REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Turinina 3

Poslovni broj: K-533/2025-7

U  IME  REPUBLIKE  HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu pojedincu Zvjezdani Murat Milas uz sudjelovanje PR u kaznenom predmetu protiv okrivljenika AR zbog kaznenih djela iz članka 179a. i drugih Kaznenog zakona (Narodne Novine br.: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 - dalje u tekstu KZ/11) u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva (dalje u tekstu ODO) u Novom Zagrebu broj: KO-DO-386/2025 od 14. srpnja 2025. sa izmjenom od 9. rujna 2025., nakon provedene javne rasprave zaključene 9. rujna 2025. u prisustvu savjetnice ODO u Novom Zagrebu ČR, okrivljenika AR, zamjenika branitelja okrivljenika odvjetnika PRC te oštećenika UR i FR, istog dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni AR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin P i MR djevojački A, rođen **.**.1976. u [adresa], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], pismen sa završenom SSS, automehaničar, nezaposlen, bez prihoda, bez imovine, primatelj socijalne pomoći 175,00 eura, oženjen, otac troje punoljetne djece, vojsku služio, bez čina, osuđivan,

k r i v  j e

što je

u razdoblju od početka kolovoza 2024. godine do 22. ožujka 2025., u [adresa], u obiteljskoj kući gdje živi zajedno sa majkom MR AR i sinovima ZR i UR, protivno članku 10. stavku 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 114/22., 36/24.), u cilju da uznemiri i povrijedi dostojanstvo svoje majke MR i sina ZR, učestalo ih uslijed svakodnevne konzumacije alkohola, omalovažavao i psihički uznemiravao, obraćajući im se pogrdnim riječima i psovkama, govoreći svome sinu ZR da mu jebe pas mater, da odseli, vikao da će ga strgati, unosio mu se u lice fizički nasrtao na njega, dok je majci MR, znajući da je starije životne dobi izgovarao razne psovke, da je „ Č jebal'“, da će je strgati i ubiti, a koje ponašanje je kulminiralo 22. ožujka 2025. oko 18,30 sati, pod utjecajem alkohola, počeo vikati i fizički nasrtati na sina ZR, zamahujući silovito šakama i nogama u predjelu njegova trupa i glave, uslijed čega mu je zadao udarac nogom u trbuh te potom u cilju da ga zastraši vičući rekao da će ga ubiti, pri čemu je i sinu UR koji je stao u obranu ZR, u cilju da ga zastraši vičući rekao da će ga ubiti i strgati, a koje ponašanje i riječi su kod ZR i MR izazvali osjećaj nesigurnosti i poniženja te osjećaj straha za vlastiti život kod ZR i UR,

II. - d a k l e , grubo, učestalo i na drugi način teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod članova obitelji izazvao strah za njihovu sigurnost i doveo ih u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, te drugima ozbiljno prijetio da će ih usmrtiti i teško tjelesno ozlijediti, a djelo je počinjeno prema bliskim osobama,

čime je počinio dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji

– opisana i kažnjiva po članku 179.a KZ/11 te dva kaznena djela protiv osobne slobode

– prijetnjom – opisana u članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11, a kažnjiva po članku 139. stavku 3. KZ/11, sve u svezi s člankom 51. KZ/11.

III. Temeljem članka 179a. KZ/11 okrivljeniku AR se za kazneno djelo nasilja u obitelji počinjeno na štetu MR utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

Temeljem članka 179a. KZ/11 okrivljeniku AR se za kazneno djelo nasilja u obitelji počinjeno na štetu ZR utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

Temeljem članka 139. stavak 3. KZ/11 okrivljeniku AR se za kazneno djelo prijetnje počinjeno na štetu ZR utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci.

Temeljem članka 139. stavak 3. KZ/11 okrivljeniku AR se za kazneno djelo prijetnje počinjeno na štetu UR utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci.

IV. Temeljem članka 179a. i članka 139. stavak 3. KZ/11 okrivljenik AR se osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 10 (deset) mjeseci.

V. Temeljem članka 57. stavak 2. KZ/11 okrivljeniku AR se izriče

DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

na način da se od kazne zatvora na koju je osuđen izvršava 1 (jedna) godina i 2 (dva) mjeseca, a dio kazne u trajanju 1 godine i 8 (osam) mjeseci neće se izvršiti ako okrivljenik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, time da vrijeme provjeravanja ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.

