REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-263/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari I. tužiteljice DĐĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], II. tužiteljice DĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužiteljice BĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Davorin Grgić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republika Hrvatska – Ministarstvo zdravstva, OIB 52634238587, sa sjedištem u [adresa], koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko – upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu I. -III. tužiteljica za dopuštenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-142/2024-2 od 2. listopada 2024., kojom je preinačena presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 1280/2018-120 od 27. listopada 2023., u sjednici održanoj 9. rujna 2025.,
r i j e š i o j e
I. Prijedlog I.-III. tužiteljica za dopuštenje revizije se odbija.
II. Prijedlog I.-III. tužiteljica za dopuštenje revizije se odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske.
Obrazloženje
1. Tužiteljice HĐ, DĐ i BĐ su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-142/2024-2 od 2. listopada 2024., kojom je preinačena presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1280/2018-120 od 27. listopada 2023. Tužiteljice nastavno podnose i dopunu prijedloga za dopuštenje revizije. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositeljice navode da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Prijedlog ujedno podnose i zbog povrede prava na jednakost (ravnopravnost) svih pred sudovima zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske.
2. Tužiteljice u prijedlogu za dopuštenje revizije te dopuni istog, pozivom na odredbu članka 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), naznačuju ukupno šest pravnih pitanja koja glase:
1) Je li nužno poštovati pravomoćnu sudsku odluku o davanju u zakup poslovnog prostora, konkretno pravomoćnu presudu Općinskog suda u Sesvetama broj P-579/01 pri donošenju sada osporene odluke kao rješenje prejudicijelnog pitanja u odnosu na primjenu Pravilnika o uvjetima zakupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti;
2) Jesu li u proceduralnom smislu tužiteljice dužne dokazivati nesporne činjenice koje se odnose na njihov osobni status i status spornog prostora, pored okolnosti da protivnik u parnici navedene činjenice, unatoč svemu navedene i u svim priklopljenim spisima, nije osporio i ničim doveo u pitanje;
3) Vrednuju li se drukčije relevantne okolnosti vezane uz Pravilnike i to: Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti i Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova Domova zdravlja i ljekarničkih ustanova, u odnosu na pravne osobe i na fizičke osobe;
4) Je li potrebno da sud drugog stupnja vodi računa o osnovi potraživanja kako je istaknut u tužbi;
5) Mora li sud pri primjeni propisa uzeti u obzir i mogućnost, odnosno nemogućnost stranaka, da postupaju prema Zakonu i podzakonskim aktima, u konkretnom slučaju, ukoliko im je spriječen pristup prostoru i uređajima ljekarnice, odnosno voditi računa o tome radi li se u primjeni propisa koje bi tužiteljice u uvjetima istog trebale ispuniti, o nemogućoj činidbi;
6) Je li odlukom suda drugog stupnja poštovano pravo ravnopravnosti svih pred sudovima izneseno u Ustavu RH i je li sud drugog stupnja, donoseći osporenu presudu primijenio kriterije razmjernosti prava i obveze stranaka u sporu?
2. Predlagateljice smatraju da su naznačena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi. Navode kako o istima nema prakse revizijskog suda, a da shvaćanja iznesena u pobijanoj odluci odstupaju od shvaćanja iznesenih u odluci Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-879/2014 od 4. travnja 2017.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. ZPP, revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije te dopuni istog nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao ni za razvoj prava kroz sudsku praksu te kao takva ne opravdavaju intervenciju najvišeg suda.
5. Naime, odluka na koju se predlagateljice pozivaju kao razlog važnosti ne odnosi se na situaciju koja korespondira činjeničnim utvrđenjima u predmetnoj pravnoj stvari. Naime, u predmetnoj je pravnoj stvari presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3392/2021-3 od 2. veljače 2023. utvrđeno da je pobijano rješenje Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske od 17. studenoga 2017. zakonito, odnosno da je to Ministarstvo pravilno utvrdilo da tužiteljice ne ispunjavaju propisane uvjete za stjecanje prava za obavljanje privatne prakse u zakupu u ljekarničkoj jedinici u ..., [adresa], jer u trenutku podnošenja zahtjeva nisu bili ispunjeni uvjeti u pogledu prostora i opreme propisane člankom 17. stavcima 1. i 3. Pravilnika, a slijedom čega je nižestupanjski sud u pobijanoj odluci pravilno ocijenio da u konkretnom slučaju ne postoji uzročno-posljedična veza između (ne)postupanja tijela tuženice Republike Hrvatske i eventualne štete nastale tužiteljicama.
5.1. Navedena se činjenična utvrđenja, međutim, u bitnome razlikuju od činjeničnih utvrđenja iz predmeta Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-879/2014, u kojem je Visoki upravni sud RH rješenjem poslovni broj US-3863/11 od 19. prosinca 2012. prihvatio zahtjev tužiteljica i naložio Ministarstvu zdravlja RH da u roku od trideset dana donese rješenje u svezi sa zahtjevom tužiteljica, a koje Ministarstvo unatoč navedenom nije postupilo po istom odnosno nije donijelo (ikakvo) rješenje u svezi sa zahtjevom tužiteljica. Nadalje je utvrđeno da ovakvo nepostupanje po presudi Upravnog suda RH i rješenju Visokog upravnog suda RH predstavlja nezakonit rad i kao takav štetnu radnju koja je u uzročno-posljedičnoj svezi sa nastalom štetom, a koja činjenična utvrđenja dakle u bitnome odstupaju od činjeničnih utvrđenja u ovoj pravnoj stvari.
6. U opisanim je okolnostima prijedlog tužiteljica za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pravna pitanja valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
7. Nadalje, prema ocjeni revizijskog suda, tužiteljice navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu učinile vjerojatnim ni da im je tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka povrijeđeno ustavno pravo na jednakost svih pred sudovima, u smislu odredbe članka 385.a stavka 2. ZPP. U svojim odlukama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučne navode tužitelja, a odluke nižestupanjskih sudova su jasno i dostatno obrazložene. U tom smislu revizijski sud, suprotno navodima predlagatelja, ne nalazi elemente arbitrarnosti u donošenju pobijane presude upravo stoga što je sud u istog ozbiljnim, razumnim i dostatnim razlozima opravdao ocjenu neosnovanosti tužbenog zahtjeva.
8. Stoga, kada predlagateljice nisu učinile vjerojatnim da im je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na jednakost svih pred sudovima zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, i 5/14), njihov je prijedlog u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava valjalo odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavka 4. ZPP i riješiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 9. rujna 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
