Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26D
Poslovni broj: Gž-312/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Tanje Novak- Premec kao predsjednice vijeća, Dijane Hofer kao sutkinje izvjestiteljice i Ivane Čačić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Maji Bilić Paulić, odvjetnici iz Zagreba protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. (OIB:94472454976), Zagreb, Listopadska 2, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, povodom žalbe tuženika izjavljene protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1215/2022-33 od 2. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 10. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
I/Žalba tuženika odbija se kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1215/2022-33 od 2. siječnja 2025. u toč. I.– , toč. III. – i toč.IV. izreke.
II/Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1.Toč.I izreke prvostupanjske presude tuženiku je naloženo da isplati tužitelju s osnova imovinske štete na njegovom osobnom vozilu iznos od 5.715,75 Eur sa zateznom kamatom tekućom na iznos od 3.981,68 Eur od 21. listopada 2020., a na iznos od 1.734,07 Eur od 21. listopada 2024. – sve do isplate. Toč.III. izreke tuženik je obvezan naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 2.887,54 Eur sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate. Nepobijanom toč.II. izreke odbijen je tužitelj sa zahtjevom za isplatu zatezne kamate na iznos od 18,32 Eur od 21. listopada 2020. do 20. listopada 2024., a pobijanom toč.IV. izreke odbijen je tuženikov zahtjev za naknadu troškova postupka.
2. Opisanu presudu u toč.I.–, toč.III. i toč.IV. izreke pravovremenom žalbom pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom ovom sudu da je preinači i odbije tužbeni zahtjev, a tuženiku dosudi trošak postupka uključujući i trošak žalbenog postupka.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba tuženika je neosnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao vlasnika osobnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] radi naknade imovinske štete proizašle iz prometne nezgode od 21. listopada 2020. koju je prouzrokovao osiguranik tuženika koji je upravljajući motociklom, u trenutku uključivanja tužitelja u promet ceste s prednošću prolaza nakon što ga je propustilo osobno vozilo na čelu kolone zaustavljenih vozila, nepropisno pretječući kolonu zaustavljenih vozila - naletio na vozilo tužitelja.
5.1. Odlučujući o odgovornosti tuženika za ovaj štetni događaj, prvostupanjski sud je pravilno ocijenio osiguranika tuženika isključivo odgovornim za predmetni štetni događaj jer je provedenim vještačenjem po sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila Berislavu Šimunoviću utvrđeno da je motocikl osiguranika tuženika prednjim dijelom došao u kontakt s prednjim lijevim dijelom vozila tužitelja i to u raskrižju, u lijevoj (južnoj) prometnoj traci gledano u smjeru kretanja motocikla, oko 1,2 do 1,4 m od središnje linije kolnika, te da je neposredno prije sudara motocikl osiguranika tuženika vršio radnju obilaženja zaustavljene kolone vozila ispred raskrižja s Ulicom Ante Mike Tripala a da se za to vrijeme vozilo tužitelja uključivalo iz lijeve prometne trake zapadnog kolnika Ulice A. M. Tripala radnjom skretanja u lijevo u južnu prometnu traku kolnika [adresa] u smjeru istoka obzirom da ga je vozač vozila na čelu kolone propustio te da do predmetnog štetnog događaja ne bi došlo da je osiguranik tuženika ispoštovao horizontalnu prometnu signalizaciju (punu liniju na kolniku) i da nije vršio radnju obilaženja zaustavljenih vozila preko pune središnje linije ispred raskrižja, već da se zaustavio u koloni vozila. Vještak je prigovor tuženika - da se osiguranik tuženika kretao cestom s prednošću prolaska, a da je tužitelj vršio radnju skretanja ulijevo, a da se prije toga nije uvjerio da takvu radnju ne smije započeti ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu – otklonio navodeći da je tužitelj prilikom uključivanja, a obzirom da ga je vozilo s njegove lijeve strane propuštalo, pretežnu pažnju trebao obratiti na vozila koja su mu dolazila s desne strane, budući su mu oni predstavljali neposrednu opasnost prilikom uključivanja.
