Poslovni broj: Us I-1103/2025-13
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja NH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćenici Ani Jelavić, odvjetnici u Splitu, Gundulićeva 20, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ŽH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi promjene katastarskog upisa, nakon javne i usmene rasprave zaključene 3. rujna 2025. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanih tuženika i zainteresirane osobe, objavljene 9. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/24-07/310, Urbroj: 541-11/4-25-2 od 25. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 14. svibnja 2025. protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/24-07/310, Urbroj: 541-11/4- 25-2 od 25. ožujka 2025., tužitelj u bitnom najprije reproducira izreku osporenog rješenja tuženika, nakon čega navodi kako je predmet postupka evidentiranje stvarnog položaja, oblika i veličine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema stvarnom stanju na terenu, što je pravilno naveo i tuženik u obrazloženju pobijanog rješenja. Tuženik u istom rješenju navodi da je geodetski elaborat izrađen u smislu članka 90. st. 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, koju odredbu tužitelj citira, pa ističe kako iz predmetne odredbe proizlazi da se upotrebljavaju podaci mjerenja lomnih točaka granica samo kada nositelji prava na susjednim katastarskih česticama ne pokažu granice katastarskih čestica, što u predmetnom slučaju nije bilo na stvari jer tužitelj nije ni pozvan na uviđaj, pa nije mogao ni pokazati odnosno ne pokazati granice katastarskih čestica. Ovakvo postupanje protivno je odredbi čl. 68. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09, 110/21, dalje: ZUP), koju odredbu tužitelj citira. Nadalje, tužitelju nije niti dostavljen zapisnik o provedenom očevidu pa je upitno je li on uopće sastavljen, kao što je upitno je li uopće terenski uviđaj proveden, s obzirom da se u pobijanom rješenju ne navodi ni datum kada bi isti bio proveden. Mogućnost sudjelovanja u postupku i izjašnjavanja o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari propisana je čl. 30. st. 1. ZUP-a, stoga nije bilo zapreke da se tužitelj pozove na uviđaj, te tužitelj i ovu odredbu citira, a ujedno citira i odredbu čl. 52. ZUP-a. Tužitelj je tijekom postupka dostavio kupoprodajni ugovor iz 1993. godine, čiji sastavni dio predstavlja skica na kojoj je točno označen predmet kupoprodaje tužitelja i prodavateljice CH, upisane suvlasnice nekretnine oznake čest 3572/4 ZU 4839 k. o. [katastarska općina], odnosno nekretnine koja je međašna spornoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2342 k. o. [katastarska općina]. Uz predmetnu dokumentaciju, tužitelj je dostavio i skicu preklopa stvarnog stanja na terenu izrađenu od EH, dipl. ing. geod. „Split, veljača 2024. godine“ Navedenom skicom izvršen je preklop stvarnog stanja, te skice koja je sastavni dio navedenog kupoprodajnog ugovora iz 1993. godine, te je utvrđeno da je stvarno stanje na terenu u suglasju s navedenog skicom iz kupoprodajnog ugovora. Slijedom navedenog, zaista nije jasno kako je društvo GEOID d.o.o. izradilo elaborat, a prvostupanjsko tijelo ovjerilo elaborat koji očito nije u suglasju sa stanjem na terenu, a sve pod pozivom da se ne vodi sudski postupak radi uređenja međe. Iz takvog obrazloženja drugostupanjskog rješenja proizlazi da bilo tko može korigirati među na koji god način želi, bez utvrđivanja stvarnog stanja na terenu, bez obavljanja očevida o kojem će međašnici biti obaviješteni i pozvani, no bitno je da se korekcijom koja nema nikakve poveznice ni s dokumentima u predmetu, a kamoli sa stvarnim stanjem ne izlazi izvan okvira dozvoljene razlike od 20%. Nije baš da je zakonodavac odobrio takvo postupanje, niti je takav geodetski elaborat izrađen u smislu odredbi čl. 46. Pravilnika o geodetskim elaboratima, koju odredbu tužitelj citira. Slijedom izloženog, tužitelj je tužbenim zahtjevom predložio sudu donijeti presudu na način kako je to precizirano u izreci ove presude, a pored toga predložio je i da sud naloži tuženiku da mu naknadi trošak spora.
