REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3726/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice BR, OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice ĐR, OIB [osobni identifikacijski broj], obje iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Ines Bilandžić-Arbutina, odvjetnica u Garešnici, protiv tuženika Sava osiguranja d.d., Podružnica Hrvatska, Zagreb, Mihanovićeva 9, OIB 45237012600, kojeg zastupa Andrej Garić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Rački i kolege u Zagrebu, OIB 01475644302, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljica za dopuštenje revizije protiv presude Županijskoga suda u Splitu Gž-159/2025-3 od 20. ožujka 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu poslovni broj Pn- 161/2023-31 od 29. studenog 2024., na sjednici održanoj 9. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljice su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude iz uvoda ove odluke.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Prijedlog nije dopušten.
4. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice se pozivaju da im je, u postupcima pred nižestupanjskim sudovima, zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka vezano uz pravila o ocjeni dokaza, što da je dovelo do pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđeno pravo na pravično suđenje, te da im je zbog troškova postupka onemogućeno pravo na pristup sudu, dakle, da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava. Time temelje prijedlog na odredbi čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP).
5. Odredbom čl. 385.a st. 2. ZPP propisano je da će sud dopustiti reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10. i 85/10. – pročišćeni tekst, - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17., - dalje: Konvencija) i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
6. Predlagateljice dopuštenja revizije nisu učinile vjerojatnim da im je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na koje se u prijedlogu poziva.
6.1. Predmet spora je zahtjev za naknadom štete jer da je prema tvrdnjama tužiteljice njihov otac/suprug, zbog zadobivenih povreda u prometnoj nezgodi u postoperativnom tijeku nakon operacije desne natkoljenice, umro. Sporna je uzročno posljedična veza0 smrti i prometne nezgode. U postupku je utvrđeno da prometna nezgoda nije uzrok smrtnog ishoda već tjelesna i psihička oštećenja pokojnika nastala uslijed njegova dugogodišnjeg alkoholizma.
6.2. Do takvog zaključka prvostupanjski sud je došao cijeneći rezultate provedenog vještačenja po kirurgu-traumatologu i psihijatru, a isti su jasno naznačili da delirij koji je nastupio kod pokojnog ne nastupa uslijed ordiniranja analgetika i sedativa u bolnici i da oni koji su davani pokojniku upravo smiruju alkoholni delirij, a da je izvjesno da je do smrti došlo zbog deliriuma tremensa, uslijed naglog uskraćenog pijenja alkohola - apstinencijskih smetnji. Osoba koja ima zdrave kapacitete da se nakon ovakve traume uspješno oporavi.
7. Ovdje su nižestupanjski sudovi kod osporene uzročno posljedične veze rukovodili se rezultatima dokazivanja. Očigledno je da je nastupom delirija koji ima ishodište u dugogodišnjoj alkoholnoj ovisnosti pokojnik, a koja je "...iscrpila njegove kapacitete za oporavak.", došlo do prekida uzročno posljedične veze.
7.1. Uzročna veza između štetne radnje i štete je nužna pretpostavka odgovornosti za štetu. Ona se ne predmnijeva, već je oštećenik dužan dokazati njezino postojanje. Adekvatna uzročnost zahtjeva da od više okolnosti koje su u svezi s nastankom štete, uzrokom se smatra samo ona koja po redovitom tijeku stvari dovodi do očekujuće štetne posljedice. Uzročna veza između štetne radnje i štete mora biti neprekinuta i tako dugo dok takva veza postoji štetnik je odgovoran za posljedice takve štetne radnje. Čim se veza prekine bilo slučajno, bilo radnjom treće osobe ili samog oštećenika, štetnik neće odgovarati za daljnje štetne posljedice.
7.2. Stoga kada sudovi zaključuju da je stanje pokojnika, nastup delirija, uzrokovan dugogodišnjom ovisnošću, dovelo do smrti i da ozljeda koju je pretrpio pokojni u prometnoj nezgodi po redovnom tijeku dovodi do oporavka, a ne do smrtnog ishoda, onda se ne nalazi vjerojatnim da bi došlo do povreda na pravično suđenje na koje se predlagateljice pozivaju. Isto tako kraj same tvrdnje u prijedlogu da su s obzirom na loše imovinsko stanje ostvarile pravo na pravnu pomoć u vidu oslobađanja od sudskih pristojbi i sudskih troškova, zatim kraj činjenice da su potrebni dokazi provedeni, ne nalazi se da je povrijeđeno pravo na pristup sudu. To što nije prihvaćen dokazni prijedlog za obnovu vještačenja, kraj nepostojanja razloga za sumnju u pravilnost provedenog vještačenja, ne dovodi do povrede na koju se predlageteljice pozivaju. Odlučno je da sud nije u situaciji kada odlučuje o dokaznom prijedlogu stranke postupio na nerazuman način, da nije odbio provesti dokaz koji bi mogao dovesti do drugačije odluke, a što se ovdje ne nalazi kao slučaj.
8. Kako nije učinjeno vjerojatnim da bi postupanjem nižestupanjskih sudova bila počinjena neka osobito teška povreda odredaba parničnog postupka radi čega da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava, primjenom odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP prijedlog je odbačen.
Zagreb, 9. rujna 2025.
Predsjednik vijeća
dr.sc. Jadranko Jug
