REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-975/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Jasni Matičević, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika HUP-Zagreb d.d. Hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam, OIB: 66859264899, sa sjedištem u Zagrebu, Trg Krešimira Ćosića 9, zastupanog po punomoćnici UMČ, dipl. iur. s položenim pravosudnim ispitom zaposlenoj kod tuženika, radi povrede dostojanstva diskriminacijom i uznemiravanjem te naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-875/2024-2 od 29. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1110/2019-88 od 23. srpnja 2024., kao i o prijedlogu punomoćnice tužiteljice ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Koraljki Tomašić, odvjetnici u Zagrebu protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-875/2024-3 od 29. listopada 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1110/2019-92 od 5. rujna 2024., u sjednici održanoj 9. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-875/2024-2 od 29. listopada 2024. u dijelu koji se odnosi na postavljena materijalnopravna pitanja pod brojevima 1. -7. te na postavljena postupovnopravna pitanja pod brojevima 1. -3. i 5. se odbija.

II. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-875/2024-2 od 29. listopada 2024. u dijelu koji se odnosi na postavljena postupovnopravna pitanja pod brojevima 4. i 6., kao i u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.

III. Prijedlog punomoćnice tužiteljice ABC za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-875/2024-3 od 29. listopada 2024. se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-875/2024-2 od 29. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1110/2019-88 od 23. srpnja 2024.

1.1. Prvostupanjskom presudom odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje da joj je povrijeđeno dostojanstvo za vrijeme rada kod tuženika čime da je tuženik počinio povredu obveza iz radnog odnosa, kao i zahtjev za naknadu štetu s naslova povrede prava osobnosti u iznosu od 6.636,14 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21. prosinca 2015. do isplate.

1.2. Dakle, predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da joj je povrijeđeno dostojanstvo diskriminacijom i uznemiravanjem od strane tuženika kao i zahtjev za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti. Sud prvog stupnja donio je odluku pozivajući se na odredbu čl. 1. st. 1. i čl. 20. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, broj 85/08 i 112/12 - dalje u tekstu: ZSD), uz obrazloženje da iz rezultata dokaznog postupka ne proizlazi dokazanom vjerojatnost da je tužiteljica diskriminirana po nekoj od osnova na koje upućuje ZSD, osobito glede diskriminacije uvjetovane njezinom dobi i/ili spolu. Također, ocijenio je neosnovanim tužbeni zahtjev i u smislu odredbe čl. 7. st. 5. i čl. 111. st. 1. i 2. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14,127/17 i 98/19 - dalje u tekstu: ZR) u vezi s čl. 1045. st. 1. i st. 2., čl. 1046. i čl. 1049. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 - dalje u tekstu: ZOO) obzirom tužiteljica nije dokazala obvezu poslodavca za naknadu štete budući da iz rezultata dokaznog postupka ne proizlazi dokazanim postojanje određenih protupravnih postupaka poslodavca koji imaju obilježja mobbinga, koji bi kao takvi bili u uzročnoj vezi sa štetom koju tužiteljica tvrdi da trpi.

1.3. Drugostupanjski sud je ocijenio da tužiteljica nije uvjerila, kako sud prvog stupnja tako niti sud drugog stupnja, u postojanje vjerojatnosti diskriminacije ili uznemiravajućeg postupanja prema tužiteljici u smislu odredbi ZR, slijedom čega nije došlo do procesne situacije u kojoj bi teret dokaza da nije bilo diskriminacije ili uznemiravanja prešao na tuženika. Naprotiv, drugostupanjski sud je ocijenio da je tuženik dokazao upravo suprotno onome što je tužiteljica trebala učiniti samo vjerojatnim, a to je da ne postoji niti vjerojatnost diskriminacije prema tužiteljici glede postupanja tuženika za koje postupanje tužiteljica smatra da ga je bilo.

2. Tuženik u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije predlaže odbaciti podredno odbiti prijedlog za dopuštenje revizije.

3. Tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja sedam materijalnopravnih i šest postupovnopravnih pitanja te smatra da joj je drugostupanjski sud povrijedio ustavno i konvencijsko pravo na obrazloženu sudsku odluku kao sastavnicu temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje, zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 55/01 - službeni pročišćeni tekst, 5/14, 85/10 - službeni pročišćeni tekst - dalje u tekstu: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97 - dalje u tekstu: Konvencija) ta slijedom navedenog predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije.

4. Postupajući na temelju odredbe čl. 385.a i čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP), prema ocjeni revizijskog suda, postavljena materijalnopravna pitanja (njih sedam) te postavljena procesnopravna pitanja (pod brojevima 1.-3. i 5.) u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.

4.1. Naime, u odnosu na postavljena materijalnopravna pitanja (njih sedam) tužiteljica nije naznačila odgovarajuće razloge važnosti. To stoga što se, kao na razloge važnosti poziva na odluku Ustavnog suda broj U-III-3159/2019 od 7. listopada 2020. u kojem predmetu se radi o drukčijim činjeničnim utvrđenjima (utvrđeno je zlostavljanje na radnom mjestu) slijedom čega činjenična i pravna situacija nije usporediva s konkretnim predmetom; te na odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-79/2024-3 od 9. svibnja 2024. u kojem predmetu se također radi o drukčijim činjeničnim utvrđenjima. Obzirom razlozi važnosti nisu usporedivi s postavljenim materijalnopravnim pitanjima, to postavljena pitanja nisu važna za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.

4.2. Nadalje, u odnosu na postavljena postupovnopravna pitanja (pod brojevima 1.-3. i 5.) tužiteljica je naznačila razloge važnosti jedino u odnosu na pitanja pod brojevima 1. i 3., koja se odnose na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. točka 11. ZPP. Međutim, prema ocjeni revizijskog suda drugostupanjski sud je ocijenio žalbene navode od odlučnog značenja stoga pitanja pod brojevima 1. i 3. nisu važna za odluku o sporu.

4.2.1. Nadalje, postupovnopravna pitanja postavljena pod brojevima 2. i 5. suprotna su stanju spisa. To stoga što pitanje pod brojem 2. polazi od toga da je drugostupanjski sud utvrdio žalbene navode osnovanima, a što je suprotno pobijanoj odluci obzirom je drugostupanjski sud utvrdio da žalbeni navodi tužiteljice nisu osnovani te je žalbu odbio. Pitanje pak pod brojem 5. polazi od toga da je drugostupanjski sud preinačio prvostupanjsku presudu a što je suprotno pobijanoj odluci obzirom je drugostupanjski sud potvrdio odluku suda prvog stupnja. Stoga ta pitanja nisu važna za odluku o sporu.

5. Obzirom u ovoj pravnoj stvari u odnosu na naprijed navedena postavljena pravna pitanja nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom I.

6. U odnosu na postupovnopravna pitanja postavljena pod brojevima 4. i 6. tužiteljica nije jasno naznačila razloge važnosti postavljenih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a ZPP, a što je bila dužna na temelju odredbe čl. 387. st. 2. točka 3. ZPP. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP odlučeno kao u izreci pod točkom II.

7. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije i zbog povrede temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom i Konvencijom u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, međutim revizijski sud je ocijenio da nije učinila vjerojatnim da joj je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na obrazloženu sudsku odluku. Za navesti je da čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede prava u pravilu može doći u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što u konkretnom slučaju nije, obzirom je iscrpno obrazložena.

7.1. Slijedom navedenog, prijedlog za dopuštenje revizije valjalo je u dijelu u kojem je koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP te je odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom II.

8. Prijedlog za dopuštenje revizije podnijela je i punomoćnica tužiteljice protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-875/2024-3 od 29. listopada 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1110/2019-92 od 5. rujna 2024., a kojim rješenjem je punomoćnica tužiteljice kažnjena novčanom kaznom zbog vrijeđanja suda u žalbi od 7. kolovoza 2024.

8.1. Prema odredbi čl. 400. st. 1. ZPP stranke mogu podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije samo protiv onih rješenja drugostupanjskog suda kojima je postupak pravomoćno završen, što nije odluka o kažnjavanju punomoćnice tužiteljice. Stoga je, na temelju odredbe čl. 400. ZPP, valjalo odlučiti kao u izreci pod točkom III.

Zagreb, 9. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

Slavko Pavković