5.2. Analizirajući rezultate provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud zaključuje da se osiguranik tuženika neposredno prije štetnog događaja kretao protivno prometnim pravilima jer je zaobilazio kolonu vozila, prešavši pri tom na kolnički trak namijenjen kretanju vozila iz suprotnog smjera i to preko ''pune'' crte, neposredno prije ulaska u raskrižje čime je postupio protivno odredbama čl. 43. stav. 1., čl. 66. stav. 1. i 2. te čl. 70. stav. 1. (…vozač ne smije vozilom početi pretjecati ili obilaziti kolonu vozila…), čl. 73. stav. 1. (…vozač ne smije pretjecati drugo vozilo neposredno ispred raskrižja…) Zakona o sigurnosti prometa na cestama (dalje: ZSPC) jer je pretjecao kolonu, što nije dozvoljeno, na mjestu na kojem to nije dozvoljeno (preko ''pune'' crte i ispred raskrižja), a što sve proizlazi i skice mjesta događaja koju je dostavila PU Zagrebačka, II Postaja prometne policije Zagreb, utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića te iskaza tužitelja, pri čemu je i sam osiguranik tuženika saslušan kao svjedok priznao da se prilikom obilaženja kolone vozila djelomično kretao i suprotnom kolničkom trakom, kao i da je nakon udara motor bio na suprotnoj kolničkoj traci. U odnosu na kretanje tužitelja prvostupanjski sud nalazi da je isto bilo u cijelosti pravilno jer se zaustavio kod znaka ''STOP'' potom polako krenuo, a uključivati se na glavnu cestu počeo je tek nakon što mu je prvo vozilo u koloni s lijeve strane signaliziralo da može skrenuti (propustilo ga je) pa je u takvoj situaciji opravdano smatrao da može bez opasnosti izvršiti radnju uključivanja na glavnu cestu skretanjem ulijevo.
5.3. Utvrdivši da u postupanju tužitelja nema nikakve suodgovornosti u nastanku predmetne prometne nezgode, prvostupanjski sud je obvezao tuženika na naknadu tužitelju prouzročene štete u iznosu od 5.715,75 Eur (kojemu tuženik nije prigovarao a koji je iznos utvrdio vještak prema cijenama u vrijeme izrade nalaza) sukladno odredbi čl. 1085. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO - ''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) uz zateznu kamatu na iznos od 3.981,68 EUR (tužbeni zahtjev iz tužbe) od dana podnošenja tuženiku odštetnog zahtjeva, sukladno odredbi čl. 12. stav. 4. Zakona o obveznom osiguranju u prometu (dalje: ZOOP - "Narodne novine" broj: 151/05, 36/09 i 75/09), a na iznos od 1.734,07 Eur (preinačeni dio tužbenog zahtjeva nakon provedenog vještačenja) od 21. listopada 2024. kao dana preinake tužbe koju je prvostupanjski sud dopustio raspravnim rješenjem od 25. studenog 2024. pozivom na odredbe čl. 190. stav. 2. i čl. 191. stav. 2. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP - ''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 pri čemu se ZID ZPP objavljen u „Narodnim novinama“ 80/22 primjenjuje u dijelu propisanom odredbama čl.107.stav.2., 3., 4. i 5. ZID ZPP/80/22).
6. Iznesena činjenična utvrđenja kao i na njima zasnovano materijalno-pravno stajalište prvostupanjskog suda u cijelosti pravilnim i rezultatom zakonite ocjene provedenih dokaza, u smislu odredbe čl.8. ZPP-a prihvaća i ovaj sud te ista nisu dovedena u sumnju žalbenim navodima žalitelja.
7. Žalbeni razlog relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl.354.stav.1. u vezi sa čl. 191.stav.1. i stav.2. ZPP-a tuženik obrazlaže tvrdnjom da je prvostupanjski sud neutemeljeno dopustio preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva sukladno utvrđenjima provedenog vještačenja iako je tužitelj preinačio tužbu nakon zaključenja prethodnog postupka.
