Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska ulica 26d

Poslovni broj: Gž-792/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Bađun, predsjednice vijeća, Milka Samboleka, izvjestitelja i člana vijeća te Tatjane Ledinšćak-Babić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ante Kukoču, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Grada Splita, Obala kneza Branimira 17, OIB: 78755598868, radi utvrđenja prava vlasništva, povodom žalbi tužiteljice i tuženika izjavljenih protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P-1574/2019 od 15. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 11. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P-1574/2019 od 15. svibnja 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„I Utvrđuje se spram tuženika da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak 40 m2 K. O. [katastarska općina], te se tužiteljica ovlašćuje temeljem ove presude u zemljišnim knjigama zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva te nekretnine na svoje ime za cijelo, uz istovremeno brisanje za cijelo toga prava s imena tuženika, odnosno s imena Općenarodne imovine i organa upravljanja Mjesnog narodnog odbora Slatine, čiji je isključivi pravni slijednik tuženik sve to bez daljnjeg sudjelovanja tuženika i u roku od 15 dana.

II Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužiteljici troškove ovog postupka. u iznosu od 3.571,12 Eura.“

2. Pravovremenim, potpunim i dopuštenim žalbama prvostupanjsku presudu pobijaju obje parnične stranke.

2.1. Tužiteljica je protiv dijela prvostupanjske presude u kojem je odlučeno o troškovima postupka (toč. II. izreke) podnijela dvije pravovremene žalbe i to 23. svibnja 2025. i 28. svibnja 2025., time da je u žalbi koju je podnijela 23. svibnja 2025. predložila da prvostupanjski sud ispravi presudu na način da umjesto pogrešno napisanog zbroja od „3.571,12 EUR“ kao točan iznos upiše „6.382,62 EUR“. Ukoliko sud ne prihvati takav prijedlog, predlaže da se podnesak smatra žalbom i da drugostupanjski sud usvoji žalbu i preinači toč. II. izreke prvostupanjske presude tako da naloži tuženiku da tužiteljici povrh dosuđenog iznosa od 3.571,12 EUR naknadi daljnji trošak u iznosu od 2.811,50 EUR. U žalbi podnesenoj 28. svibnja 2025. tužiteljica predlaže da drugostupanjski sud preinači toč. II. izreke tako da naloži tuženiku da tužiteljici pored dosuđenog iznosa parničnih troškova dosudi (i) daljnji iznos od 178,17 EUR na ime troškova sudske pristojbe za presudu.

2.2. Tuženik pobija presudu u cijelosti navodeći da to čini iz svih zakonom dozvoljenih razloga. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu i odbije tužbeni zahtjev te naloži tužiteljici plaćanje troškova spora, podredno da ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

4. Žalbe su osnovane.

5. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužiteljice radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini označenoj u izreci presude uz ovlaštenje za uknjižbu tog prava.

6. Nakon što se je pozvao na odgovarajuće odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09; 153/09; 143/12; 152/14; 81/15- pročišćeni tekst i 94/17-ispravak; dalje: ZV) te reproducirao utvrđenja iz provedenog očevida na licu mjesta i vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka geodetske struke Žaka Šolića, kao i iskaze svjedoka MU i JU, prvostupanjski sud u toč. 15. obrazloženja otklanja prigovor promašene pasivne legitimacije da bi u toč. 16. zaključio:

„Slijedom navedenoga su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbe članka 159. stavka 2. ZV. a kako se radi o stjecanju vlasništva jedinice lokalne samouprave to da se prema stavku 4. iste odredbe vlasništvo stječe protekom dvostrukog vremena od onog iz stavaka 2. i 3., tj. u konkretnom slučaju protekom roka od 20 godina.“

6.1. Prvostupanjski sud u nastavku obrazloženja još utvrđuje da se predmetna nekretnina nalazi unutar građevinskog područja i da se ne radi o poljoprivrednom zemljištu za kojeg bi bila legitimirana Republika Hrvatska, već o građevinskom zemljištu, gdje je legitimiran kao vlasnik Grad Split (ovdje tuženik), da bi u toč. 20. obrazloženja iznio i ovaj zaključak:

„Glede predmetne nekretnine tijekom dokaznog postupka, pregledom pisane dokumentacije sud je našao elemente na utvrđenje da je tužiteljica kao savjesni i zakoniti posjednik stekla vlasništvo dosjelošću u skladu s čl.159 ZV Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prosuđuju se prema pravnim pravilima važećim u času stjecanja čl.388 st 2 ZV. Tužiteljica je dokazala pravnu osnovu za prijenos tog prava pravni posao i nasljeđivanje uzimajući u obzir da je predmetna nekretnina identificirana od strane vještaka za geodeziju sud zaključuje kako su se ostvarile pretpostavke propisane citiranim odredbama ZV i kako je stekla pravo vlasništva temeljem dosjelosti. (…)“.