VI. Temeljem članka 54. KZ/11 okrivljeniku se u kaznu zatvora na koju je osuđen ima uračunati vrijeme provedeno kod uhićenja, u pritvoru i u istražnom zatvoru od 23. travnja 2025. pa nadalje.

VII. Temeljem članka 69. KZ/11 okrivljeniku AR se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, a koja mjera će trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje 3 (tri) godine.

VIII. Temeljem članka 148. stavak 6. ZKP/08 okrivljeni AR u cijelosti se oslobađa obveze da naknadi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08 kao i nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja o čijoj visini će se odlučiti posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. ODO u Novom Zagrebu tereti okrivljenika da je počinio dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – iz članka 179a. KZ/11 i dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom – iz članka 139. stavak 3. KZ/11, a koja djela su činjenično opisana u optužnici KO-DO-386/2025 od 14. srpnja 2025. sa izmjenom od 9. rujna 2025.

2. Pred ovim sudom provedena je javna rasprava na kojoj se o osnovanosti presude očitovao okrivljenik te je proveden dokazni postupak.

3. Upitan kakav stav zauzima prema optužbi okrivljenik je odgovorio da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.

4. U dokaznom postupku sud je dopunski ispitao oštećenika ZR te je pregledao i pročitao izvješće o uhićenju i dovođenju (list 3-5 spisa), izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Samobor (list 7-8 spisa), izvješće Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Samobor od 22. ožujka 2025. (list 9 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu AR, serijski broj: [serijski broj] od 22. ožujka 2025. (list 10 spisa), presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj Pp-4580/2022 od 20. prosinca 2022. (list 37-40 spisa), presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj Pp-2007/2022 od 24. svibnja 2022. (list 45-48 spisa), presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj Pp-1041/2022 od 1. travnja 2022. (list 53-55 spisa), presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj Pp-3008/2021 od 28. lipnja 2021. (list 61-64 spisa), presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj Pp- 1174/2020 od 30. studenog 2020. (list 67-68 spisa), presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj Pp-2521/2025 od 29. srpnja 2024. (list 79-83 spisa), presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj Pp-4088/2023 od 17. siječnja 2024. (list 92-95 spisa), uz suglasnost stranaka pročitao je zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve MR od 10. lipnja 2025. na Županijskom sudu u Velikoj Gorici i pregledao snimku (list 173, 184 spisa), uz suglasnost stranaka pročitao je zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve ZR od 10. lipnja 2025. na Županijskom sudu u Velikoj Gorici i pregledao snimku (list 176, 184 spisa), uz suglasnost stranaka pročitao je zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve UR od 10. lipnja 2025. na Županijskom sudu u Velikoj Gorici i pregledao snimku (list 179, 184 spisa), potom je pročitao i pregledao nalaz i mišljenje vještaka Vladimire Vozny Duk od 7. srpnja 2025. (list 194-204 spisa), izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika (list 258-259 spisa) i izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 260 spisa) te je ispitao okrivljenika AR.

5. U svom iskazu okrivljenik je naveo da u cijelosti ostaje kod svih navoda koje je iznio u ranijoj fazi postupka. Ponovio je, a kao što je i rekao u ranijim obranama koje je iznosio, da nikakvog fizičkog nasilja nije bilo. Tog dana (22. ožujka 2025.) bio je kod svog susjeda u dvorištu kada je došao njegov sin FR. Njih su se dvojica počeli svađati i u to je došao njegov drugi sin UR i majka MR. Prethodno je rekao da nikakvog naguravanja nije bilo i kod toga ostaje. On je samo gestikulirao rukama jer je sinu želio objasniti zašto je otišao kod susjeda i što tu radi. Nije zamahivao prema njemu kako bi ga udario. U toj gestikulaciji svog sina, koliko se sjeća, nije niti dotaknuo. Svoj odnos sa sinovima i majkom opisao bi kao dobar sve do trenutka dok si ne popije. Tada bi ga oni trebali ostaviti na miru da se smiri, no najčešće nije tako. Tada se vrlo često jednostavno zatvori u svoju sobu. Zna da njima svima smeta što on pije i da to nije normalno i pokušava to riješiti. Takve situacije kada ga oni ne puste na miru i kada situacija eskalira događaju se u pravilu jedanput do dvaput godišnje. Ima perioda kad uopće ne konzumira alkohol, kada je izašao sa liječenja dobio je tablete koje je pio, međutim prestao ih je piti i tada je počeo piti alkohol najprije manje, a onda se količina povećava i preraste u svakodnevnu konzumaciju alkohola. Pije već 20-tak godina, međutim prvi puta se na liječenje javio 2017. godine. Na liječenju je do sada bio 10-11 puta.

6. Analizirajući ovako iznesenu obranu okrivljenika te dovedeći istu u vezi sa ostalim izvedenim dokazima za utvrditi je kako tijekom ovog postupka nije bilo sporno da je okrivljenik živio u obiteljskoj kući zajedno sa svojom majkom i sinovima UR i U na adresi [adresa], u inkriminiranom vremenu od početka kolovoza 2024. godine do 22. ožujka 2025.

6.1. Nije bilo sporno i da je u tom vremenu svoju majku MR i svog sina ZR učestalo uslijed svakodnevne konzumacije alkohola, omalovažavao i psihički uznemiravao, obraćajući im se pogrdnim riječima i psovkama, govoreći svome sinu ZR da mu jebe pas mater, da odseli, vikao da će ga strgati, unosio mu se u lice dok je majci MR, znajući da je starije životne dobi izgovarao razne psovke, da je „ Č jebal'“, da će je strgati i ubiti.

6.2. Nije bilo sporno i da je 22. ožujka 2025. oko 18,30 sati okrivljenik ponovno bio pod utjecajem alkohola kada je došlo do verbalne prepirke između njega i sina FR kojemu je rekao da će ga ubiti, pri čemu je i sinu UR koji je stao u obranu ZR, vičući rekao da će ga ubiti i strgati.

7. Navedeno osim što okrivljenik nije osporavao proizlazi iz ranije pobrojanih dokaza ispravom, koje je sud ocijenio vjerodostojnima budući da ih stranke nisu osporavale niti su ičime dovedeni u sumnju, kao i iz iskaza oštećenika MR, UR i ZR.

8. Ono što je tijekom postupka okrivljenik osporavao jest fizičko nasilje odnosno da bi 22. ožujka 2025. fizički nasrnuo na svog sina ZR te ga udario nogom u predjelu trbuha.

9. Naime, okrivljenik u svom iskazu suštinski tvrdi da je on samo gestikulirao u toj verbalnoj prepirci sa svojim sinom FR kojem je želio objasniti zašto je kod susjeda i što tamo radi. Isto tako tvrdi i da u toj gestikulaciji sina nije niti taknuo.

10. Međutim, obrana okrivljenika u tom dijelu opovrgnuta je prije svega iskazima oštećenika koji su uz suglasnost stranaka pročitani. Tako je oštećena MR navela kako 22. ožujka 2025. okrivljenik nije bio ni trijezan, ni pijan. Otac F ga je zatekao kako plače na stepenicama te mu je rekao da ode gore leći, međutim okrivljenik je počeo vikati na oca. Čula je ZR kako otvara vrata te je okrivljenik skočio na njega i počeo mu psovati M, vikati da što oni njemu imaju govoriti što da radi, iako mu FR još ništa nije rekao. Nije odmah shvatila što se događa, dok nije čula Matijinu curu TR kad je vrisnula. Tad je došla gore na kat, a okrivljenik je počeo vikati i na nju da što je došla, da je „ Č jebal“. Pokušavala je razdvojiti okrivljenika i ZR te je gurnula okrivljenika dalje od FR, a okrivljenik je tada gurnuo nju i stalno ih vrijeđao, sve do dolaska policije. Iako nije vidjela da je okrivljenik udario ZR, iskazala je da je nju udario u desnu ruku 2-3 puta nakon što ga je gurnula kad je krenuo baciti stolac na ZR. Okrivljenik je ZR gurnuo u prsa, a jer mu se nekoliko puta suprotstavio. Smatra da je uzrok svega i problem alkohol kojeg okrivljenik pojačano konzumira otkad se razišao od svoje supruge prije gotovo 4 godine.

10.1. Oštećenik UR, podudarno oštećenici MR iskazao je da je u ožujku 2025. pred večer bio vani kad je čuo vrisak u kući gdje je vidio okrivljenika kako tuče brata ZR po glavi, gura ga i zamahuje prema njemu. Nastojao ih je razdvojiti pa je okrivljenik počeo napadati njega, zamahivati prema njemu, gurati ga i tući, vrijeđati ga i psovati da mu jebe mater, da mu je mama kurva i da se odseli. Prijetio je da će ih ubiti, strgati, govorio da čuva noževe pored sebe. Okrivljenik je FR govorio da će ga pretući, smrskati, uništiti, da im jebe bog mater neobrazovanu i smrdljivu, time da je okrivljenik I inače jako agresivan, puno pije i tad nema kontrolu nas sobom pa dolazi do svađa i fizičkih obračuna.

10.2. U bitnome suglasno iskazivao je i oštećenik FR koji je i dopunski ispitan te je pozvan da opiše fizički napad svog oca 22.03.2025. u bitnome naveo da je tog dana vidio svog oca pod utjecajem alkohola kako hoda po tuđim dvorištima, prišao mu je i pitao ga da zašto to radi, zašto ljudima ulazi u kuće. On se tada počeo na njega derati i to je sve skupa čula baka MR. Baka je došla do njih, a iza nje je odmah i njegov brat UR koji je također čuo galamu i deranje, čak je stao između njega i oca. No, oca kao da je "nešto prebacilo", postao je izrazito fizički agresivan, zamahivao je prema njemu time da ga je najprije udario nogom. Nakon toga pokušao ga udariti, međutim zamahnuo je i tom prilikom udario je baku MR, koja je zadobila ozljede u predjelu lica. Potom je pak došao i njegov djed F, koji je sad već gotovo pa i nepokretan i on se ispriječio između njega i oca kako ga otac ne bi udario. nakon toga zaključali su se u sobu i pozvali policiju, a kada je policija došla oca su odveli. Dodao je i da ga otac taj dan nije uspio više puta udariti u glavu, odnosno zadati mu više udaraca šakom u glavu, međutim ranije, kada je bilo takvog njegovog ponašanja i koje ranije nisu prijavljivali, ga je znao udarati. Dakle, tom prilikom otac ga nije uspio udariti iako je prema njemu zamahivao, uspio ga je jedino zahvatiti nogom, u predjelu trbuha. Inače, njegov otac ovisan je o alkoholu, prije toga bi ga mogao opisati uzornim ocem, međutim stanje u kakvom se sad nalazi nema veze s njegovim ocem od prije 7-8 godina. Otac je u svim svojim reakcijama dosta izražajan, pa tako i dosta gestikulira rukama, ali se tog dana, konkretno 22. ožujka 2025. nije radilo o prenaglašenoj gestikulaciji njegovog oca. Naime, to je prvi puta bilo da je to mahanje svog oca, koje ranije nije niti doživljavao, shvatio kao prijetnju, da mu doista želi nauditi.

11. Iznesene iskaze oštećenika MR, UR te ZR sud je u cijelosti prihvatio i ocijenio ih je vjerodostojnim i istinitim. Ovo iz razloga što su svi on životno logično i okolnosno opisali ponašanje okrivljenika kroz cijeli inkriminirani period, a napose što se događalo 22. ožujka 2025. u obiteljskoj kući u kojoj žive zajedno sa okrivljenikom. Njih svo troje u bitnome suglasno navelo da je došlo do verbalne prepirke između ZR i okrivljenika pri čemu je UR iskazao kako je ulaskom u kuću vidio da okrivljenik tuče brata ZR po glavi, gura ga i zamahuje prema njemu, što je potvrdio i sam FR navodeći da je okrivljenik zamahivao prema njemu, ali mu nije uspio zadati udarce (u glavu) već da ga je uspio zahvatiti nogom i udariti ga u trbuh, dok oštećena MR navodi da, (iako nije vidjela da bi okrivljenik udarao ZR) je nju okrivljenik udario dva tri puta u desnu ruku dok je pokušao baciti stolac na ZR. Upravo ovako opisana dinamika događaja od 22. ožujka 2025. otklanja kao istinitu obranu okrivljenika da toga dana nije bilo ikakvog fizičkog nasilja već da je samo gestikulirao rukama pa je stoga ocjena ovog suda kako su izneseni navodi obrane okrivljenika usmjereni ka otklanjanju odnosno umanjenju kaznene odgovornosti.

12. U preostalom dijelu obranu okrivljenika, a u kojoj ne osporava preostale odlučne činjenice koje tvore obilježja terećenih mu kaznenih djela, sud je prihvatio jer je u tom dijelu podudarna sa ostalim izvedenim dokazima prije svega sa iskazima oštećenika te sa nalazom i mišljenjem psihijatrijske vještakinje dr. Vladimire Vozny Duk.