2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
3.Zainteresirana osoba iako je rješenjem ovog suda poslovni broj: UsI- 1103/2025-5 od 12. lipnja 2025. pozvana da sudjeluje u sporu te da u roku od 30 dana dostavi odgovor na tužbu, koje rješenje je uredno zaprimila, međutim nije se uključila u spor niti je do zaključenja rasprave u ovom sporu dostavila odgovor na tužbu.
4.U sporu je održana rasprava 3. rujna 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupila opunomoćenica tužitelja, dok nisu pristupili uredno pozvani tuženik i zainteresirana osoba, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.
5.U dokaznom postupku sud je pročitao cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.
6.Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja i to da se u ovom sporu obavi očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke, to na okolnosti precizirane u tužbi i održanoj raspravi kao nepotreban i suvišan, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženog dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.
7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.
8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.
9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.
10.Naime, rješenjem prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Sinj, Klasa: UP/I 932-07/23-02/511, Urbroj: 541-28-03/5-24-4 od 22. siječnja 2024. u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] mijenjaju se podaci o katastarskoj čestici oznake kč. br. [katastarska čestica] na način kako je to navedeno u izreci tog rješenja pod A) dosadašnje stanje i pod B) novo stanje, a predmetno rješenje doneseno je pozivom na odredbu čl. 160. st. 1. toč. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22).
11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II- 932-07/24-07/310, Urbroj: 541-11/4-25-2 od 25. ožujka 2025. postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora, njegova žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, odnosno što je i tuženik smatrao da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.
12.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja, u svezi s čim je li u provedenom upravnom postupku pred prvostupanjskim tijelom činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.
13.Prema odredbi čl. 84. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica.
Sukladno stavku 2. istog članka koordinate lomnih točaka iskazanih u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se mijenjati, osim kada se pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku osniva nova katastarska čestica.
Sukladno stavku 3. istog članka kada se u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta utvrdi da položaj lomne točke međa i drugih granica katastarskih čestica odstupaju u odnosu na one evidentirane u katastarskom operatu više od standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona, utvrđuju se nove koordinate lomnih točaka međa i drugih granica u postupku za osnivanje nove katastarske čestice, o čemu područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba donosi rješenje sukladno ovome Zakonu.
Sukladno stavku 4. istog članka geodetski elaborati za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi provode se u katastru zemljišta nakon što te isprave budu sastavljene odnosno nakon njihove provedbe u zemljišnoj knjizi.
Prema odredbi čl. 89. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta.
Prema stavku 2. istog članka, nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz st. 1. ovog članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta. Sukladno odredbi čl. 91. istog Zakona, geodetske elaborate na zahtjev nositelja prava na zemljištu odnosno osobe koja ima pravni interes izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta sukladno posebnom zakonu. Da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.
Prema odredbi čl. 94. st. 1. istog Zakona, zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti vlasnik ili ovlaštenik, odnosno pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes.
Sukladno čl. 6. st. 1. t. 14. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine" broj 59/18, dalje u tekstu Pravilnik) geodetski elaborati mogu biti izrađeni u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica.
Prema čl. 20. Pravilnika geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može se izrađivati za sve potrebe navedene u članku 7. stavku 1. ovoga Pravilnika.
Sukladno čl. 23. Pravilnika geodetski elaborat iz članka 20. ovoga Pravilnika izrađuje se uz primjenu površinskih kriterija propisanih Zakonom, a koji se odnose na razlike u površini između katastarskih čestica katastra zemljišta i osnovanih čestica katastra nekretnina.
Prema čl. 24. st. 1. Pravilnika geodetski elaborat iz članka 20. ovoga Pravilnika izrađuje se pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne.
Prema stavku 2. istog članka međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.
14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da su u konkretnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa kakve u vidu imaju mjerodavne naprijed citirane zakonske i podzakonske odredbe, kod kojeg stanja stvari je prvostupanjsko tijelo svoje rješenje donijelo pravilnom primjenom citiranih odredbi, te je stoga i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv tog rješenja, pa ovaj sud cijeni osporeno rješenje tuženika u cijelosti pravilnim i zakonitim, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
15.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz podataka upravnog spisa dostavljenog uz odgovor na tužbu od strane tuženika, proizlazi da je prvostupanjsko tijelo donijelo svoje rješenje po zahtjevu ŽH, zainteresirane osobe u ovom sporu, zaprimljenom kod tog tijela 21. studenog 2023. i to za provedbu promjene podataka u katastarskom operatu temeljem pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata od 29. kolovoza 2023., br. 65/2023, izrađenog od GEOID d.o.o. za potrebe provođenja promjene u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Iz upravnog spisa je nadalje razvidno kako je u smislu odredbe čl. 91. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina prvostupanjsko tijelo potvrdilo kako je navedeni geodetski elaborat izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe održavanja katastra zemljišta potvrdom Klasa: 932-06/2023-02/663, Urbroj: 541-28-02-04/3-23-3 od 8. studenog 2023. Iz spisa nadalje proizlazi kako je postupajući po navedenom zahtjevu, a prije donošenja prvostupanjskog rješenja, prvostupanjsko tijelo provelo ispitni postupak na način što je zaključkom od 8. prosinca 2023. pozvalo tužitelja, za kojeg je iz geodetskog elaborata proizišlo da je izjavio prigovor i to da roku od 15 dana od dana primitka zaključka dostavi dokaz da je pred nadležnim državnim tijelom u tijeku izrade geodetskog elaborata vodio postupak uređenja međe između k.č.z. 3572/7 i 3572/4 k. o. [katastarska općina] te da dostavi skicu iz kupoprodajnog ugovora koju spominje u prigovoru, a sve to kako bi se dotičnom prije donošenja rješenja omogućilo izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje konkretne upravne stvari, na koji način je tužitelj i postupio s obzirom da je po zaprimanju navedenog zaključka, unutar ostavljanog roka osobno pristupio prvostupanjskom tijelu te dostavio traženi kupoprodajni ugovor iz 1993. zajedno sa skicom premjeravanja od 10. ožujka 1993., o čemu je sastavljen zapisnik od 18. prosinca 2023., koji prileže upravnom spisu, nakon čega je prvostupanjsko tijelo smatrajući da su ispunjene sve pretpostavke da se izvrši predmetna promjena katastarskog upisa donijelo svoje rješenje od 22. siječnja 2024. naprijed citirane izreke, protiv kojeg je tužitelj izjavio žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, a u odnosu na koje je tužitelj pokrenuo predmetni upravni spor.
16.Sud nadalje primjećuje da su tužbeni prigovori koje tužitelj ističe u tužbi identični onima koje je već istaknuo u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, a koje je pak tuženik pravilno otklonio u obrazloženju svog akta, koje obrazloženje je u cijelosti prihvatljivo i ovom sudu, kod kojeg stanja stvari tužbeni prigovori tužitelja koje ističe u ovom sporu nisu, niti mogu biti od utjecaja na donošenje drugačije odluke u konkretnoj upravnoj stvari.