7. Zaključak prvostupanjskog suda da je tužiteljica stekla vlasništvo predmetne nekretnine za sada se ne može prihvatiti kao pravilan.

8. Prije svega, tuženik opravdano tvrdi u žalbi da zaključak prvostupanjskog suda kako je tužiteljica stekla pravo vlasništva dosjelošću ne može biti osnovan i da je isto tako neosnovan stav suda kako je tužiteljica dokazala pravnu osnovu kroz pravni posao i nasljeđivanje. Naime, prema ocjeni ovoga suda, pozivanjem na više različitih pravnih osnova za stjecanje vlasništva (dosjelost, nasljeđivanje i pravni posao), bez bilo kakve konkretizacije kada je i po kojoj osnovi tužiteljica stekla vlasništvo, prvostupanjski sud je obrazloženje presude kojom je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice radi utvrđenja prava vlasništva na spornoj nekretnini učinio nerazumljivim i proturječnim samom sebi, čime je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. primjenjivog Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13 i 89/14-odluka US RH; dalje: ZPP), na koju tuženik upućuje sadržajem žalbe, a na koju ovaj sud u ovom postupku pazi i po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

8.1. Navedeni propis se u ovoj pravnoj stvari koja je započela 9. travnja 2019. primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN br. 70/19), uz iznimke propisane u st. 2.-4. tog članka i uz iznimke propisane u odredbi čl. 107. st. 2. -7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN br. 80/22).

9. U kontekstu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka ovaj sud primjećuje da se prvostupanjski sud u toč. 8. do 11. obrazloženja poziva na više odredaba ZV-a, u kojima su normirani različiti načini stjecanja prava vlasništva, i to:

- odredbu čl. 114. ZV-a u kojoj su normirani pravni temelji stjecanja vlasništva (pravni posao, odluka suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanje i zakon),

- odredbu čl. 119. st. 1. i 2. ZV-a u kojoj je normirano stjecanje vlasništva nekretnine zakonom predviđenim upisanom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjane očitovane volje dotadašnjeg vlasnika, te odgovarajuća primjena tog pravila i na promjenu i prestanak vlasništva na temelju pravnih poslova,

- odredbu čl. 120. st. 1. ZV-a u kojoj je normirano da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama i

- odredbu čl. 160. st. 1. ZV-a u kojoj je normiran tijek vremena potreban za dosjelost koji počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost.

9.1. Iako u nastavku obrazloženja prvostupanjski sud zaključuje da su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbe čl. 159. ZV- a, prethodno nije utvrdio kada je počelo teći vrijeme potrebno za dosjelost te kada je to vrijeme završilo. Nadalje, sud u obrazloženju navodi da je tužiteljica dokazala pravnu osnovu za prijenos tog prava (vlasništva), pravni posao i nasljeđivanje, kod čega uzima u obzir da je predmetna nekretnina identificirana od strane vještaka za geodeziju te zaključuje kako su se ostvarile pretpostavke propisane citiranim odredbama ZV-a i kako je stekla pravo vlasništva dosjelošću.

9.2. Kako prvostupanjski sud u obrazloženju citira više odredaba ZV-a u kojima su normirani različiti temelji stjecanja vlasništva nekretnine i kako se istovremeno poziva dosjelost, ali i na pravni posao te nasljeđivanje, to je obrazloženje pobijane presude nerazumljivo i proturječno samo sebi, zbog čega se pravilnost i zakonitost pobijane presude u žalbenom postupku za sada ne može niti ispitati.

10. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a prihvaćena je žalba tuženika, ukinuta pobijana presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Posljedično, zbog prihvaćanja žalbe tuženika, valjalo je prihvatiti i žalbe tužiteljice u kojima pobija odluku o troškovima postupka.

11. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti uočenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te će s parničnim strankama ponovno raspraviti predmet spora, a u svrhu utvrđenja odlučnih činjenica provesti će i ocijeniti u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a predložene dokaze, imajući u vidu utvrđenja iz ovog drugostupanjskog rješenja. Potrebno je utvrditi na pouzdan način pravni temelj stjecanja vlasništva sporne nekretnine na strani tužiteljice (ako ga je bilo, kada i temeljem kojeg pravnog osnova). Posebno ako je riječ o stjecanju prava vlasništva na temelju zakona (dosjelošću) valja utvrditi tijek vremena potreban za dosjelost (kada je rok za dosjelost počeo teći i kada je završio), vodeći računa da su se tijekom vremena mijenjali pravni propisi kojima je bio normiran institut stjecanja vlasništva. Novu i zakonitu odluku prvostupanjski sud će obrazložiti u smislu odredbe čl. 338. st. 4. ZPP-a kako bi ovaj sud u slučaju eventualne ponovne žalbe mogao ispitati pravilnost i zakonitost tako donesene odluke. Novom odlukom prvostupanjski sud će odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

U Varaždinu 11. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun