Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-516/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Ljudevita Zoričića, kao predsjednika vijeća, suca izvjestitelja Gorana Stošića i Ane Jeleč Pecirep, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja- protutuženih ad1) ZS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćnici Vesni Narančić, odvjetnici iz Krapine i ad2) ĆS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Nataliji Đuran Tršinski, odvjetnici iz Zaboka, protiv tužene-protutužiteljice JS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Velimiru Leskovaru, odvjetniku iz Pregrade, radi utvrđenja, odlučujući o žalbama tužitelja-protutuženih izjavljenih na presudu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini br. P-111/2022 od dana 10. rujna 2024. godine, ispravljene rješenjem Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini br. P-111/2024-44 od dana 16. srpnja 2025. godine., u sjednici vijeća održanoj dana 9. rujna 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se žalbe tužitelja-protutuženih kao neosnovane i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini br. P-111/2022 od dana 10. rujna 2024. godine ispravljena rješenjem Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini br. P-111/2024-44 od dana 16. srpnja 2025. godine.

II. Zahtjevi žalitelja za naknadom troška žalbenog postupka odbijaju se kao neosnovani.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u toč. I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev kojim su tužitelji tražili da im tužena preda u suposjed svakom u ½ dijela nekretninu označenu kao kat. čest. broj [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja štalu u [adresa], površine 28 čhv, z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i naknaditi im parnični trošak.

1.1. U toč. II. izreke prihvaćen je protutužbeni zahtjev te je utvrđeno da je tužena-protutužiteljica vlasnica č. k. br. 3660/3 štala što su tužitelji-protutuženici dužni trpjeti i izdati tuženoj-protutužiteljici valjanu tabularnu ispravu za upis prava vlasništva nekretnine na njeno ime, jer će u protivnom takvu ispravu po pravomoćnosti zamijeniti ova presuda u roku 15 dana.

1.2. U toč. III. izreke naloženo je tužiteljima-protutuženima da tuženoj- protutužiteljici naknade parnični trošak u iznosu 1.053,08 EUR sa zateznim kamatama od 10. rujna 2024. godine do isplate.

2. Protiv prvostupanjske presude žalbe su podnijeli tužitelji-protutuženici iz svih žalbenih razloga iz članka 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, dalje: ZPP), predlažući da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, a podredno preinači u smislu žalbenih navoda.

3. Odgovor na žalbe nije podnesen.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. Tužitelji su u ovoj parnici ustali s tužbom kojom zahtijevaju od tužene predaju u suposjed svakom za ½ dijela kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok je tužena podnijela protutužbu kojom traži utvrđenje prava vlasništva na predmetu spora te izdavanje tabularne isprave podobne za upis prava vlasništva.

6. Među strankama nije sporno da su tužitelji upisani u zemljišnim knjigama kao vlasnici predmeta spora. Sporno je je li tužena-protutužiteljica stekla pravo vlasništva iste, odnosno, jesu li njeni prednici stekli vlasništvo originarnim stjecanjem tj. dosjelošću.

7. Nisu ostvarene žalbe izjavljene iz žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Prvostupanjski je sud dao jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama koji nisu međusobno proturječni ni nerazumljivi, te je sukladno članku 8. ZPP koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučio prema svom uvjerenju, na temelju brižljive i savjesne ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

8. Nije osnovana žalba izjavljena iz žalbenih razloga pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio sljedeće činjenice:

-da su tužitelji upis prava vlasništva na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postigli u pojedinačnom ispravnom postupku koji se vodio pod posl. brojem Rz- 15/2014 te da su se u tom postupku pozvali na kuupoprodajni ugovor od 14. prosinca 1964. godine sklopljen s trećim osobama i u kojem se ne navodi nekretnina koja je predmet ovog spora

- da iz nalaza i mišljenja vještakinje Tihane Artič proizlazi da je predmet spora u naravi livada na kojoj se sa sjeverne strane nalazi drvena građa, te da je sporna nekretnina sa svih strana okružena i graniči sa čest. br. 3660/2 k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu i posjedu tužene

