Poslovni broj: UsI-870/2025-6

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Mirandi Gulišija Jurišić uz sudjelovanje Nataše Brajević, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ŠM, OIB: [osobni identifikacijski broj], tužitelja LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], tužiteljice CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi na adresi [adresa], i tužitelja Udruga Bratstvo Svetog Stjepana – Kupari, Kupari 2, Kupari, OIB: 95854604518, svi zastupani po opunomoćeniku Antunu Missoni, odvjetniku u Dubrovniku, Natka Nodila 12a, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Republike Austrije 20, Zagreb, OIB: 95093210687, u postupku određivanja posebne najamnine tijekom Programa mjera, temeljem članka 98. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24; dalje ZUS), 9. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske Klasa: UP/I- 371-01/24-13/1097 Urbroj: 531-14-3-25-10 od 13. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Tužitelji su 15. travnja 2025. podnijeli tužbu kojom traže poništenje rješenja tuženika Klasa: UP/I-371-01/24-13/1097 Urbroj: 531-14-3-25-4 od 14. veljače 2025.

2. Uz odgovor na tužbu tuženik je dostavio rješenje Klasa: UP/I-371-01/24- 13/1097 Urbroj: 531-14-3-25-10 od 13. svibnja 2025. kojim se to privremeno rešenje ukida, na koje rješenje su tužitelji podneskom od 17. srpnja 2025. proširili tužbeni zahtjev.

3. Rješenjem od 13. svibnja 2025.:

- ukinuto je privremeno rješenje Klasa: UP/I-371-01/24-13/1097 Urbroj: 531-14- 3-25-4 od 14. veljače 2025. (točka I.);

- 1. siječnja 2025. prestao je pravni odnos zaštićenog najma, a započeo novi pravni odnos prijelaznog zaštićenog najma u kojem je privremeni zaštićeni najmoprimac dužan vlasniku stana plaćati 50% iznosa prosječne najamnine, a Republika Hrvatska preostalih 50 % prosječne najamnine (točka II.);

- tužiteljica ŠM, kao zaštićeni najmoprimac, koja s članovima kućanstva DM, CM, ĐM, MM, živi u stanu površine 121,21 m[2] , na adresi [adresa], prizemlje, dužna je zainteresiranoj osobi, kao suvlasniku stana (najmodavcu) plaćati dio prosječne najamnine u visini 284,08 eura (točka III.);

- ostali iznos prosječene najamnine u visini 284,08 eura, vlasniku stana

(najmodavcu) isplaćuje Republika Hrvatska (točka IV.);

- iznos prosječne najamnine zaštićeni najmoprimac i Republika Hrvatska dužni su plaćati na bankovni račun vlasnika stana (točka V.);

- iznos dijela prosječne najamnine koji suvlasniku Udruzi Bratstvo sv. Stjepana pripada za razdoblje siječnja, veljače, ožujka, travnja, svibanj i lipnja 2025. isplatit će Republika Hrvatska u jednokratnom iznosu od 1.704,51 eura (točka VI.);

- iznos najamnine koji pripada suvlasnicima predmetnog stana, koji nisu navedeni u točki II. i III. izreke rješenja, zaštićeni najmoprimac i Republika Hrvatska isplatit će nakon što ti suvlasnici dostave podatke potrebne za isplatu (točka VII.);

- zaštićeni najmoprimac i Republika Hrvatska iznos prosječne najamnine dužni su plaćati na bankovni račun vlasnika stana do posljednjeg dana u tekućem mjesecu za sljedeći mjesec (točka VIII.);

- ako zaštićeni najmoprimac kasni s plaćanjem svog dijela prosječne najamnine tri mjeseca uzastopno, prijelazni zaštićeni najam stana prestaje, prvi dan mjeseca koji slijedi nakon tromjesečnog razdoblja neplaćanje prosječne najamnine (točka IX.);

- osoba navedena kao vlasnik dužna je u roku od 15 dana od primitka rješenja ili od svake promjene nositelja prava vlasništva, prijaviti tuženiku podatke o novom vlasniku (točka X.);

- odbacuje se zahtjev tužiteljice ŠM od 8. travnja 2025., jer nisu ispunjene pretpostavke za vođenje postupka (točka XI.);

- nalaže se Upravi za financije, javnu nabavu i strateško planiranje isplata sredstva na način predviđen u točki IV., VI. i VIII. izreke rješenja (točka XII.).

