REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

SLAVONSKI BROD

Poslovni broj Kž-264/2023-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca, Mirka Svirčevića predsjednika vijeća, Vedrana Pavelića suca izvjestitelja i Silvije Sajfert člana vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Zrinke Žalac, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog SP, zbog kaznenog djela iz članka 149. stavak 2. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18 - dalje KZ/11.), odlučujući o žalbi privatne tužiteljice RP po opunomoćeniku Stjepanu Šporčiću, odvjetniku iz Vukovara, protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj 34 K-468/20-33 od 5. studenog 2021., u sjednici vijeća održanoj 10. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

U povodu žalbe privatne tužiteljice RP, a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu okrivljeni SP na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13., 152/14.,70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. dalje ZKP/08.) oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo – kleveta – opisano u članku 149. stavak 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 149. stavak 2. KZ/11.

2. Na temelju članka 148. stavak 1. i 6. ZKP/08. okrivljenik je oslobođen od snašanja troškova kaznenog postupka u cijelosti, dok će o troškovima iz članka 145. stavak 2. točka 7. ZKP/08. biti odlučeno posebnim rješenjem.

3. Protiv navedene presude pravodobno je žalbu podnijela privatna tužiteljica RP po opunomoćeniku Stjepanu Šporčiću žaleći se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da županijski sud usvoji žalbu, te pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka privatna tužiteljica navodi da prvostupanjski sud nije naveo razloge donošenja oslobađajuće odluke, odnosno da su ti razlozi proturječni, jer prvostupanjski sud najprije obrazlaže da nije našao dokazanim da je okrivljenik za privatnu tužiteljicu svjesno i namjerno iznosio putem medija nešto neistinito što može škoditi njezinoj časti i ugledu, a potom da nije utvrdio da je okrivljenik pišući članak naveo štogod neistinito za privatnu tužiteljicu. Smatra da je na taj način ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08.

6. Nije u pravu privatna tužiteljica da je ostvarena gore navedena bitna povreda odredaba kaznenog postupka, jer je prvostupanjski sud u izreci naveo da okrivljenika oslobađa optužbe na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08., dakle da nije dokazano da je okrivljenik počinio djelo za koje se optužuje, a na stranici 5 u drugom odlomku pobijane presude stoji da nakon provedenog dokaznog postupka sud nije našao dokazanim da je okrivljenik svojim ponašanjem ostvario bitna obilježja kaznenog djela klevete iz članka 148. stavak 2. KZ/11., točnije da je za privatnu tužiteljicu svjesno i namjerno iznosio putem medija nešto neistinito što može škoditi njezinoj časti i ugledu….. Istina, već u slijedećem odlomku sud prvog stupnja navodi: "ono što međutim sud nije utvrdio čitajući članak, a imajući u vidu i materijalnu dokumentaciju u spisu predmeta, da je okrivljeni pišući članak, isti naveo štogod neistinito što može škoditi časti i ugledu okrivljene (trebalo je napisati "privatne tužiteljice") i to svjesno i sa namjerom i sa saznanjem da ono što iznosi jest neistinito, kao što nije našao niti dokazanim, a što bi proizlazilo iz činjeničnog opisa djela da je okrivljeni samostalno objavio članak i uredio isti." Dakle i u ovom odlomku prvostupanjski sud je naveo da "….nije našao niti dokazanim….", što nedvojbeno upućuje na osnov za donošenje oslobađajuće presude na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08., a izričaj u istoj rečenici "….sud nije utvrdio…." je stvar stila koji ne upućuje na bilo koji drugi razlog za donošenje oslobađajuće presude.

7. Nadalje, žaleće se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. privatna tužiteljica navodi da je ona u sudski spis dostavila preslike isprava koje jasno upućuju na to da ona nikada nije boravila niti radila u Republici Srpskoj Krajini, a prvostupanjski sud te predane isprave zanemaruje i ne daje im značaj, ne ocjenjuje ih, ne analizira i ne dovodi u međusobnu svezu sa obranom okrivljenika, iskazima svjedoka i spornim tekstom, pa je stoga pobijana presuda nerazumljiva.

8. Suprotno gore navedenim žalbenim razlozima ovaj sud drugog stupnja smatra da prvostupanjski sud nije počinio gore navedenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer je u obrazloženju presude i to na str. 4 u odlomcima drugom, trećem i četvrtom te u prvom odlomku na str. 5 naveo koje činjenice je utvrdio uvidom u koje isprave. S obzirom da su u ispravama sadržani određeni činjenični navodi nije bilo potrebno davati ocjenu tih navoda, pa je stoga i bilo dovoljno navesti određenu ispravu i sadržaj iste.