17.Nadalje, s prethodnim u vezi, a imajući u vidu tužbene navode tužitelja, sud nalazi potrebnim navesti kako predmet upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje, jest evidentiranje stvarnog položaja, oblika i veličine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] prema stvarnom stanju na terenu, odnosno pokazivanju nositelja prava na predmetnoj katastarskoj čestici (investitorice), kojom prilikom su snimljene sve vidljive međne točke i svi detalj na objektima, putevima, zgradama, zidovima i sl. definirane kamenim zidovima i ogradama kako je to prikazano na skici izmjere u geodetskom elaboratu. Potom, prema tehničkom izvješću iz geodetskog elaborata za potrebe izrade geodetskog elaborata korištena je arhivska građa prvostupanjskog tijela o katastarskoj čestici koja je predmet ovog geodetskog elaborata (Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Sinj, Klasa: 930- 04/23-05/359, Urbroj: 514-28-03/8-23-2, 25. listopada 2023.) te koja prileže geodetskom elaboratu. S tim u vezi, za naglasiti je kako korištenje arhivske građe za svrhu izrade geodetskih elaborata "evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica" nije propisano kao obvezno, s obzirom da glede takve dokumentacije treba uzeti u obzir kako je izrađena u vrijeme geodetske mjerne tehnologije bitno manje položajne kvalitete i preciznosti u odnosu na današnju, zakonom zahtijevanu sukladno čl. 26. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, već je riječ o pomoćnom sredstvu u situacijama koje to zahtijevaju, kod kojeg stanja stvari geodetski elaborati izrađeni u predmetnu svrhu ne moraju odgovarati arhivskoj dokumentaciji ureda, niti drugoj povijesnoj dokumentaciji kojom raspolažu stranke u postupku.
18.Potom, za naglasiti je da geodetski elaborati koji se izrađuju u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačne već evidentirane katastarske čestice obavezno se izrađuju pod uvjetom ispunjenja površinskog kriterija koji se odnosi na razliku površine izračunate iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat (čl. 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i čl. 23. Pravilnika), a u kojem slučaju ispunjenja površinskog kriterija se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (čl. 24. st. 1. Pravilnika) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne (čl. 24. st. 2. Pravilnika te čl. 90. st. 6. -7. i čl. 93. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) što je sve prema dokumentaciji koja prileže upravnom spisu u konkretnoj upravnoj stvari zadovoljeno. Ujedno, za kazati je i kako je u konkretnom slučaju površinski kriterij kao zakonski preduvjet zadovoljen pa se slijedom navedenog međe i druge granice predmetnih katastarskih čestica prema susjednim katastarskim česticama mogu smatrati nepromijenjenima u odnosu na one granice evidentirane u katastarskom operatu, s tim da se u konkretnom slučaju površina predmetne katastarske čestice umanjuje za 51 m², odnosno za 7%, što je unutar zakonom dopuštene razlike od 20%, kod kojeg nespornog stanja stvari su prigovori tužitelja u kojima ističe da se predmetnim geodetskim elaboratom zadire u njegovu česticu i narušava njezin oblik i granice, u cijelosti neosnovani.
19.U odnosu pak na tužbene navode u kojima tužitelj problematizira skicu izmjere u predmetnom geodetskom elaboratu te ukazuje na pomicanje pravca međe, za istaknuti je kako je odredbom čl. 90. st. 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano da u situaciji kada nositelji prava na susjednim katastarskim česticama ne pokažu granice katastarskih čestica, pa kod stanja stvari da se u tehničkom izvješću predmetnog geodetskog elaborata navodi da je tužitelj kao nositelj prava na susjednoj k.č.z. 3572/4, bio prisutan na predmetnoj čestici tijekom izmjere terena, te da je odbio pokazati međe na terenu, kao i da je on naveo kako posjeduje skicu iz kupoprodajnog ugovora za k.č.z. 3572/4 k.ο. Glavice, ali da je neće pokazati, u takvoj situaciji se za izradu geodetskih elaborata upotrebljavaju podaci mjerenja lomnih točaka granica koje je pokazao nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i podaci o granicama katastarskih čestica sadržani u katastarskom planu katastarskog operata u okviru standarda položajne točnosti propisane čl. 26. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, slijedom čega skica premjeravanja iz 1993. koja je sastavni dio kupoprodajnog ugovora, a na koju se poziva tužitelj, nije, niti može biti od utjecaja na zakonitost rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora.