4. Pravodobno podnesenom tužbom dopunjenoj podneskom od 17. srpnja 2025. pobija se zakonitost rješenja tvrdnjama u kojima se u bitnome navodi da iz osporenog rješenja, kao ni njegovog obrazloženja, ne proizlazi na koji su način utvrđeni članovi kućanstva. Tužitelj LM je suprug člana kućanstva CM (kćeri zaštićenog najmoprimca) i otac članova kućanstva DM i ĐM, koji skupa s zaštićenim najmoprimcem i ostalim članovima kućanstva u zajedničkom domaćinstvu živi neprekidno od zaključenja braka (listopada 1999.) te u kontinuitetu ima prijavljeno prebivalište posljednje tri godine na predmetnoj adresi. U smislu članka 9. stavak 1. Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske U-I-3242/2018 i dr., i odgovarajuće primjene Obiteljskog zakona i Zakona o najmu stanova, LM da je trebao biti priznat status člana kućanstva zaštićenog najmoprimca. Pored toga, u točki II. osporenog rješenja da je pogrešno navedeno da se predmetni stan nalazi u prizemlju zgrade, budući se predmetna zgrada katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica], sve upisano u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi sastoji od prizemlja površine 35,68 m[2] , prvog kata površine 42,22 m i drugog kata površine 43,21 m , ukupne netto korisne površine 121,21 m[2] , dok dvorište katastarskih čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] skupa s predmetnom zgradom čini jedinstvenu cjelinu i ima ukupnu površinu 381 m[2] , sve prema podacima Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar u Dubrovniku. Zaštićena najamnina da se plaćala i za polovicu dvorišta koje se koristilo kao jedinstvena cjelina od useljenja u nekretninu. Zato traže da se u izreku rješenja kao sastavni dio stambenog prostora uvrsti i ta površina. Tužiteljica ZM je suvlasnica 2/4 dijela prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], sve upisano u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a iznos prosječne najamnine je utvrđen za cijelu površinu. Kako zaštićeni najmoprimac koristi samo ½ dijela kuće/stana koja je predmet ovog postupka, dok je suvlasnica preostale ½ tužiteljica ZM, u rješenju je trebalo točno navesti koliko je iznos zaštićeni najmoprimac dužen podmiriti odnosno da se radi o polovici izračunate prosječne najamnine od kojeg iznosa ½ podmiruje zaštićeni najmoprimac, a drugu polovicu Republika Hrvatska. Isključivanje ovog tužitelja, kao člana kućanstva zaštićenog najmoprimca, protivno je zajamčenom pravu na obitelj i protivno odredbi članka 16. stavak 3. Opće deklaracije o ljudskim pravima (Narodne novine, br. 12/09). Predlažu osporeno rješenje poništiti te da sud presudom utvrdi LM, kao člana obiteljskog domaćinstva.

5. U odgovoru na tužbu tuženik uvodno iznosi tijek postupka koji je prethodio donošenju osporenog rješenja te činjenično stanje na kojem se temelji zaključak iz istog. LM da nije naknadno rođena osoba, niti je stanovao u zakonom propisanom razdoblju na adresi na kojoj se nalazi stan koji je predmet zaštićenog najma, zbog čega nije mogao postati član kućanstva u smislu članka 37. stavak 1. Zakona o najmu stanova (Narodne novine, br. 91/96, 48/98, 66/98, 2/06, 68/18, 105/20) niti je član kućanstva u smislu članka 4. stavak 11.a za ovu upravnu stvar mjerodavnog Zakona. Status člana obiteljskog domaćinstva mogu dobiti osobe koje su rođene prije **.**.1996. i stanuju sa zaštićenim najmoprimcem u razdoblju od 5. studenog 1994. do 5. studenog 1996. Jedina iznimka propisana je za osobe koje su naknadno rođene, ako te osobe žive i imaju prijavljeno prebivalište u kontinuitetu posljednje tri godine na adresi na kojoj je prijavljeno prebivalište zaštićenog najmoprimca. Uvjeti za člana kućanstva propisani su člankom 4. stavkom 1. točkom 11. predmetnog Zakona, koje uvjete tužitelj LM ne ispunjava.

6. S obzirom na sadržaj tužbe i predmet upravnog spora, primjenom odredbe članka 98. stavak 1. točka 6. ZUS odlučeno je spor riješiti bez rasprave. Ovo stoga što uvažavajući zahtjeve koji proizlaze iz načela utvrđivanja materijalne istine u upravnom sporu sud donosi odluku bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova (načelo učinkovitosti).

7. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu u kojem je doneseno osporeno rješenje te priloženu tijekom spora.

8. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

9. Tužbeni zahtjev je osnovan, iz razloga koji se navode u obrazloženju presude.

10. Stranke spora imaju suprotstavljeno stajalište o tome jesu li na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjene odredbe Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske U-I-3242/2018 i dr. (Narodne novine, br. 36/24).