- da je otac tužene 1958. godine sagradio štalu na spornoj nekretnini koja je izgorjela u požaru 1988. godine

-da su predmetnu nekretninu u svom posjedu imali još djed tužene i njegovi prednici unatrag 120 ili 130 godina

9. Iz provedenih dokaza u postupku, poglavito iskaza svjedoka PS, HS, MS, BS i ES, prvostupanjski je sud utvrdio da su prednici tužiteljice stekli pravo vlasništva dosjelošću počevši od 1884. ili 1894. godine, odnosno prije 120 ili 130 godina te je odbio tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi na predaju sporne nekretnine, a prihvatio zahtjev tužene/protutužiteljice na utvrđenje prava vlasništva sporne nekretnine i uknjižbu vlasništva.

10. Žalitelji u žalbi ukazuju, kao i tijekom postupka, da je predmetna nekretnina stečena kupoprodajnim ugovorom s uknjiženim zemljišnoknjižnim vlasnikom SS, no ovu tvrdnju je pravilno prvostupanjski sud ocijenio neosnovanom obzirom da je u suprotnosti s ostalim dokazima u spisu, poglavito sadržajem Rz-15/2014 spisa iz kojeg je utvrđeno da je osnova za uknjižbu prava vlasništva tužitelja na predmetu spora bio kupoprodajni ugovor s trećim osobama u kojem se predmetna nekretnina uopće ne navodi.

11. Također, niti dopisom ZAGREBPROJEKTA iz svibnja 1978. godine u kojem se tužitelj KS navodi investitorom izgradnje gospodarske zgrade na predmetnoj nekretnini, i koji je izveden kao dokaz u postupku, nisu dokazane činjenice odlučne za ovaj spor - da su tužitelji stekli pravo vlasništva predmeta spora.

12. Tužitelj KS u svojoj žalbi navodi, između ostaloga, da se pobijana presuda ne može ispitati jer sud nije naveo koji su to prednici tužene stupili u posjed nekretnine 1884. ili 1894. godine. Naime, prvostupanjski je sud utvrdio slijedeće

– da su prednici tužene stupili u pošteni posjed nekretnina još od 1884. ili 1894. godine dok je otac tužiteljice na predmetu spora 1958. godine izgradio štalu.

12.1. Prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda utvrđenje da bi prednici tužene bili u posjedu još 1884. ili 1894. godine odveć je paušalno obzirom na veliki vremenski period, i iz toga se doista se ne može zaključiti tko je prije 100-120 godina stupio u posjed predmetne nekretnine , no pravilno utvrđena činjenica koja proizlazi iz iskaza naprijed navedenih svjedoka kao i stranačkog iskaza tužene – da je prednik tužiteljice, njen otac CS pedesetih godina prošlog stoljeća (1958. godine) na mjestu prijepora izgradio i koristio štalu koja je izgorjela koncem osamdesetih godina, te je koristio i ostatak nekretnine, predstavlja odlučnu činjenicu u ovoj pravnoj stvari i osnovu za donošenje odluke o žalbi primjenom članka 373.a st.1. ZPP. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, pa je prednik tužene CS bio u poštenom (iako ne i zakonitom) posjedu predmetne nekretnine barem od druge polovine 1950.-ih godina prošlog stoljeća i dosjelošću stekao pravo vlasništva a tužena nasljeđivanjem.

13. Zakonita je i odluka o troškovima postupka, kako glede osnova (čl. 154. st. 1. ZPP), tako i glede odmjerene visine (čl. 155. ZPP).

14. Obzirom na naprijed navedeno, a kako se nisu ostvarili ni oni razlozi na koje se pazi temeljem članka 365. st. 2. ZPP, valjalo je temeljem članka 373.a st. 1. ZPP presuditi kao u toč. I. izreke.

15. Zahtjevi žalitelja za naknadom troška žalbenog postupka odbijeni su kao neosnovani u toč. II. izreke jer nisu uspjeli sa žalbom u ovoj pravnoj stvari (čl. 166. st. 1. ZPP).

U Šibeniku 9. rujna 2025. godine

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ljudevit Zoričić