13. Nadalje, sud je vjerodostojnim ocijenio nalaz i mišljenje psihijatrijske vještakinje dr. Vladimire Vozny Duk koja je jasno i precizno odgovorila na postavljeni joj zadatak, a kako je osim toga, nalaz i mišljenje sačinila u skladu sa pravilima struke i dostignućima znanosti sud ga je u cijelosti prihvatio.

14. Slijedom svega iznesenog ovaj sud smatra da je tijekom ovog postupka nedvojbeno dokazano da je okrivljeni AR u razdoblju od početka kolovoza 2024. godine do 22. ožujka 2025., u [adresa], u obiteljskoj kući gdje živi zajedno sa majkom MR i sinovima ZR i UR, protivno članku 10. stavku 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 114/22., 36/24.), u cilju da uznemiri i povrijedi dostojanstvo svoje majke MR i sina ZR, učestalo ih uslijed svakodnevne konzumacije alkohola, omalovažavao i psihički uznemiravao, obraćajući im se pogrdnim riječima i psovkama, govoreći svome sinu ZR da mu jebe pas mater, da odseli, vikao da će ga strgati, unosio mu se u lice fizički nasrtao na njega, dok je majci MR, znajući da je starije životne dobi izgovarao razne psovke, da je „ Č jebal'“, da će je strgati i ubiti, a koje ponašanje je kulminiralo 22. ožujka 2025. oko 18,30 sati, pod utjecajem alkohola, počeo vikati i fizički nasrtati na sina ZR, zamahujući silovito šakama i nogama u predjelu njegova trupa i glave, uslijed čega mu je zadao udarac nogom u trbuh te potom u cilju da ga zastraši vičući rekao da će ga ubiti, pri čemu je i sinu UR koji je stao u obranu ZR, u cilju da ga zastraši vičući rekao da će ga ubiti i strgati, a koje ponašanje i riječi su kod ZR i MR izazvali osjećaj nesigurnosti i poniženja te osjećaj straha za vlastiti život kod ZR i UR.

15. Naime, člankom 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je što je nasilje u obitelji. Tako je nasilje u obitelji tjelesno nasilje, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, spolno uznemiravanje, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci te zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje. Člankom 8. istog Zakona propisano je da su osobe na koje se Zakon primjenjuje: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik, zatim bivši bračni drug, bivši izvanbračni drug, bivši životni partner, bivši neformalni životni partner, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu pri čemu osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi kao žrtve nasilja u obitelji po Zakonu uživaju posebnu zaštitu. Po Zakonu žrtva nasilja u obitelji je osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.

16. Iz navedenog proizlazi da je gore opisanim ponašanjem okrivljenik teško prekršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i kod bliske osobe (svoje majke MR i sina FR) izazvao strah za njihovu sigurnost te ih doveo u ponižavajući položaj, a time nije počinio teže djelo. Jednako tako, okrivljenik je, dakle, svojim sinovima FR i UR ozbiljno prijetio da će ih usmrtiti.

17. Sa subjektivne strane okrivljenik je postupao sa izravnom namjerom jer je znao da čini kazneno djelo, a to je i htio. Naime, okrivljenik je kroz duži vremenski period majku i sina učestalo omalovažavao i psihički uznemiravao, obraćao im se pogrdnim riječima i psovkama, sinu ZR govorio da mu jebe pas mater, da odseli, vikao da će ga strgati, a majci MR izgovarao razne psovke, da je „ Č jebal'“, da će je strgati i ubiti znajući da takvim postupcima iste straši, uznemiruje i vrijeđa njihovo dostojanstvo. On je bio svjestan svoje surovosti, grubosti i bešćutnosti prema majci i sinu kao i da ih takvim ponašanjem dovodi u ponižavajući položaj i kod njih izaziva strah za njihovu sigurnost, a to mu je i bio cilj. Jednako tako okrivljenik je bio svjestan da upućivanjem riječi svojim sinovima FR i UR da će ih ubiti i strgati čini kaznena djela, a to je i htio. Naime, riječi koje je uputio sinovima u svakom slučaju predstavljaju ozbiljne prijetnje smrću i teškim tjelesnim ozljeđivanjem te su objektivno podobne kod oštećenih izazvati osjećaj straha i preplašenosti za svoj život i tjelesni integritet, neovisno o tome je li okrivljenik imao ili nije imao namjeru ostvariti ih. Za kazneno djelo prijetnje odlučno je da su prijeteće riječi takve da su, s obzirom na okolnosti, podobne izazvati uznemirenost i nesigurnost te osobnu ugroženost. Imajući u vidu sve okolnosti u kojima su prijeteće riječi upućene oštećenicima ocjena je suda da ih je okrivljenik uputio s namjerom da ustraši oštećenu te da je upravo to i htio. Slijedom iznijetog ovaj sud smatra da je djela ostvario svjesno i voljno odnosno da je postupao u sferi izravne namjere, u vrijeme počinjenja bio je ubrojiv (iako smanjeno kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja dr. Vladimire Vozny Duk) te svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a nije postojao niti jedan ispričavajući razlog.

