REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3743/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Vlado Rebić, odvjetnik u Zagrebu, Cankarova 1, protiv tužene ĐŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Branka Skansi, odvjetnica u Dubrovniku, radi utvrđenja zajedničkog vlasništva suvlasnika zgrade, odlučujući o tužiteljičinom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-392/2025-3 od 21. svibnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-786/2016-55 od 30. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 9. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
Tužiteljičin prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-392/2025- 3 od 21. svibnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-786/2016-55 od 30. prosinca 2024. podnijela prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), postavivši dva pravna pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
"Može li se stan, koji je upisan kao samostalna uporabna cjelina u smislu članka 67. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, smatrati uporabno samostalnim i pravno funkcionalnim, ako je fizički pristup tom stanu onemogućen zbog zatvaranja ili blokade zajedničkog dijela nekretnine, koji je nužan za pristup stanu, od strane drugog etažnog vlasnika bez pravnog temelja ili suglasnosti vlasnika te samostalne uporabne cjeline, uz okolnost da taj dio (hodnik/ulaz) predstavlja zajednički dio nekretnine?
Može li se prilikom tumačenja kupoprodajnog ugovora zanemariti podaci iz zemljišnih knjiga, povrata imovine i ranijeg stanja koje ukazuje da su postojale dvije samostalne uporabne cjeline, a ne jedna?".
2. Tužena u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije ističe da je upravo prednik tužiteljice tražio zazidavanje probijenog pregradnog zida koji bi omogućavao prolaz između ulaza na kućnom broju 18 do posebnog dijela nekretnine tužiteljice. Predlaže tužiteljičin prijedlog odbaciti.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
4. Predmet spora je utvrđenje da je ulaz u nekretninu u [adresa] u [adresa] zajedničko vlasništvo svih vlasnika zgrade.
5. Na temelju odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. st. 1. ZPP, ovaj revizijski sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja nisu važna za odluku u sporu, jer su činjenična utvrđenja nižestupanjskih sudova u suprotnosti sa postavljenim pravnim pitanjima.
6. Naime, prvo postavljeno pravno pitanje pretpostavlja fizičku nemogućnost pristupa jednom od stanova tužiteljice (tužiteljica vlasnica dva stana u zgradi), dok je pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno da tužiteljica ima poseban ulaz za oba svoja stana u zgradi.
7. Drugo postavljeno pravno pitanje sadržajno pretpostavlja povjerenje u zemljišne knjige, ali je u postupku pred nižestupanjskim sudom utvrđeno da je tužiteljica godinama prije kupnje predmetne nekretnine, kao posjednik iste znala da u kupljeni dio nekretnine može ulaziti samo kroz ulaz na kućnom broju 16 te da je njezin prednik bio suglasan na uspostavi odvojenih ulaza u odnosu na sadašnji tužiteljičin i tuženičin dio nekretnine.
8. S obzirom da postavljena pravna pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 9. rujna 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