20.Također, u odnosu na spornost međe, za naglasiti je kako je iz podataka upravnog spisa razvidno da je prvostupanjsko tijelo od tužitelja zatražilo dostavu dokaza o tome da bi međa bila sporna, kakav dokaz u smislu mjerodavnog zakonskog propisa tužitelj nije dostavio tijekom upravnog postupka, niti je takav dokaz dostavio tijekom ovog spora, s tim da je za istaknuti kako se u smislu mjerodavnog materijalnog prava spornom međom smatra isključivo ona međa glede koje je pred nadležnim tijelom u trenutku izrade geodetskog elaborata u tijeku sudski spor uređenja međe (čl. 90. st. 6.-7. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina), no iz podataka spisa proizlazi da se takav spor u trenutku izrade geodetskog elaborata nije vodio, pa je nedvojbeno i da se ne radi o međi koja bi bila sporna, kod kojeg stanja stvari, okolnost što tužitelj smatra među spornom bez da za takvu tvrdnju ima relevantan dokaz ne može biti zapreka da se ne izvrši promjena katastarskog upisa na temelju odgovarajućeg elaborata kakvu je zatražila zainteresirana osoba iz ovog spora.
21.Što se pak tiče prigovora koji se odnose na procesne povrede tijekom upravnog postupka, za navesti je kako osobama koje iskažu prigovor u okviru postupaka izrade geodetskih elaborata, kao što je to u konkretnom slučaju učinio tužitelj s obzirom da njegov prigovor prileže geodetskom elaboratu uz prikupljene potpise, suglasnosti i povratnice, sukladno ustaljenoj i dugogodišnjoj sudskoj praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske izraženoj u većem broju odluka navedenog suda, pa tako i primjerice u presudi poslovni broj: Usž-1120/18-2, a koju praksu prihvaća i ovaj prvostupanjski upravni sud, u takvoj situaciji osobi koja je istaknula prigovor u okviru postupka izrade geodetskog elaborata treba se omogućiti zaštita njezinih interesa u upravnom postupku, a na koji način je prvostupanjsko tijelo u ovoj upravnoj stvari i postupilo, budući je iz stanja spisa razvidno da je prije donošenja prvostupanjskog rješenja proveden ispitni postupak te je stoga neprijeporno da je tužitelju prije donošenja rješenja omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje konkretne upravne stvari, pa su neutemeljeni tužbeni navodi tužitelja u kojima navodi kako nije bio pozvan na očitovanje iako je njegov prigovor uvršten u elaborat, slijedom čega je potpuno jasno da u provedenom postupku nisu počinjene niti procesne povrede na štetu tužitelja, a koje bi bile od utjecaja na zakonitost rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora.
22.Pored toga, za kazati je i kako da bi se predmetne promjene provele u katastarski operat na temelju odgovarajućeg elaborata, nije potrebna suglasnost tužitelja kao susjeda međašnika, već se takva promjena provodi ako su za provođenjem takve promjene ispunjene zakonske pretpostavke, kao što je to bilo i u konkretnoj upravnoj stvari, slijedom čega okolnost što se tužitelj protivi takvoj promjeni ne može biti zapreka provođenju promjene u okolnostima kada su za provođenjem iste ispunjene sve zakonske pretpostavke, te u okolnostima kada je prvostupanjsko tijelo pravilno i potpuno utvrdilo činjenično stanje i potom na isto pravilno primijenilo mjerodavno materijalno pravo te je za donošenje svog rješenja dalo valjane razloge, koji su u cijelosti prihvatljivi ovom sudu, pri čemu tužitelj kako u upravnom postupku, tako niti tijekom ovog spora nije iznio pravno relevantne prigovore koji bi dovodili u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, niti pravilnu primjenu mjerodavnog materijalnog prava.
23.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.
24.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.
25.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.
26.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.
U Splitu, 9. rujna 2025.
S U D A C
Ivan Dadić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- opunomoćenici tužitelja Ani Jelavić, odvjetnici u Splitu, Gundulićeva 20, uz zapisnik o objavi,
- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 3. rujna 2025., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,
- zainteresiranoj osobi ŽH, [adresa], uz zapisnik od 3. rujna 2025. i zapisnik o objavi,
- u spis.