9. Ovaj sud je, međutim, pazeći po službenoj dužnosti utvrdio postojanje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. Naime, u izreci presude se okrivljenika oslobađa optužbe da bi dana 13. studenog 2019. na internetskom portalu Direktno.hr objavio klevetnički sadržaj u odnosu na privatnu tužiteljicu. Pregledom prvostupanjskog spisa i to na str. 4 utvrđeno je da je uz privatnu tužbu izlistan taj tekst koji je objavljen na internetskom portalu Direktno i jasno se vidi da je tekst objavljen 3. studenog 2019. u 8,24 iz čega proizlazi da bi prema tezi privatne tužbe vrijeme počinjenja kaznenog djela bilo 3. studeni 2019. i to u 8,24 sati. To se i tvrdi u izmijenjenoj privatnoj tužbi na str. 45 prvostupanjskog spisa. Međutim, prvostupanjski sud ne samo da je u izreci oslobađajuće presude naveo da je oslobodio okrivljenika da je na internetskom portalu Direktno.hr klevetnički sadržaj objavio 13. studenog 2019. već kao vrijeme objave sadržaja koji prema privatnoj tužbi predstavlja klevetu navodi 13. studeni 2019. u obrazloženju presude na četiri mjesta i to na str. 2 u drugom odlomku, na str. 4. u drugom odlomku, na str. 5. u trećem odlomku i na str. 6. u prvom odlomku. Nejasno je zbog čega prvostupanjski sud na pet mjesta u presudi kao datum objave spornog teksta navodi 13. studeni 2019. kada iz samog izlistanog spornog teksta proizlazi da je objavljen 3. studenog 2019. (str. 4 prvostupanjskog spisa). Stoga postoji znatna proturječnost o odlučnoj činjenici, a to je vrijeme objave spornog teksta na internetskom portalu Direktno.hr, u razlozima presude kada se navodi da je tekst objavljen 13. studenog 2019. i sadržaju same isprave sa str. 4 prvostupanjskog spisa gdje se navodi da je tekst objavljen 3. studenog 2019. Na taj način prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. na koju drugostupanjski sud sukladno odredbi članka 476. stavak 1. točka 1. ZKP/08. pazi po službenoj dužnosti.

10. S obzirom na to da je prvostupanjska presuda ukinuta zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, a žalba je podnesena i zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj drugostupanjski sud će sukladno odredbi članka 487. stavak 4. ZKP/08. navesti i ocjenu preostalih žalbenih navoda i to onih koji se odnose na pogrešni i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

11. Stav je ovog drugostupanjskog suda da se, za sada, ostvaruje žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Za sada se osnovano u žalbi prigovara tvrdnji iz pobijane presude da u spornom tekstu objavljena činjenična tvrdnja nije iznesena kao tvrdnja okrivljenika s obzirom na to da je uvodno navedeno da ta tvrdnja proizlazi iz neslužbenih informacija izvora bliskom slučaju uz rječicu "navodno". Prvostupanjski sud je zanemario činjenicu da je svjedok GP prije svega naveo da je u vrijeme objave spornog članka bio urednik internetskog portala Direktno.hr i da je uredništvo dalo nalog okrivljeniku kao novinaru da istraži podatke koji su se pojavili i na internetu, kako kontaktirajući samu sutkinju (privatnu tužiteljicu) tako i na druge načine koji su mogući. Nadalje isti svjedok GP navodi da su odlučili prenijeti saznanja koja su dobiti sa interneta i društvenih mreža, a koja su bila od strane više priznatih branitelja. Dakle, svjedok GP naveo je da je informacije o radu privatne tužiteljice u administraciji Republike Srpske Krajine za vrijeme Domovinskog rata dobio je od više istaknutih branitelja. Nedvojbeno je da je urednik GP znao od koga je dobio informaciju da je privatna tužiteljica radila u administraciji Republike Srpske Krajine sve do kraja mirne reintegracije, s obzirom na to da sam navodi da je te podatke dobio od više istaknutih branitelja. Kako je on dao nalog okrivljeniku da istraži podatke vezano za životopis privatne tužiteljice i "….na druge načine koji su mogući…." svakako je svjedok GP mogao dati okrivljeniku podatke o tome koji su to istaknuti branitelji njemu dali podatak o radu privatne tužiteljice u administraciji Republike Srpske Krajine, ili je pak sam okrivljenik te podatke mogao zatražiti od urednika GP.

