Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-90/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Zinke Bulka predsjednice vijeća, Ankice Jakovina sutkinje izvjestiteljice i Vitomira Boića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6160/20-20 od 6. srpnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 9. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6160/20- 20 od 6. srpnja 2023. i predmet vraća sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja tuženik Hrvatski ured za osiguranje dužan je platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iznos od 3.915,70 EUR-a sa zateznim kamatama tekućim od 27. studenog 2020. do isplate.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom sudu drugoga stupnja da pobijanu presudu preinači, podredno ukine i predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 3.915,70 EUR-a, jer je njegov osiguranik ŽN smrtno stradao u prometnoj nesreći koja se dogodila 12. listopada 2007., te je po tom osnovu tužitelj priznao pravo na obiteljsku mirovinu JN supruzi umrlog osiguranika rješenjem HZMO, Područna služba u Sisku, broj 111428 od 11. srpnja 2008., a koji iznos je isplaćen u razdoblju od 1. listopada 2018. do 31. listopada 2020.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu nije utvrđeno da bi sud prvoga stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, niti žalitelj konkretno navodi o kojim bi se to bitnim povredama odredaba parničnog postupka radilo.

6. Sud prvoga stupnja usvojio je u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja primjenom odredbe čl. 161. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/2013) koja određuje da naknada stvarne štete koju Zavod ima pravo zahtijevati obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja-novčana davanja isplaćena na osnovu priznatog prava na mirovinu u punom iznosu.

7. Međutim, takvo pravno stajalište suda prvoga stupnja je pogrešno.

8. Naime, prema ustaljenoj i stabilnoj sudskoj praksi, izraženoj u brojim odlukama (primjerice broj Rev x 388/2018 od 25. kolovoza 2020., broj Rev 1354/2016 od 18. svibnja 2021., broj Rev 909/2021 od 8. rujna 2021., broj Rev 1437/2021 od 5. siječnja 2022., broj Rev 12/2022-2 od 12. siječnja 2022., broj Rev 901/2021 od 27. rujna 2022., broj Rev 552/2022-2 od 17. svibnja 2022., Rev 113/2022 od 9. studenoga 2022., i broj Rev 1180/2022 od 6. prosinca 2022.), za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih s osnova mirovine, mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN, 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23, dalje: ZOOP) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO odnosno u vrijeme kad su izvršene isplate mirovine.

9. Nadalje, prema pravnom stajalištu izraženom u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 470/2022-2 od 28. ožujka 2023., stvarnu štetu, koju tužitelj trpi isplatama obiteljske mirovine nakon pretpostavljenog stjecanja prava na starosnu mirovinu njegovog osiguranika, predstavlja razlika između isplaćene obiteljske mirovine i razmjernog dijela starosne mirovine koju bi po redovnom tijeku stvari ostvario osiguranik tužitelja, a koji razmjer ovisi o duljini staža osiguranja do smrti osiguranika tužitelja i duljini razdoblja u kojem je do pretpostavljenog stjecanja prava na starosnu mirovinu uplata doprinosa izostala (tako i u Rev-1235/2021-2 od 22. veljače 2022., Rev-1247/2022-2 od 17. siječnja 2023., Rev-1061/2003-2 od 23. rujna 2014).

10. Zbog pogrešnog pravnog pristupa sud prvoga stupnja nije utvrđivao odlučne činjenice i visinu štete sukladno gore navedenim izraženim pravnim shvaćanjima pa je stoga temeljem odredbe čl. 370. ZPP valjalo odlučiti kao u stavku I. izreke ove drugostupanjske odluke.

11. U nastavku postupka sud prvoga stupnja utvrdit će visinu štete primjenom odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP, odnosno utvrditi će razliku između isplaćene obiteljske mirovine u spornom razdoblju i razmjernog dijela starosne mirovine koju bi po redovnom tijeku stvari ostvario osiguranik tužitelja, a koji razmjer ovisi o duljini staža osiguranja do smrti osiguranika tužitelja i duljini razdoblja u kojem je do pretpostavljenog stjecanja prava na starosnu mirovinu uplata doprinosa izostala, te će nakon toga donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu tužitelja.

12. Odluka o troškovima nastalim u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Velikoj Gorici 9. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Zinka Bulka