Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Kž-239/2025-7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Damira Romca, kao predsjednika vijeća te Nevena Cambja i Ivone Rupić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Sare Bušić kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljenika KA, zbog kaznenog djela iz članka 190. stavka 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovnog broja Kov-456/2025-11, od 21. srpnja 2025, u sjednici vijeća održanoj 9. rujna 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba okrivljenika KA odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. U kaznenom postupku protiv okrivljenika KA, zbog kaznenog djela iz članka 190. stavka 2. KZ/11, optužno vijeće Općinskog suda u Splitu je svojim rješenjem poslovnog broja Kov-456/2025-11, od 21. srpnja 2025., na temelju odredbe članka 86., u vezi s člankom 351. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22 i 36/24 i 72/25, dalje u tekstu: ZKP/08), odbilo kao neosnovan prijedlog obrane da se, kao nezakoniti dokazi, iz spisa predmeta izdvoje zapisnik o pretrazi stana i drugih prostorija, od 20. svibnja 2025. (list 9-11), potvrde o privremenom oduzimanju predmeta brojeva: 01454841, 01454843 i 01454844, od 20. svibnja 2025. (list 12-13 spisa), službena zabilješka o preliminarnom ispitivanju materije nalik na drogu od 20. svibnja 2025. (list 28-32), zapisnik o toksikološkom vještačenju Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" broj Klasa: NK-235-01/25-02/2771, Ur.broj: 511-01-114- 25-3, od 18. lipnja 2025. (list 75-78).
2. Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu je podnio okrivljeni KA, po svom branitelju Borisu Majiću, odvjetniku u Splitu, bez navođenja žalbenih osnova po kojima se prvostupanjsko rješenje pobija, s prijedlogom da se isto ukine i spis vrati na ponovno odlučivanje, odnosno da ga se preinači na način da se izdvoje dokazi za koje obrana drži da su pribavljeni na nezakonit način.
3. Prije održavanja sjednice drugostupanjskog vijeća, spis je, u suglasju s člankom 495., u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je, nakon uvida, vratilo ovom sudu na daljnje nadležno postupanje.
4. Žalba okrivljenika KA je neosnovana.
5. U žalbi okrivljenika se opširno i detaljno polemizira s obrazloženjem prvostupanjskog suda u pogledu razloga kojima se vodio kada je odbio prijedlog obrane za izdvajanje dokaza iz spisa, a pri tome se posebice naglašava kako je pretragom stana okrivljenika na temelju naredbe Općinskog prekršajnog suda povrijeđeno pravo okrivljenika na pravično suđenje, kao i pravo na učinkovitu obranu te da su dokazi koji su pribavljeni provedbom navedene pretrage nezakoniti dokazi, u smislu članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08, radi čega ih je bilo nužno izdvojiti iz spisa.
6. Međutim, svojim žalbenim navodima okrivljenik nije s uspjehom osporio pravilnost utvrđenja prvostupanjskog suda, koji je o svojoj odluci dao iznimno detaljne i valjano argumentirane razloge, koje u potpunosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Žalba okrivljenika je po svom sadržaju gotovo u potpunosti istovjetna navodima koje je u pogledu prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza okrivljenik iznio u odgovoru na optužnicu, a o čemu se prvostupanjski sud iscrpno očitovao u pobijanom rješenju.
6.1. Što se tiče okolnosti da je u konkretnom slučaju pretraga doma okrivljenika obavljena na temelju naredbe Općinskog prekršajnog suda, a ne na temelju pisanog i obrazloženog naloga suca istrage, izdanog na zahtjev državnog odvjetnika, prvostupanjski sud je u odlomcima 5.1. do 9.2. osporavanog rješenja podrobno elaborirao zbog čega smatra da je pretraga doma okrivljenika zakonito poduzeta, što u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, dok okrivljenik svojim žalbenim navodima nije doveo u pitanje ispravnost takvog stajališta prvostupanjskog suda. Naime, člankom 250. ZKP/08 pojedinačno su pobrojani slučajevi kada se zapisnik o pretrazi i dokazi pribavljeni pretragom ne mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku, između kojih je predviđena i situacija kada je pretraga, suprotno zakonu, obavljena bez pisanog naloga. Dakle, jedini uvjet koji Zakon o kaznenom postupku propisuje kao kriterij o kojem ovisi zakonitost obavljene pretrage, koji je primjenjiv na ovaj konkretni slučaj, jest postojanje pisanog naloga o pretrazi, što je u ovom postupku bilo ostvareno pa u takvoj situaciji za zakonitost te pretrage nije odlučno radi li se o naredbi suca za prekršaje ili nalogu suca istrage, kao ni kakva je kvaliteta i količina argumenata kojima je obrazloženo postojanje zakonskih pretpostavki za izdavanje naloga (naredbe).
6.2. Kako je prvostupanjski sud potpuno ispravno naglasio, ta pretraga provodi se smislenom primjenom odredbi Zakona o kaznenom postupku koji se odnose na tu radnju, što je izričito i navedeno u naredbi kojom je određena pretraga doma okrivljenika i bez obzira na to koje tijelo je naložilo, za obavljanje pretrage trebaju biti ispunjeni isti uvjeti. Svrha sudbene kontrole zahtjeva za pretragu jest ta da sud, kao nepristrano i neovisno tijelo, preispita zakonsku utemeljenost i opravdanost zahtjeva nadležnih tijela za ulazak u tuđi dom, pri čemu nije ključno radi li se o kontroli suca za prekršaje ili pak suca istrage jer su pretpostavke koje moraju biti ostvarene da bi se izdao nalog za pretragu doma u oba slučaja u potpunosti iste. Stoga je promašen žalbeni navod da kod djela blaže razine protupravnosti je potreban niži stupanj zaštite okrivljenikovih prava u fazi predkaznenog postupka.