7.1. Na prednje valja odgovoriti da je noveliranom odredbom čl.190.stav.2. ZPP (ZID ZPP – "Narodne novine" broj 70/19) propisano da tužitelj može iznimno od stav.1. cit. odredbe (prema kojoj tužitelj može tužbu preinačiti do zaključenja prethodnog postupka) preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. U konkretnom slučaju citirana iznimka nalazi svoje puno opravdanje obzirom da tužitelj prije provođenja vještačenja po vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila nije objektivno mogao znati ni za opseg niti visinu imovinske štete slijedom čega je osnovano prvostupanjski sud dopustio preinaku tužbe pozivom na navedenu iznimku (istovjetno i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-656/2021-2 od 24. svibnja 2023.).
8. Ustrajući i u žalbi na prigovoru suodgovornosti tužitelja u nastanku predmetne prometne nezgode, tuženik ponavlja svoju tijekom prvostupanjskog postupka u tom kontekstu iznesenu tezu – da je tužitelj prije uključivanja u promet ceste s prednošću prolaza trebao propustiti sva vozila koja se kreću istom te da ga ni činjenica propuštanja od strane vozila koje je bilo zaustavljeno u koloni da se uključi u promet, sama po sebi, ne ekskulpira i ne oslobađa obveze pažnje prema drugim sudionicima u prometu koji su se kretali glavnom cestom – pa valja tek kratko odgovoriti da je prvostupanjski sud na osnovu detaljne analize svih provedenih dokaza (pa i iskaza tužitelja i svjedoka – osiguranika tuženika) osnovano i pravilno zaključio da je osiguranik tuženika isključivo odgovoran za nastanak iste jer je protivno odredbama ZSPC pretjecao kolonu vozila neposredno prije raskrižja ne poštujući pri tom horizontalnu prometnu signalizaciju (punu crtu) naletjevši na vozilo tužitelja koje se nalazilo na suprotnom kolničkom traku preko središnje linije time da je u konkretnoj prometnoj situaciji u kojoj je kolona vozila bila zaustavljena i propuštala tužitelja u uključivanje u promet glavne prometnice i da je do naleta osiguranika tuženika na tužitelja došlo na lijevoj prometnoj traci (gledajući iz pravca kretanja osiguranika) to je i po ocjeni ovoga suda isključiva odgovornost na strani osiguranika tuženika.
9. Obzirom da je prvostupanjski sud – suprotno žalbenim navodima – osnovano tužitelju dosudio zateznu kamatu na iznos od 3.981,68 Eur od dana podnošenja tuženiku odštetnog zahtjeva sukladno odredbi čl. 12.stav.4. ZOOP to je žalba i u tom dijelu neosnovana.
10. Obzirom da niti jedan žalbeni razlog zbog kojih tuženik pobija prvostupanjsku presudu nije osnovan, valjalo je njegovu žalbu pozivom na odredbu čl.368.stav.2. ZPP- a odbiti kao neosnovanu i potvrditi dosuđujući dio presude sadržan u toč.I izreke, uključujući i odluku o troškovima postupka (sadržanu u toč.III. i toč.IV. izreke) koju tuženik pobija očigledno tek za slučaj uspjeha sa žalbom u odnosu na meritorni dio presude, jer ne pobija ni kriterij dosuđenja ni način obračuna niti visinu pojedinih troškova, a imajući pri tom u vidu da sukladno odredbi čl.365.stav.2. ZPP-a drugostupanjski sud na pravilnost primijenjenog materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, ne pazi po službenoj dužnosti.
11. Obzirom na žalbeni neuspjeh, odbijen je i tuženikov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.
12. U nepobijanom dijelu toč.II. izreke prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena jer nije bila predmetom žalbenog ispitivanja (čl.365.stav.1. ZPP-a).
U Varaždinu, 10. rujna 2025.
Predsjednica vijeća
Tanja Novak-Premec