Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-8048/2025
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja, Jasne Momirović, predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić, članica vijeća, uz sudjelovanje Ksenije Šupe Vukadinović u svojstvu više sudske savjetnice - specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika pravne osobe ROVERDO d.o.o. i odgovorne osobe OU, zbog prekršaja iz članka 98. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 11. lipnja 2025., Broj: Pp-2198/2023, u sjednici vijeća održanoj 9. rujna 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, te se ukida pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Šibeniku od 11. lipnja 2025., Broj: Pp-2198/2023, na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), okrivljenici pravna osoba ROVERDO d.o.o. i odgovorna osoba OU oslobođeni su optužbe da bi počinili prekršaj iz članka 98. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti na radu, činjenično opisan u izreci prvostupanjske presude, s obrazloženjem da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj.
2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava. U žalbi žalitelj navodi da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, jer je izreka presude proturječna sama sebi i razlozima presude, te u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Žalitelj u bitnom ističe kako nije jasno iz kojih razloga je prvostupanjski sud oslobodio optužbe okrivljenike s obzirom da su u činjeničnom opisu prekršaja koji im se stavlja na teret navedeni svi elementi, tj. navedeno je i mjesto i vrijeme, te da zatečenom radniku nije bila dostupna procjena rizika, a što podrazumijeva da akt nije bio dostupan u bilo kojem obliku. Okrivljenici su priznali prekršaj, a što im se moglo cijeniti kao olakotna okolnost u ovoj pravnoj stvari. Zbog navedenog, žalitelj predlaže ovom Sudu pobijanu presudu preinačiti i proglasiti okrivljenike krivima, podredno, istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku.
3. Žalba je osnovana.
4. Odlučujući o žalbi ovaj sud je našao da nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe iz razloga navedenih u pobijanoj presudi.
5. Naime, okrivljenici su oslobođeni optužbe da bi 16. rujna 2021. u trgovini Marina Frapa u Rogoznici, Vala Soline 1, rasporedili radnika ČU na mjesto rada prodavača, a da mu nisu učinili dostupnom procjenu rizika za poslove prodavača na mjestu rada. Obrazlažući navedenu odluku prvostupanjski sud navodi kako je odredbom članka 98. stavka 1. podstavka 1. i stavka 2. Zakona o zaštiti na radu propisano kažnjavanje pravne i odgovorne osobe ako procjena rizika nije dostupna radniku na mjestu rada (članak 18. stavci 1., 2. i 5.). Materijalnom odredbom članka 18. stavka 2. istog Zakona propisano je da je poslodavac obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada. Stoga prvostupanjski sud zaključuje kako navedeni činjenični opis predstavlja tek djelomično zakonski opis prekršaja, bez konkretizacije odlučnih činjenica, odnosno nedostaje bitno obilježje prekršaja, jer nije vidljivo da okrivljenici nisu imali izrađenu procjenu rizika u pisanom ili elektroničkom obliku, a također, da nisu učinili dostupnom procjenu rizika na mjestu rada za poslove prodavača u pisanom ili elektroničkom obliku.
6. Međutim, ovaj Sud je utvrdio kako zaključak prvostupanjskog suda o nedostatku bitnih obilježja djela za koje ih se tereti, nije osnovan. Ovo zato, jer je odredbom članka 98. stavka 1. podstavka 1. Zakona o zaštiti na radu propisano da će se kazniti poslodavac pravna osoba „ako nije procijenio rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu u pisanom ili elektroničkom obliku, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, ili ako procjena rizika nije dostupna radniku na mjestu rada, ili ako u postupku izrade procjene rizika nisu sudjelovali radnici odnosno njihovi predstavnici (članak 18. stavci 1., 2. i 5.). Stoga žalitelj s opravdanjem u žalbi ističe kako je okrivljenicima stavljeno na teret samo da procjena rizika nije bila dostupna radniku na mjestu rada, a ne i da nije niti izrađena, s obzirom da je kažnjivom odredbom propisano kažnjavanje ili ako nije izrađena procjena rizika ili ako nije bila dostupna radniku. Također s pravom ističe žalitelj da nije nužno naznačiti da procjena rizika nije bila dostupa u pisanom ili elektroničkom obliku, jer se time što nije bila dostupna podrazumijeva da takav akt nije bio dostupan u bilo kojem obliku, a s kojim zaključkom se slaže i ovaj Sud. Stoga je po ocjeni ovog Suda pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj.
7. Zbog navedenog, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, valjalo je prihvaćanjem žalbe tužitelja ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
U Zagrebu, 9. rujna 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ksenija Šupe Vukadinović v.r.
Jasna Momirović v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
