dio čest. zem. [katastarska čestica] od 2632 m2 KO [katastarska općina] uknjiženo kao opećnarodna imovina s organom upravljanja mjesni NO Donja Brela, a katastarske korisnosti Hotelsko Brela, te da se predloženik obvezuje u roku od 30 dana isplatiti predlagatelju 940.994,00 dinara.,

- da je time tužiteljev prednik stekao na valjanom pravnom temelju pravo korištenja predmetnih nekretnina bez obzira na to, što to svoje pravo nije upisao u zemljišnoj knjizi, jer u sustavu društvenog vlasništva upis prijenosa prava korištenja u zemljišnu knjigu nije imao konstitutivno značenje,

- da iz rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 7. svibnja 1996. godine KLASA: 943-01/96-01/518, URBROJ: 563-04-403/96-2 utvrđeno je da je u postupku pretvorbe društvenog poduzeća HTP "BRELA", Brela, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala pored ostalih nekretnina u točki 1. navedenog rješenja i LOKACIJA: HOTEL SOLINE označena kao DIO k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] površine 310 m2.

- da iz potvrde Centra za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: CERP) o usklađenosti Geodetskog elaborata izdane od strane CERP-a 03. svibnja 2022., proizlazi kako se tom potvrdom potvrđuje da je geodetski elaborat br. 2020-141 izrađen po Geo-Horvat d.o.o. od prosinca 2021. za nekretnine na lokaciji Hotel Soline Brela u KO [katastarska općina] od procijenjenog zemljišta i objekata, usklađen s točkom 1. dispozitiva rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 7. svibnja 1996., kojim se utvrđuju nekretnine procijenjene u postupku pretvorbe društvenog poduzeća HTP Brela,

- da iz navedenog Geodetskog elaborata proizlazi kako je od predmetne čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] formirani realni dijelovi koji su u Geodetskom situacijskom nacrtu, broj 140-2021 iz prosinca 2021., izrađenom po GEO-HORVAT d.o.o., Makarska označeni crvenom bojom i omeđeni lomnim točkama broj 1-2-3-4-5- 6-1 površine 83 m2, lomnim točkama 7-8-9-10-11-12-7 površine 87 m2, lomnim točkama 13-14-15-16-13 površine 86 m2 te lomnim točkama 17-18-19-20-21-17 površine 98 m2, i da je na ovaj način tužitelj potvrdio koji bi dio predmetne nekretnine bio procijenjen u postupku pretvorbe prednika tužitelja u vrijednost društvenog kapitala pravnog prednika tužitelja,

- da je u tom smislu tužitelj postupio sukladno odredbama Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, a sukladno čemu je nadležno tijelo CERP-a potvrdilo usklađenost Geodetskog elaborata s Uvjerenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju,

- da nije cijela površina sporne nekretnine procijenjena u vrijednost društvenog kapitala tužiteljevog pravnog prednika, odnosno oni dijelovi predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji su na predmetnom priloženom geodetskom situacijskom nacrtu označeni neobojano lomnim točkama 3- 4-5-7-8-18-19-20-21-17-3 odnosno lomnim točkama 9-10-13-14-9 predstavljaju komunalnu infrastrukturu, stepenište i dio nerazvrstane ceste u vlasništvu tuženika kao javno dobro u njegovom neotuđivom vlasništvu.

6. Na temelju utvrđenog, pravilno je prvostupanjski sud naveo da trgovačko društvo koje je pravni slijednik društvenog poduzeća koje je provelo pretvorbu društvenog kapitala postaje vlasnik nekretnina koje su procijenjene u kapital prilikom pretvorbe društva, i da je procjena vrijednosti nekretnine u društveni kapital nužna pretpostavka bez koje nema mogućnosti stjecanja prava vlasništva.

6.1. Kako je prvostupanjski sud u ovom slučaju nedvojbeno utvrdio da je prednik tužitelja stekao na valjanom pravnom temelju pravo korištenja predmetne nekretnine, bez obzira na to što to svoje pravo nije upisao u zemljišnoj knjizi jer u sustavu društvenog vlasništva upis prijenosa prava korištenja u zemljišnu knjigu nije imalo konstitutivno značenje, to je taj sud, a imajući u vidu i utvrđenja na licu mjesta i nalaze i mišljenja vještaka za geodeziju ABC,pravilno zaključio da je tužitelj dokazao osnovanost tužbenog zahtjeva primjenom odredbe članka 390.a Zakona i vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - u daljnjem u tekstu: ZV), kao i odredbama članka 4. stavka 2. i članka 7. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu („Narodne novine“, broj 50/20. – u daljnjem tekstu: ZONGZ), pa je pravilno postupio kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja.

7. Naime, odredbom članka 390.a ZV-a, propisano je, da trgovačko društvo kao pravni sljednik društvenog poduzeća po završenoj pretvorbi društvenog poduzeća, je vlasnik nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljenog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile:

- društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća i

- koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva i

- čija vrijednost je procijenjena u kapital društva i

- koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva.

