Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3862/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Ksenije Grgić, predsjednice vijeća, Jadranke Travaš, sutkinje izvjestiteljice i Gordane Držaić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice VH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ante Bogdanić, odvjetnik u Biogradu na Moru, protiv tuženika 1. tuženika ŽH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženika OH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženice SH, ČH [adresa], 4. tuženika NH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. tuženice AH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. tuženice ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 7. tuženice TH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 8. tuženice CH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 9. tuženice GH iz [adresa] V 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], 6.-9. tuženici zastupani po punomoćnici ĐH, odvjetnici iz [adresa], 10. tuženika IH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 11. tuženika LH, [adresa], 12. tuženice mldb. MH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po majci EH, [adresa], 13. tuženika ZH,14. tuženika RH 15. tuženika BH, 16. FH, tuženici 13.–16. zastupani po privremenom zastupniku Šimi Lukačiću, odvjetniku u Biogradu na Moru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj P-317/2020-53 od 2. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 9. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda i rješenje u dijelu pode točkom I. i II. izreke Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj P-317/2020-53 od 2. svibnja 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, pred drugog suca pojedinca.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je odbio tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na nekretnini položenoj u k. o. [katastarska općina] i to na točno određenom dijelu nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je na skici sudskog očevida od dana 2. studenog 2022., označen točkama A-B-C-D-E-A koju je izradio stalni sudski vještak geodetske struke Frane Vlatković, dipl. ing. geod. iz [adresa], te je površine 1100 m2, a koja skica sudskog očevida od dana 21. studenog 2022. je sastavni dio pobijane presude, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljica, temeljem prvostupanjske presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.

Sud prvog stupnja je donio rješenje kojim je pod točkom I. izreke odbio zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška kao neosnovan. Pod točkom II. izreke rješenja naloženo je tužiteljici da 6. -9. tuženicima naknadi parnični trošak u iznosu od 2.090,40 €. Pod točkom III. izreke odbijen je zahtjev 6. -9. tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom dijelu preko dosuđenog.

2. Protiv ove presude i rješenja žalbu je podnijela tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP). Predlaže pobijanu presudu i rješenje u dijelu pod točkom I. i II. izreke ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz naknadu troška za sastav žalbe.

3. Žalba tužiteljice je osnovana.

4. Sud prvog stupnja je odbio zahtjev tužiteljice radi utvrđenja prava vlasništva na dijelu nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je na skici sudskog očevida od dana 2. studenog 2022., označen točkama A-B-C-D-E-A koju je izradio stalni sudski vještak geodetske struke Frane Vlatković, dipl. ing. geod. iz [adresa], površine 1100 m2 a što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem pobijane presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na ime tužiteljice uz istovremeno brisanje sa imena tuženika. Takvu svoju odluku sud prvog stupnja temelji na činjenici da tužiteljica nije dokazala da je stekla zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva utužene nekretnine prema činjeničnim navodima iz tužbe iz razloga što saslušanim svjedocima nije poznat veći dio bitnih odnosno relevantnih činjenica u vezi stjecanja i posjedovanja predmeta spora od strane tužiteljice i njezinih prednika

5. Međutim, ovakvo utvrđenje suda prvog stupnja ne može prihvatiti i ovaj sud.

6. Tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na činjenici da je vlasništvo dijela č.[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1100 m2 stekla od svog supruga pok.HH, a on od svog oca pok. DH te da je navedeni dio sporne čestice oduvijek u posjedu tužiteljice i njezinih prednika gdje je sagrađena i kuća, dakle svoj zahtjev za utvrđenje prava vlasništva temelji na dosjelosti.

7. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi:

- da tužiteljica u činjeničnim navodima tužbe tvrdi da je vlasnik dijela č.z. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je pravo vlasništva predmetne nekretnine stekla od svog pok. supruga HH, a on od svog pok. oca DH,

- da je temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru, po Javnom bilježniku Dušanu Kvartuču posl. br. O-27/04 UPP/OS-234/04 od 09. siječnja 2008. utvrđeno je da iza pok. HH pok. DH ostavinsku masu ostavitelja čini kao izvanknjižno vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zv. [adresa] površine 1100 m2 te je kao nasljednica proglašena supruga, tužiteljica VH.

