REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3827/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao nasljednice pokojnog PE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnicima - odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Josip Janković, Mate Burazin, Dario Banić i Tomislav Horački u Karlovcu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje tužitelja protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-704/2023-2 od 10. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj P- 1779/2021-10 od 14. lipnja 2022., u sjednici održanoj 9. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije.
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:
"I Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužitelj PE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao pravo vlasništva k. č. br. [katastarska čestica] dvorište površine 301 m2 za 1/6 dijela te valjanu pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva k. č. br. [katastarska čestica] dvorište 301 m2 za 5/6 dijela ukupno za cijelo, koja dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužitelj kod zemljišnoknjižnog odjela Obrovac Općinskog suda u Zadru uknjiži kao vlasnik iste nekretnine a ujedno je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi parnični trošak uz zakonsku zateznu kamatu po stopi od 5,61 % godišnje, a u slučaju promjene stope po stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena (čl. 29 st. 2 ZOO), tekućem počev od dana donošenja presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana."
II Nalaže se tužitelju, u roku od 15 dana, naknaditi tuženiku troškove postupka u iznosu od 3.750,00 HRK, dok se zahtjev u preostalom dijelu odbija kao neosnovan." .
2. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda.
3. Protiv drugostupanjske presude prijedlog za dopuštenje revizije podnijela je tužiteljica postavljajući tri pitanja za koja navodi da su važna za odluku o sporu i jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i zbog povrede prava vlasništva zaštićeno Ustavom RH i čl.1. Protokola.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Prijedlog nije osnovan niti dopušten.
6. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da prijedlogom nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 1. i 2. ZPP-a.
7. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je tužitelj PE stekao pravo vlasništva kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
7.1. Sudovi odbijaju tužbeni zahtjev tužitelja zaključivši da prilikom osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pravni prednik tužiteljice nije imao sve potrebne isprave da bi postao vlasnikom predmetne kč. br. [katastarska čestica] te je sudjelovao na ročištu u postupku preoblikovanja zemljišne knjige 22. travnja 2014. gdje je iznosio iste činjenice kao i u ovoj parnici, a nije u skladu sa odredbom članka 197. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 107/17 – dalje: ZZK) u trogodišnjem roku od provedbe spornog upisa tužbom zahtijevao ispravak, odnosno tužbu u ovoj parnici podnio je po proteku trogodišnjeg roka tek 22. rujna 2021.
7.2. Stoga sudovi zaključuju da rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a budući da pravni prednik tužiteljice protiv rješenja nije izjavio prigovor ili podnio tužbu za ispravak u smislu odredaba članka 197. ZZK, pa kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju tužbeni zahtjev treba odbiti.
8. Tužiteljica u prijedlogu postavlja sljedeća pitanja:
"1. Odnosi li se vezanost stranaka rješenjem donesenim u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, kada su stranke sudjelovale u tom postupku i nisu protiv donesenog rješenja izjavile prigovor kada se tužbeni zahtjev stranke (tužitelja) temelji na drugačijem činjeničnom stanju, činjeničnoj osnovi od one koja je bila u postupku preoblikovanja kada se je identitet nekretnine temeljio na drugoj zemljišnoknjižnoj oznaci čestice u odnosu na broj čestice koji je prethodio postupku preoblikovanja, a tužitelj je stekao 5/6 dijela nekretnine nakon postupka preoblikovanja zemljišne knjige tj. nakon 22.04.2014.g., i to ugovorom o darovanju od 14.11.2016.g.?, 2. Da li je tužba za ispravak u smislu odredbe čl. 197 ZZK-a jedini pravni put zaštite prava vlasništva ili su dozvoljene i druge tužbe radi stjecanja prava vlasništva prema Zakonu o vlasništvu?,
3. Da li je Županijski sud u Karlovcu u presudi, posl.br. Gž-704/2023 od 10.04.2024.g. dužan obrazložiti svaki žalbeni razlog koji je istaknut u žalbi tužitelja, te ne obrazlažući te razloge počinio osobito tešku povredu odredaba parničnog postupka i pogrešno primijenio materijalno pravo čime je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?".
9. Budući da tužiteljica u prvom postavljenom pitanju polazi suprotno od utvrđenja iz pobijane presude u smislu da je u postupku preoblikovanja zemljišne iznosio iste činjenice kao i u ovoj parnici, to pitanje nije važno za odluku o sporu niti za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
10. U odnosu na drugo pitanje, za odgovoriti je da tužba na ispravak u smislu odredbe čl. 197. ZZK nije jedini pravni put zaštite prava vlasništva, međutim budući da je ovdje riječ o upravo o navedenoj tužbi, to pitanje nije važno za odluku o sporu niti za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
11. Obzirom da tužiteljica uz prijedlog nije dostavila žalbu niti je u pitanju naznačila na koji joj žalbeni navod drugostupanjski sud nije odgovorio, to nije učinila vjerojatnim da joj je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
12. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju čl.389.a st. 4. i čl. 389.b st. 1. ZPP, odlučiti kao u izreci ove odluke.
Zagreb, 9. rujna 2025.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
