1              Poslovni broj: 6 Us I-180/2023-13

 

        Poslovni broj: 6 Us I-180/2023-13

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja 1. M. P., i 2. J. P., oboje iz P., M. 21, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi rješenja o izvedenom stanju, 7. rujna 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

              Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/22-26/179, URBROJ: 531-07-1-4-1/4-22-3 od 23. prosinca 2022. te obvezivanja tuženika na naknadu štete tužiteljima u iznosu od 10.000,00 EUR.

 

Obrazloženje

 

1.              Rješenjem Grada Pule, Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Odsjeka za gradnju, KLASA: UP/I-361-03/18-07/586, URBROJ: 2163-7-04-04-0426-22-11 od 10. veljače 2022. odbijen je zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za stambenu zgradu izgrađenu na kč.br. .…/.. i kč.br. …./.. k.o. P..

 

2.              Pobijanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-05/22-26/179, URBROJ: 531-07-1-4-1/4-22-3 od 23. prosinca 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja kao neosnovana.

 

3.              Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelji u tužbi i kasnijem tijeku spora (na ročištu za raspravu održanom 31. kolovoza 2023.) ističu da su tijekom postupka u cijelosti postupili po traženjima prvostupanjskog tijela te dostavili svu traženu dokumentaciju, uključujući i uvjerenje da je zgrada vidljiva na DOF-u 5/2011. Smatraju da su upravna tijela pogrešno primijenila materijalno pravo, kao i povrijedila pravila postupka, budući da su propustila provesti očevid na licu mjesta kao i utvrditi sve relevantne činjenice, te smatraju da zgrada odnosno završeni dio zgrade (prema projektnoj dokumentaciji) predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu, te u naravi tako i funkcionira.

 

4.              Tužbenim zahtjevom predlažu da sud poništi pobijano rješenje tuženika, kao i da tuženika obveže na naknadu štete tužiteljima u iznosu od 10.000,00 EUR.

 

5.              Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

 

6.              U tijeku spora održana je rasprava u prisutnosti oboje tužitelja, a na temelju čl. 39. st. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, u nastavku teksta: ZUS), u odsutnosti uredno pozvanog tuženika koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

 

7.              Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

 

8.              Razmatrajući sva sporna činjenična i pravna pitanja, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

 

9.              Među strankama ovog spora sporno je jesu li ispunjeni uvjeti za ozakonjenje predmetne zgrade u smislu čl. 2. st. 1. i 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrđenim zgradama ("Narodne novine" broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ).

 

10.              Odredbom čl. 2. st. 1. ZPNIZ-a propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

 

11.              Sukladno čl. 2. st. 2. ZPNIZ-a nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

 

12.              Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je predmetni upravni postupak pokrenut zahtjevom podnesenim 26. lipnja 2018. radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju za manje zahtjevnu stambenu zgradu i garažu izgrađenu na kč.br. …./.. i …./.. k.o. P..

 

13.              Nastavno iz dokumentacije priležeće spisu proizlazi, a što i nije sporno među strankama, da su tužitelji prethodno ishodili rješenje o uvjetima građenja izdano od Upravnog odjela za prostorno uređenje Grada Pule, Odsjeka za gradnju, KLASA: UP/I-361-03/09-01/119, URBROJ: 2168/01-03-04-0375-10-7 od 30. travnja 2010. kojim se dopušta građenje - rekonstrukcija dogradnja postojeće stambene građevine na građevnoj čestici koju čine kč.br. …./.. i …./.. u k.o. P., u skladu s lokacijskim i drugim uvjetima utvrđenim ovim rješenjem i idejnim projektom koji čine sastavni dio tog rješenja.

 

14.              Usporedbom dokumentacije koja se odnosi na navedeni idejni projekt kao i stvarnog izvedenog stanja proizlazi, a što također nije sporno među strankama, da su tužitelji prilikom građenja odstupili od rješenja o uvjetima građenja.

 

15.              Također nije sporno da je izvedeno stanje djelomično izgrađeno prije lipnja 2011. (kao relevantnog razdoblja u smislu vršenja ortofotogrametrijskog snimanja u smislu čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim građevinama), dok je dio građevine nedvojbeno izgrađen tek kasnije, naknadno, a kako je to i označeno u snimci izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade iz kolovoza 2017. po A. M. mag. ing. dif., koji čini sastavni dio prijedloga tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.