18. Okrivljenik je, dakle, grubo, učestalo i na drugi način teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod članova obitelji izazvao strah za njihovu sigurnost i doveo ih u ponižavajući položaj, čime nije počinjeno teže kazneno djelo, te drugima ozbiljno prijetio da će ih usmrtiti i teško tjelesno ozlijediti, a djelo je počinjeno prema bliskim osobama, konkretno majci MR te sinovima UR i TR, a kojim svojim postupanjem je u cijelosti ostvario sve kako objektivne tako i subjektivne elemente kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – iz članka 179a. KZ/11 koja je počinio na štetu majke MR i sina FR, te kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom iz članka 139. stavak 3. KZ/11 koja je počinio na štetu sinova UR i FR, pa ga je sud za sva ta djela proglasio krivim i izrekao mu primjerenu kaznu.

19. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, sukladno članku 47. KZ/11, primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, a cijeneći pritom sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela te trud da naknadi štetu.

20. Tako je prilikom odabira vrste i visine kazne sud okrivljeniku olakotnim cijenio činjenicu što je počinjenje kaznenih djela odnosno dobrog dijela kaznenih djela priznao čime je iskazao kritičnost spram vlastitog postupanja kao i spremnost prihvaćanja kazne.

21. Nadalje, sud je imao u vidu osobne i imovine prilike okrivljenika odnosno da je okrivljenik sada u dobi od 49 godina, oženjen je (iako nesporno sa suprugom ne živi, već sa ocem, majkom i sinovima). Nije zaposlen, nema prihoda niti imovine jedino što prima je socijala pomoć od 175,00 eura, a koje su okolnosti okrivljeniku u njihovoj ukupnosti cijenjene olakotnima.

22. Konačno sud je imao u vidu da je okrivljenik kaznena djela počinio u stanju smanjene ubrojivosti što je utvrđeno iz nalaza i mišljenja psihijatrijske vještakinje dr. Vladimire Vozny Duk.

23. S druge strane otegotnom mu je cijenjena činjenica ranije prekršajne osuđivanosti zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (počinjenih između ostalog upravo na štetu oštećenih MR i FR), ali i kaznene osuđivanosti zbog kaznenog djela prijetnje (opet na štetu majke MR), a što je utvrđeno iz pročitanih izvadaka iz kaznene i prekršajne evidencije. Iz navedenog slijedi da ranije izrečene mu kazne na njega nisu u dovoljnoj mjeri utjecala da svoje ponašanje uskladi sa društveno prihvatljivim.

24. Sukladno ranije citiranoj zakonskoj odredbi iz članka 47. KZ/11 sud je prilikom odmjeravanja kazne dužan cijeniti i pobude koje su dovele do počinjenja kaznenog djela pa je tako valjalo imati na umu da je očito alkohol "kumovao" ovim događajima, što su u svojim iskazima potvrdili i oštećenici, no potrebno je istaknuti da ovakvo postupanje okrivljenika, bez obzira na pobude, nema opravdanja te da ono svakako zaslužuje osudu i prijekor posebno ako se ima u vidu da je okrivljenikovo protupravno postupanje usmjereno prema članovima najuže obitelji, konkretno majci (koja je starije životne dobi) i sinovima.