11. Između ostalog, sporno je treba li s obzirom na okolnosti slučaja status zaštićenog najmoprimca priznati LM, inače, suprugu CM (kći tužiteljice ŠM).

12. Osporeno rješenje doneseno je u primjeni članka 4. stavak 1. točka 11.a navedenog Zakona kojom se odgovarajući stan u odnosu na zaštićenog najmoprimca definira kao stan u istoj općini ili gradu ukupne korisne površine 35 m[2] za jednu osobu te dodatnih 10 m[2] za svaku daljnju osobu iz kućanstva, uz uvjet da je daljnja osoba iz kućanstva član obiteljskog kućanstva zaštićenog najmoprimca koja je s njim stanovala u stanu od 5. studenoga 1994. do 5. studenoga 1996. ili je naknadno rođena, ako ta osoba živi i ima prijavljeno prebivalište u kontinuitetu posljednje tri godine na adresi na kojoj je prijavljeno prebivalište zaštićenog najmoprimca, uz dopuštenih do 7,5 m[2] više ako se time ostvaruje ili približno ostvaruje mjerilo »jedna osoba - jedna soba«.

13. Tim se Zakonom u članku 4. stavak 1. točka 2. za potrebe tog Zakona pod članovima obiteljskog kućanstva zaštićenog najmoprimca podrazumijevaju članovi porodičnog domaćinstva bivšeg nositelja stanarskog prava u smislu Zakona o stambenim odnosima (Narodne novine, br. 51/85, 42/86, 37/88, 47/89, 12/90, 22/90, 51/90, 22/92, 58/93, 70/93, 91/96, 99/96 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-130/1995).

14. Tužitelj LM prema Uvjerenju o prebivalištu u predmetnom stanu ima prijavljeno prebivalište od 21. prosinca 1999. Ta je okolnost smetnja da se istom u smislu prethodno citiranih odredaba prizna traženi status zaštićenog najmoprimca. Ovo stoga što je navedenim odredbama zatvoren krug osoba i njihov status vezuje se za činjenicu je ta osoba u istom domaćinstvu kontinuirano prebivala u traženom razdoblju. Zakonom o najmu stanova (Narodne novine br. 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18, 105/20, 36/24) koji je stupio na snagu 5. studenog 1996. institut "stanarskog prava na stanovima na kojima postoji pravo vlasništva" zamijenjen je institutom "zaštićenog najma" stanova u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba. Članak 37. stavak 1. tog Zakona osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju pravni položaj člana obiteljskog domaćinstva, stečenog prema odredbama Zakona o stambenim odnosima (Narodne novine, br. 51/85, 42/86, 22/92, 70/93.), upisuju se u ugovor o najmu stana. Tužitelj LM u smislu tog Zakona nije bio član kućanstva, niti je naknadno rođen, zbog čega je osporenim rješenjem pravilno utvrđen krug zaštićenih najmoprimaca. Time se ne dira u njegovo pravo na dom ili obitelj, već mu se samo ne priznaje da u predmetnom stanu ima status zaštićenog najmoprimca.

15. U pravu su tužitelji kada ukazuju na pogrešan opis stana koji je predmet zaštićenog najma. U izreci osporenog rješenja navodi se da je stan u prizemlju, međutim, u Ugovoru o najmu sa zaštićenom najamninom sklopljenim 31. studenog 2008. između tužiteljice ŠM i tužitelja Udruge Bratstvo sv. Stjepana, stan je položen u prizemlju te na prvom i drugom katu. Na isti je način opisan i u Ugovoru o korištenju stana od 7. lipnja 1983. Međutim, po ocjeni suda, to samo po sebi ne povlači nezakonitost rješenje, jer je iz istih nesporno proizlazi da se radi o stanu korisne površine 121,21 m[2] na adresi, [adresa].

16. Protivno mišljenju tužitelja, predmet zaštićenog najma nije dvorište. Ovo stoga, što je samim Zakonom u članku 4. stavak 1. točka 21. definiran pojam stana pa je stan ili stan na kojem postoji pretvorbeni teret zaštićenog najma stan iz članka 2. ovoga Zakona, jedinstvena zatvorena građevinska cjelina s posebnim ulazom, namijenjen za stanovanje, a sastoji se od skupa prostorija koji čine jedna ili više soba i prijeko potrebne sporedne prostorije.

17. Kod izloženog, sud ne nalazi da je osporenim rješenjem povrijeđen zakon na štetu tužitelja, zbog čega se u primjeni odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

U Splitu 9. rujna 2025.

S U T K I N J A

Miranda Gulišija Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljima po opunomoćeniku

- tuženiku

- u spis