12. Zbog svega navedenog u točki 11. obrazloženja ovog rješenja je preuranjen, a time i pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da je prije iznošenja navoda koji je apostrofiran u činjeničnom opisu kao klevetnički, istaknuta rječica "navodno", pa potom tekst "….a prije postavljanja na mjesto sutkinje karijeru ja navodno gradila radeći u administraciji tzv. Republike Srpske Krajine sve do kraja mirne reintegracije 1998…..", pa zbog toga da ova činjenica nije iznesena kao tvrdnja već u toj rečenici okrivljenik zbog iznesene riječi "navodno" pokazuje da se ne radi niti o zaključku okrivljenika o istinitosti te informacije, niti o nečemu što okrivljenik smatra dokazanom činjenicom, tim više što i na početku citata koji jasno navodi "… prema neslužbenim informacijama iz izvora bliskom slučaju …..".

13. Valja imati na umu da je specifičnost kaznenog djela klevete u tome što se neistinitost klevetničke tvrdnje presumira s obzirom na načelo da se svatko smatra dobrim, koje načelo svoj izvor nalazi u pretpostavci nevinosti u kaznenom postupku. Ako se za nekoga tvrdi nešto negativno, a u ovom slučaju je to da je privatna tužiteljica radila u administraciji Republike Srpske Krajine, dakle na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske za vrijeme ratne agresije na Republiku Hrvatsku, to treba i dokazati, jer dok to nije dokazano, takva tvrdnja smatra se neistinom. Prvostupanjski sud treba imati u vidu da je trebalo poći od načela da je teret dokazivanja kao specifičnost kaznenog djela klevete na strani okrivljenika i da okrivljenik tijekom ovog postupka nije uspio dokazati navode koji su predmet privatne tužbe. Osim što okrivljenik nije dokazao istinitost svojih činjeničnih navoda nije imao opravdanog razloga povjerovati u istinitost onog što je iznio za privatnu tužiteljicu. Osobito to stoga što je urednik GP te podatke, odnosno informacije dobio od više istaknutih branitelja, pa je okrivljenik trebao u uobičajenoj poslovnoj komunikaciji između njega i urednika GP provjeriti koji su to istaknuti branitelji dali sporne podatke GP i preko njih provjeriti istinitost tvrdnje da je privatna tužiteljica karijeru gradila radeći u administraciji tzv. Republike Srpske Krajine.

14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud otklonit će bitnu povredu odredaba kaznenog postupka tako da će utvrditi dan kada je na portalu Direktno.hr objavljen sadržaj koji se citira u privatnoj tužbi, a potom će pri utvrđivanju činjeničnog stanja uobziriti navode iz točaka 11., 12. i 13. obrazloženja ovog rješenja. Pri donošenju nove odluke prvostupanjski sud će razmotriti da je prema odredbi članka 149. stavak 1. KZ/11. osnovni oblik kaznenog djela – kleveta – ostvaren od strane onoga koji pred drugim za nekoga iznese ili pronese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita. Također će prvostupanjski sud razmotriti da je prema odredbi članka 149. stavak 2. KZ/11. kvalificirani oblik istog kaznenog djela moguć ako je to kazneno djelo počinjeno putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba, a kvalificirani oblik nije moguće počiniti "putem medija" kako se to navodi u izreci pobijane presude. Također će prvostupanjski sud uobziriti i da je prema izlistu sa portala Direktno.hr na str. 9. prvostupanjskog spisa podatak da je objavljen tekst "lajkalo" 84.247 ljudi, kao i ispis komentara pratitelja portala Direktno.hr sa str. 7 spisa

15. Nadalje će prvostupanjski sud u ponovljenom postupku pri izradu pisanog otpravka presude uobziriti da je ispravno prezime privatne tužiteljice RP, a ne S kako se to navodi u uvodu pobijane presude i u obrazloženju pobijane presude npr. na str. 4., treći odlomak, niti R kako se to navodi na str. 3. u trećem odlomku pobijane presude.

16. Imajući u vidu prethodno izloženo, u povodu žalbe privatne tužiteljice, a po službenoj dužnosti je ukinuta prvostupanjska presuda, te je predmet vraćen na ponovno suđenje, pri kojem će sud izvesti sve do sada izvedene dokaze, ali i nove ako se za to ukaže potreba koje će potom dovesti u vezu s obranom okrivljenika, iskazom svjedoka GP i sadržajem isprava koje će pročitati u dokaznom postupku, te će sukladno tome donijeti novu pravilnu odluku koju će valjano obrazložiti.

17. S obzirom da je utvrđeno postojanje bitne povrede odredaba kaznenog postupka na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je istu prihvatiti i ovim rješenjem ukinuti prvostupanjsku presudu, te uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08.

Slavonski Brod, 10. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Mirko Svirčević