- na temelju posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda Zadar, Ispostava Biograd na Moru od 13.listopada 2004. utvrđeno je da je kao posjednik dijela k. č. [katastarska čestica] u površini od 1136 m2 i dijela k. č. [katastarska čestica] u površini 1100 m2 upisan DH.

- na temelju prijepisa posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda Zadar, Odjela za katastar nekretnina Biograd na Moru od 1.listopada 2018. utvrđeno je da kao posjednik dijela k. č. [katastarska čestica] u površini 1100 m2 upisana VH,

- da iz izvoda iz popisa katastarskih čestica proizlazi da su kao posjednici dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zv. [adresa] u naravi oranica površine 1100 m2 i oranica površine 1135 m2 upisani ŠH rođ. VH, JH p. OH, CH rođ. JH, TH rođ. JH, UH p. OH, VH

UH i VHM,

- da je temeljem izvoda iz posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru od 30. siječnja 2017. utvrđeno da su kao posjednici predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica površine 1100 m2 upisani CH rođ. VHM, ŠH rođ. VHM i TH rođ. VHM, ovdje tuženici od. 6. do 8. kao i JH pok. VHM i UH pok. VHM svatko za 1/5 dijela.

- da je uvidom u izvadak iz zemljišne knjige-posebni izvadak Općinskog suda u Zadru, Zk odjel Biograd na Moru sa stanjem na dan 30. siječnja 2017. utvrđeno da su kao suvlasnici predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 4471 m2 upisani, uz ostale suvlasnike, ovdje 6. tuženica ŠH 7. tuženica TH i 8. tuženica KH (Rajkovačić), svaka za 386/1728 dijela s tim da je na suvlasničke dijelove od 248/1728 i 132/1728 9. tuženice GH uknjiženo pravo doživotnog plodouživanja,

- iz iskaza svjedoka PH proizlazi da je suprug tužiteljice HH izgradio stambeni objekt na spornom dijelu nekretnine koji je počeo graditi 1978., pri čemu mu je isti svjedok pomagao,

- iz iskaza svjedoka ĆH proizlazi da je suprug tužiteljice HH stekao predmet spora od oca DH te da je prednik tužiteljice VS isti koristio preko 20 godina te u svezi istim nije bilo nikakvih sporova,

- iz iskaza svjedoka ŽS proizlazi da je dolazio u posjete OH i DH i to krajem 50-tih godina i to 1958 ili 1959. te su mu isti rekli da su se podijelili.

8. Temeljem takvih utvrđenja prvostupanjski sud utvrđuje da u konkretnom slučaju tužiteljica nije dokazala da je stekla zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva utužene nekretnine. Međutim, ovdje valja reći da je sud prvog stupnja nepravilno u pobijanoj presudi odbio zahtjev iz razloga jer tužiteljica nije dokazala da je stekla pravo vlasništva spornog dijela nekretnine, a da pri tim nije proveo sve dokaze koje je tužiteljica predložila. Naime, iz spisa je razvidno da sud prvog stupnja nije prihvatio dokazne prijedloge tužiteljice i to provođenje dokaza saslušanjem tužiteljice i tuženika (list 78 spisa), pa je stoga nejasan takav zaključak prvostupanjskog suda.

9. Nadalje, valja reći da su 6.-9. tuženici prigovorili tijekom postupka pasivnoj legitimaciji navodeći da tužbom nisu pravilno obuhvaćeni svi tuženici. Tako navode da nisu navedeni svi nasljednici pok. OS jer je nasljednica pok. OS i njegova izvanbračna supruga SS (list 162 spisa).

10. U konkretnom slučaju kako tužiteljica tužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava vlasništva na točno određenom dijelu (realnom dijelu ) nekretnine, spor može biti riješen samo na jednak način prema svim nositeljima prava na istoj nekretnini, pa u tom postupku na strani tuženika moraju sudjelovati svi upisani zemljišnoknjižni vlasnici, odnosno pravni slijednici upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika i stoga oni imaju položaj jedinstvenih i nužnih suparničara (čl. 201. ZPP).

11. Glavna razlika između jedinstvenog i nužnog suparničarstva jest ta što kod nužnog svi sudionici određenog materijalno pravnog odnosa moraju biti obuhvaćeni tužbom. Odsutnost jednog sudionika u parnici predstavlja nedostatak procesno pravne legitimacije za zastupanje po tužbi i vođenje parnice. Kako o navedenom pobijana presuda nema razloga, a niti je u pobijanoj presudi utvrđeno tko su upisani zemljišnoknjižni suvlasnici predmetne nekretnine, to pobijanu presudu u tom dijelu nije moguće ispitati, pa je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a.