 

16.              Stoga i nije sporno da se dio građevine koji je nesporno izgrađen nakon lipnja 2011. (te nije vidljiv na snimci DOF 5/2011) ne može ozakoniti, te da taj dio građevine i nije predmetom zahtjeva.

 

17.              Međutim sporno je da li se dio građevine koji je izgrađen prije navedenog datuma (odnosno koji je kao takav vidljiv na ortofoto DOF 5/2011) može ozakoniti zasebno, ili pak čini funkcionalnu cjelinu sa dijelom zgrade koji je nezakonito izgrađen nakon relevantnog datuma.

 

18.              Prema stavu ovog suda pravilno su upravna tijela utvrdila i za svoju odluku dala odgovarajuće razloge glede zaključka da čitava građevina (dio izgrađen prije lipnja 2011. i dio izgrađen nakon lipnja 2011.) predstavlja jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, te stoga nije moguće „izdvajanje“ dijela građevine kao zasebnog predmeta legalizacije.

 

19.              Naime, iz snimke izvedenog stanja razvidno je da da su oba dijela građevine (na snimci vidljivi kao "lijevi" i "desni") povezani kako putem zajedničkog natkrivenog ulaznog stubišta (izgrađenog nakon lipnja 2011.), kako na razini prizemlja (iz stubišta se ulazi u stan u prizemlju), tako i na razini prvog kata i potkrovlja, budući da upravo navedeno natkriveno stubište, koji čini dio građevine koji nije predmet ozakonjenja, omogućava funkcionalno korištenje dijela zgrade koji jest predmet ozakonjenja i funkcionalno povezuje oba dijela zgrade u jednu cjelinu, budući da se upravo iz navedenog naknadno izgrađenog dijela zgrade pristupa u dio zgrade koji je predmet ozakonjenja.

 

20.              Nastavno, nisu ostvareni uvjeti niti za ozakonjenje garaže kao pomoćne građevine. Naime, iako nije sporno da je garaža bila izgrađena prije lipnja 2011. (vidljiva je na DOF 5/2011), naknadno je je na istoj izgrađeno dodatnih nekoliko etaža koje nisu predmet ozakonjenja, te stoga predmetna garaža više ne egzistira kao samostalna (pomoćna) građevina, već čini sastavni dio (prizemlje) dijela zgrade koji je nezakonito izgrađen nakon lipnja 2011. i nije predmetom zahtjeva za legalizaciju.

 

21.              Slijedom navedenog, budući da dio zgrade koji predstavlja predmet zahtjeva za ozakonjenje funkcionalno i strukturalno čini jedinstvenu funkcionalnu cjelinu sa dijelom zgrade koji nije obuhvaćen zahtjevom za ozakonjenje (iz razloga što je nesporno izgrađen nakon lipnja 2011.), to su upravna tijela pravilno utvrdila da nisu ispunjeni uvjeti za legalizaciju dijela zgrade, te takav zahtjev odbila.

 

22.              Pritom se napominje tužiteljima da su u obrazloženju prvostupanjskog rješenja isti upućeni na mogućnost ishodovanja rješenja o izmjeni i dopuni rješenja o uvjetima građenja sukladno članku 178. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 25/19) koju uputu daje i ovaj sud, a imajući u vidu da iz dostavljene dokumentacije proizlazi da su tužitelji, iako jesu odstupili od uvjeta određenih rješenjem o uvjetima građenja, zadržali tlocrtne odrednice i vanjske gabarite iz idejnog projekta, pa stoga mogu pokušati svoj interes ostvariti tim putem.

 

23.              Slijedom navedenog, budući da je pobijano rješenje tuženika na zakonu osnovano, to je na temelju čl. 57. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, i to kako u dijelu u kojem se odnosi na poništenje pobijanog rješenja tuženika, tako i u dijelu u kojem se odnosi na zahtjev za naknadu štete, budući je riječ o akcesornom (sporednom) zahtjevu koji može biti usvojen samo ukoliko sud prihvati osnovni tužbeni zahtjev te poništi ili oglasi ništavom osporenu odluku tuženika.

 

24.              Stoga je riješeno kao izreci.

 

U Rijeci 7. rujna 2023.

 

                                                                                                                              Sutkinja

 

                                                                                                                                      Daria Pugel

 

 

              UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

              Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.