7. Isto tako, prvostupanjski sud je u točki 10. pobijanog rješenja dao jasne i uvjerljive razloge vezano za doba dana u kojem je pretraga obavljena, što se također pokušava u žalbi osporiti. Naime, nije u pravu okrivljenik kada navodi da se radilo o pretrazi koja je suprotno zakonu, obavljena noću, s obzirom na to da iz zapisnika o pretrazi nedvojbeno proizlazi kako je ista započeta u 20:50 sati, što je potpuno usklađeno s odredbom članka 247. stavka 1. ZKP/08, koja propisuje da se pretraga obavlja danju od 6 do 21 sat. Dakle, pretraga doma okrivljenika je započeta danju, odnosno prije 21 sat, pa činjenica što je pretraga završila u 22:50 sati također nema utjecaja na zakonitost pretrage, budući da je to odredbom članka 247. stavka 2. točke 1. ZKP/08 izrijekom dopušteno.
8. Konačno, ne može se prihvatiti ni žalbeni navod da bi okrivljeniku bilo povrijeđeno pravo na obranu jer da mu je pouka o pravima za kazneno djelo iz članka 190. stavka 2. KZ/11 uručena nakon što je već pretraga dovršena. Naime, okrivljeniku je
pouka o pravima uručena prije započinjanja pretrage, kako je to i propisano zakonom, s time što je potrebno naglasiti da se radilo o pouci o pravima zbog počinjenja prekršaja iz članka 3. Zakona u suzbijanju zlouporabe droga. Nakon što je pretragom okrivljenikovog doma pronađena količina droge koja je upućivala na počinjenje kaznenog djela iz članka 190. stavka 2. KZ/11, a ne prekršaja, okrivljeniku je uručena nova pouka o pravima, ovaj put zbog osnova sumnje u počinjenje kaznenog djela, a prije ispitivanja mu je i treći put uručena pouka o pravima, s jasnim činjeničnim opisom kaznenog djela za koje se tereti.
8.1. Na ovaj način su zadovoljeni svi uvjeti koji Zakon o kaznenom postupku propisuje u pogledu upoznavanja okrivljenika s njegovim pravima tijekom postupka, koja su gotovo u potpunosti jednaka i u prekršajnom i u kaznenom postupku. Između ostalih prava, okrivljenik je pravodobno i propisno upoznat i s pravom na branitelja, kojeg se, prije obavljene pretrage doma, on izričito odrekao izjavom na listu 8 spisa, a što je također učinio i kasnije, izjavom na zapisnik prije prvog ispitivanja od strane djelatnika policije, prema članku 208.a. ZKP/08, kada je već bio detaljno upoznat s tim što mu se stavlja na teret, koji osnovi sumnje protiv njega postoje i koji dokazi su u tom pravcu prikupljeni. U takvoj situaciji se ne može prihvatiti žalbeni navod da bi okrivljeniku bilo povrijeđeno njegovo temeljno pravo na obranu, odnosno branitelja jer je o tom pravu bio propisno i pravovremeno poučen, a on se tog prava svojevoljno odrekao.
8.2. Dakle, budući da okrivljeniku nije bilo povrijeđeno pravo na obranu i pravo na branitelja po vlastitom izboru, kao jedno od konstitutivnih elemenata Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenog prava na pravično suđenje, nije mu bilo povrijeđeno ni pravo na pravično suđenje u cjelini. Okrivljenik u žalbi nije šire obrazložio u čemu vidi povredu tog prava, međutim u tom kontekstu je za naglasiti kako se moguća povreda prava na pravično suđenje može cijeniti isključivo u odnosu na čitavi kazneni postupak, a ne kao povreda koja bi bila počinjena u pojedinoj konkretnoj radnji tijela koje vodi predkazneni postupak, razmatrana izvan cjeline kaznenog postupka, kao što se to radi u žalbi okrivljenika, pogotovo u situaciji kada suđenje još uvijek nije ni započelo jer podnesena optužnica nije potvrđena. Stoga su i u tom dijelu neosnovani žalbeni navodi okrivljenika.
8.3. Kod takvog stanja stvari, budući da okrivljeniku nije povrijeđeno pravo na obranu, kao ni pravo na pošteno suđenje za naglasiti je kako, čak i u situaciji kada bi bili točni žalbeni navodi okrivljenika da je pretraga njegovog doma bila obavljena noću, odnosno da mu nije propisno uručena pouka o pravima, s posebnim naglaskom na pravo na branitelja, kao i da je naredba suca za prekršaje manjkavo obrazložena, ni u tom slučaju zapisnik o pretrazi i ostali dokazi koji su prikupljeni pretragom ne bi bili nezakoniti dokazi jer, kako je to već naprijed navedeno, takva vrsta propusta nije člankom 250. ZKP/08 izrijekom predviđena kao jedan od razloga kada se zapisnik o pretrazi i dokaz pribavljen pretragom ne bi mogli upotrijebiti kao dokaz u postupku, na što se neosnovano poziva u svojoj žalbi.
9. Slijedom navedenog, kako nisu ostvareni žalbeni navodi niti je ovaj sud, kao sud drugog stupnja našao da bi bile počinjene povrede zakona na koje pazi po službenoj dužnosti, u smislu članka 494. stavka 4. ZKP/08, to je žalbu okrivljenika valjalo odbiti kao neosnovanu po članku 494. stavku 3. točke 2. ZKP/08.
Split, 9. rujna 2025.
Predsjednik vijeća
Damir Romac