7.1. Prema odredbi članka 360. st. 1. ZV, pravo upravljanja, odnosno korištenja raspolaganja na stvarima u društvenom vlasništvu postalo je pretvorbom nositelja toga prava – pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni slijednik dotadašnjeg nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar podobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako posebnim zakonom nije određeno drugačije, a prema odredbi stavka 2. istog zakonskog članka, pravo upravljanja odnosno korištenja raspolaganjem na stvari u društvenom vlasništvu osobe koja se do stupanja na snagu toga zakona nije pretvorila u subjekt prava vlasništva, postaje stupanjem na snagu toga zakona pravo vlasništva dotadašnjeg nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako posebnim zakonom nije određeno drugačije.

8. Dakle, prema citiranoj odredbi članka 390.a ZV-a, trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenog poduzela, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog vlasništva i koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva te čija je vrijednost procijenjena u kapital društva i koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva.

9. Obzirom na sve naprijed navedeno, tužitelj je tijekom postupka dokazao, a imajući u vidu potvrdu CERP-a, o usklađenosti Geodetskog elaborata izdane od strane CERP-a 03. svibnja 2022., da je geodetski elaborat br. 2020-141 izrađen po Geo-Horvat d.o.o. od prosinca 2021. za nekretnine na lokaciji Hotel Soline u KO [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica], usklađen s točkom 1. dispozitiva rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 7. svibnja 1996., kojim se utvrđuju nekretnine procijenjene u postupku pretvorbe društvenog poduzeća HTP Brela (prednika tužitelja), te kako iz tog Geodetskog elaborata proizlazi da je dio predmetne čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 268 m2, koji je označen crvenom bojom i omeđeni lomnim točkama broj 1-2-3-4-5- 6- 1 površine 83 m2, lomnim točkama 7-8-9-10-11-12-7 površine 87 m2, lomnim točkama 13-14-15-16-13 površine 86 m2 te lomnim točkama 17-18-19-20-21-17 površine 98 m2, bio procijenjen u postupku pretvorbe prednika tužitelja u vrijednost društvenog kapitala pravnog prednika tužitelja i da je tužitelj postupio sukladno odredbama ZONGZ-a i ZV-a, a sukladno čemu je nadležno tijelo CERP-a potvrdilo usklađenost Geodetskog elaborata s Uvjerenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju.

10. U odnosu na žalbene navode tužene, za ukazati je da u smislu odredbe članka 6. stavka 2. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“, broj 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99. – u daljnjem tekstu: Zakon o pretvorbi), trgovačko društvo koje je nastalo pretvorbom pravni je slijednik društvenog poduzeća koje je tom pretvorbom prestalo, te ona ista prava koja su pripadala predniku, pripadaju njegovom slijedniku, odnosno pravnom subjektu koji je nastao pretvorbom. Zbog toga su kod pretvorbe društvenih poduzeća na pravnog sljednika pretvorenog poduzeća mogla prijeći samo ona prava na stvarima koja je imao njegov prednik, a to su prava korištenja i raspolaganja tim stvarima.

10. Pravni temelj za pretvorbu prava korištenja i raspolaganja u pravo vlasništva predstavlja odredba članka 360. stavka 1. ZV-a, dok je odredbom članka 390. stavka 1. ZV-a, propisano je da se odredbe članka 360.do 365. tog Zakona ne primjenjuju na stvari koje nisu unesene u društveni kapital pravnih osoba u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi, dok je odredbom članka 47. stavka 1. Zakona o privatizaciji („Narodne novine“, broj 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.), propisano da se dionice, udjeli, stvari i prava koji nisu procijenjeni u vrijednosti društvenog kapitala pravne osobe na temelju Zakona o pretvorbi prenose Hrvatskom fondu za privatizaciju, ako ne postoje razlozi za obnovu postupka, odnosno ako prijenos ne utječe na postojeću tehnološku cjelinu.

11. Slijedom navedenog, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je sporni dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] upisan u z. u. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u površini od 268 m2, u odnosu na koji tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva unesen u društveni kapital prednika tužitelja jer to nesumnjivo proizlazi iz rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju klasa: od 7. svibnja 1996. i potvrde CERP-a, to je tužitelj na temelju odredbi članka 360. do 365. ZV-a, stekao pravo vlasništva tog dijela navedene nekretnine, pobliže označeno u tužbenom zahtjevu.

12. Prvostupanjska odluka o troškovima postupka temelji se na pravilno izvršenom obračunu u primjeni članka 154. stavak 4. te članka 155. ZPP-a. Tužena određeno i ne pobija odluku o trošku postupka, a u toj odluci na pravilnu primjenu materijalnog prava drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti, sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a.

13. S obzirom na navedeno, valjalo je žalbu tužene odbiti kao neosnovanu na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, i odlučiti kao u izreci ove presude.

U Splitu, 11. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Andrea Boras-Ivanišević