12. Nadalje, prema ocjeni ovog suda prvostupanjski sud pri donošenju svoje odluke nije sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a ocijenio sve provedene dokaze, navodeći da su iskazi svjedoka pretežito paušalni i nedovoljno precizni. Tako za svjedoka PH utvrđuje da je 40-tak godina živio i radio u [adresa] i ne zna kako je prednik DH stekao predmetnu nekretninu kao ni kako su se pok. DH i pok. OH međusobno podijelili 80-tih godina. Međutim, pri tom sud prvog stupnja nije imao u vidu dio iskaza u kojem isti svjedok navodi da je suprug tužiteljice HH izgradio stambeni objekt na spornom dijelu nekretnine koji je počeo graditi 1978. godine te da je isti svjedok pomagao.

12.1. Također sud prvog stupnja pri donošenju odluke nije imao u vidu niti dio iskaza svjedoka ĆH iz kojeg proizlazi da je suprug tužiteljice HH stekao sporni dio nekretnine od oca DH te je isti koristio preko 20 godina i u svezi kojim nije bilo nikakvih sporova, dok iz iskaza svjedoka ŽS proizlazi da je navedeni svjedok dolazio u posjete OH i DH i to krajem 50-tih godina i to 1958. ili 1959. godine te su mu isti rekli da su se podijelili.

13. Isto tako pri donošenju pobijane presude sud prvog stupnja nije imao u vidu da je rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O- 27/04 Općinskog suda u Bigradu na Moru, po Javnom bilježniku Dušanu Kvartuču od 9. siječnja 2008. iza pok. HH tužiteljica proglašena njegovom nasljednicom te utvrđena izvanknjižnim vlasnikom nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina] prema posjedovnom listu br. 104 Ureda za Katastar Biograd na Moru, čest. zem. [katastarska čestica] [adresa] u naravi oranica površine 1100 m2 (list 102 spisa).

13.1. Nadalje, iz obrazloženja gore navedenog rješenja o nasljeđivanju proizlazi da su se ostaviteljeva braća ČS, ČS OH i ČS ŽH, te sestra NS prihvatili nasljedstva koje im pripada temeljem zakona, s tim da su istoga ustupili ostaviteljevoj supruzi VH, istodobno navodeći da je ostavitelj bio vlasnikom nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica] upisan u k. o. [katastarska općina] koje je ugovorom o darovanju dobio u vlasništvo od svog oca AS. Iz obrazloženja istog rješenja proizlazi da je supruga ostavitelja VH, ovdje tužiteljica priložila rješenje Ureda Državne uprave u Zadarskoj županiji Urbroj: 2198-05-03-06- 02 od 14. studenog 2006. iz kojeg proizlazi da supruga ostavitelja VH ima pravo na obnovu obiteljske kuće u mjestu [adresa] i da je priložila ugovor o darovanju od 2. prosinca 1985. godine s kojim je utvrđeno da je ostavitelj od svog oca dobio na dar čest. zem [katastarska čestica]. Također iz iskaza svjedoka PH proizlazi da je DH darovao sporni dio pok. suprugu tužiteljice HH koji mu je 1985. godine pokazao ugovor o darovanju.

14. Odredbom čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15-pročišćeni tekst - dalje: ZVDSP), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Isto tako, sadržajno identičnu odredbu čl. 159. st. 1. i 2. ZVDSP, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, br. 53/91 - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997. godine, te je odredbom čl. 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti.

15. Međutim, sud prvog stupnja u pobijanoj presudi pri odbijanju zahtjeva ne navodi niti jedan propis, temeljem kojeg je utvrdio da nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelosti.

16. Slijedom svega navedenog valjalo je uvažiti žalbu tužiteljice i temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a ukinuti pobijanu presudu i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje te temeljem čl. 371. ZPP-a odrediti da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.

17. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će otkloniti počinjene bitne povrede te će imajući u vidu navedeno u ovom rješenju donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

18. O troškovima drugostupanjskog postupka odlučeno je primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu 9. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Ksenija Grgić