25. Na temelju tako utvrđenih olakotnih i otegotnih okolnosti sud je okrivljeniku za kaznena djela prijetnje utvrdio kazne zatvora u trajanju od po 7 mjeseci za svako djelo, dok mu je za kaznena djela nasilja u obitelji utvrdio kazne zatvora u trajanju od po 1 godine, a potom je primjenom odredbi o stjecaju okrivljenika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 10 mjeseca. Naime, odredbom članka 51. KZ/11 propisano da se jedinstvena kazna zatvora sastoji od povišenja najviše pojedinačno utvrđene kazne, ali ne smije doseći zbir slijedom koje je sud okrivljenika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 10 mjeseci i to na temelju ocjene cjelokupne ličnosti okrivljenika te počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti. Međutim, cijeneći okrivljenikovo djelomično priznanje kaznenih djela kao i spremnost da se liječi od ovisnosti o alkoholu ocjena je ovog suda da na strani okrivljenika postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela.

26. Naime, kada se gore iznesene okolnosti na strani okrivljenika stave u odnos sa jačinom ugroze odnosno povrede zaštićenih dobara, načinom počinjenja djela, stupnjem krivnje i nastupjelom posljedicom ocjena je ovoga suda da će se svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju ostvariti izricanjem okrivljeniku djelomične uvjetne osude tako što će se dio kazne na koju je okrivljenik osuđen u trajanju 1 godine i 2 mjeseca izvršiti, a dio kazne u trajanju 1 godine i 8 mjeseci neće se izvršiti ukoliko okrivljenik u roku 3 godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. S obzirom na sve navedeno ovaj sud smatra da će upravo ovakva kazna korektivno utjecati na okrivljenika da se kloni protupravnog postupanja te uskladi svoje ponašanje s normama prihvaćenim u društvu.

27. Osim toga, ovakva je kazna primjerena da izrazi društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, da jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utječe na okrivljenika i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogući okrivljeniku ponovno uključivanje u društvo.

28. Sud je primjenom odredbe članka 54. KZ/11 okrivljeniku u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunao vrijeme koje je proveo kod uhićenja, u pritvoru i istražnom zatvoru od 23. travnja 2025. pa nadalje.

29. Nadalje, sud je u okviru djelomične uvjetne osude okrivljeniku temeljem članka 69. KZ/11 izrekao i sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu te je odredio da će ista mjera trajati do prestanka razloga zbog kojih je određena, a najdulje 3 godine. Naime, iz nalaza i mišljenja psihijatrijske vještakinje dr. Vladimire Vozny Duk je utvrđeno je da okrivljenik boluje od ovisnosti o alkoholu uz prisutne organske promjene ličnosti nastale kao posljedica višegodišnjeg konzumiranja alkohola te da je inkriminirane prilike bio u akutno opitom stanju uslijed čega su njegove mogućnosti da shvati značenje svog postupanja i da upravlja svojom voljom bile bitno smanjene. Okrivljenik je inkriminirana mu djela počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti te postoji opasnost da bi zbog te ovisnosti u budućnosti mogao počiniti isto ili teže kazneno djelo, stoga postoji potreba izricanja sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti koja se može provoditi i u penalnim uvjetima. Budući da iz navedenog proizlazi da je okrivljenikova ovisnost o alkoholu imala odlučujuće značenje za počinjenje djela te bi ista i u budućnosti mogla poticajno djelovati na počinjenje jednakih ili sličnih kaznenih djela sud je primjenom gore navedene odredbe okrivljeniku izrekao ranije pobliže opisanu sigurnosnu mjeru jer smatra da će se upravo takvom mjerom otkloniti okolnosti koje omogućavaju odnosno poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela.

30. I konačno sud je temeljem članka 148. stavak 6. ZKP/08 u cijelosti oslobodio okrivljenika obveze da naknadi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP/08 kao i nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja. Naime, okrivljeni nije zaposlen i ne ostvaruje prihode, prima jedino socijalnu pomoć od 175,00 eura, dok imovine u svom vlasništvu nema radi čega ovaj sud smatra da bi plaćanjem troškova postupka bilo dovedeno u pitanje njegovo nužno uzdržavanje pa ga je u cijelosti oslobodio obveze da naknadi troškove kaznenog postupka dok je istodobno odredio da će se o visini troškova postavljenog branitelja odlučiti posebnim rješenjem.

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

9. rujna 2025.

Sudac:

Zvjezdana Murat Milas

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a odluku o žalbi donosi nadležni Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DNA:

1. ODO u Novom Zagrebu, na broj KO-DO-386/2025

2. Okrivljeni AR – putem Zatvora

3. Branitelj okrivljenika odvj. Zoran Vujasin

4. Oštećenici MR, FR i UR