Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-1766/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gordani Bošković Majerović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice BD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mariu Sokaču, odvjetniku iz Varaždina, Cankareva 3, protiv protustranke ČD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasništva na nekretninama civilnom diobom, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj R1-42/2023-10 od 14. veljače 2024. godine, dana 9. rujna 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protustranke ČD kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj R1-42/2023-10 od 14. veljače 2024.
Obrazloženje
1. Citiranim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„Ovaj se izvanparnični postupak obustavlja, te se predlagateljica BD upućuje na pokretanje parnice radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na sljedećoj nekretnini:
- z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] [adresa], kuća, dvorište, ukupne površine 852 m2 u suvlasništvu ČD i BD (ranije ČD) svakog u 1/ 2 dijela.“
2. Protiv navedenog rješenja protustranka ČD je podnio žalbu, po sadržaju zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. t. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 64/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) koji se u ovom postupku supsidijarno primjenjuje, s prijedlogom da se razmotri dokazni materijal u prilogu i njegove navode.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predlagateljica je podnijela prijedlog protiv protustranke radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine pobliže navedenoj u izreci, koje je predlagateljica suvlasnica u 1/2 dijela, a protustranka u 1/2 dijela, navodeći da joj je takva suvlasnička zajednica tegotna, a suvlasnici ne mogu dogovoriti sporazumno diobu, pa želi da se razvrgnuće provede u sudskom postupku.
5. Protustranka osporava predlagateljici upisani suvlasnički dio, tvrdeći da su suvlasnički omjeri predlagateljice manji, radi čega se radi o sporu između stranaka glede veličine njihovih suvlasničkih dijelova na nekretninama.
6. Na postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina u konkretnom slučaju, kada je isti pokrenut prije stupanja na snagu Zakona o izvanparničnom postupku (NN br. 59/23) i nadalje se primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Sl. nov. od 1. kolovoza 1934., br. 45-175-1934), koja se primjenjuju na temelju odredbe članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine br. 73/91).
7. Odredbom sadržanom u paragrafu 267. ZSVP je propisano da će na zahtjev ma koga suvlasnika sud u vanparničnom postupku odlučiti da li se i kako se ima provesti dioba jedne zajedničke stvari ili zajedničke imovine, ako među suvlasnicima nema spora: o predmetu dijela ili opsegu zajedničke stvari ili imovine i u pogledu aktivne i pasivne; i o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Odredbom sadržanom u paragrafu 268. ZSVP je propisano da ako se u postupku radi diobe ma od kojeg suvlasnika osporava jedno od gore spomenutih pitanja, a ne može se o tome postići sporazum, sud će stranku sa svojim zahtjevom radi raskidanja zajednice (diobe) uputiti na parnicu.
8. U konkretnom slučaju protustranka je svoj prigovor činjenično obrazložila i navela pravni temelj za svoj, kako tvrdi, veći udio u suvlasništvu (darovanje zemljišta od strane roditelja, vlastiti radovi na kući, darovanje materijala od brata).
8.1. Navedeno protustranka ponavlja i u žalbi, obrazlažući da radi tih činjenica, smatra da predlagateljici pripada 1/3 dijela nekretnine, a ne ½, te da je nakon što se utvrdi stvarna cijena nekretnine spreman isplatiti istu u roku od 36 mjeseci, u protivnom predlaže etažiranje kuće, te dostavlja popis predmeta koje je predlagateljica odnijela iz kuće (što ne utječe na suvlasništvo na nekretnini).
9. S obzirom na to da protustranka osporava suvlasnički omjer predlagateljice na nekretnini, koji je upisan u zemljišnim knjigama, od ½ dijela, sud je prema citiranom paragrafu 268. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku mogao postupiti samo na način kako je i postupio, odnosno obustaviti izvanparnični postupak i predlagateljicu uputiti u parnicu. Ovo zato jer je izvanparnični postupak nesporni postupak pa se sporne činjenice, a to su u konkretnom slučaju veličina suvlasničkih dijelova i način razvrgnuća suvlasničke zajednice, mogu utvrditi samo u parničnom postupku. Navodi žalbe upućuju upravo na takav način rješavanja jer protustranka obrazlaže svoj stav da predlagateljica ima manji suvlasnički dio od upisanog u zemljišnim knjigama.
10. Radi toga je pravilno primijenjeno materijalno pravo, kada je predlagateljica upućena sa svojim zahtjevom u parnicu.
11. Na temelju čl. 380. t. 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 9. rujna 2025.
S u d a c:
Gordana Bošković Majerović
