Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3120/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Bošković Majerović, predsjednice vijeća, Milene Frankić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vlaste Mrzljak, članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja ad/1. SO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad/2. DO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ad/3. ČO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i ad/4. TO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednika pok. NO OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Vinku Ljubičiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak & Partneri u Splitu, protiv tuženika PO iz [adresa], zastupan po punomoćniku Nikoli Božinoviću, odvjetnik u Splitu, radi prestanka uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-620/2024 od 28. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 9.rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja ad/1. SO, ad/2. DO, ad/3. ČO i ad/4. TO kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-620/2024 od 28. travnja 2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja ad/1. do ad/4. za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da prestane s parkiranjem i ostavljanjem automobila na nekretnini označenoj kao čest. zem [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] K. O [katastarska općina] KO [katastarska općina] i to baš na dijelu koji je u Dopunskom vještačenju vještaka Tomislava Čipčića na skici lica mjesta – dodatak od 4. rujna 2020. koja dopuna vještva predstavlja sastavni dio ove presude označen slovima A-G-B-C-D-L-A, te na taj ili sličan način prestane uznemiravati tužitelja u ostvarivanju stvarnih prava na predmetnoj nekretnini." kao neosnovan.

II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 3.293,68 eura u roku od 15 dana sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a 01.01.2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

2. Protiv navedene presude i rješenja žale se tužitelji ad/1. do ad/4. (dalje: tužitelji).

3. Tužitelji se žale protiv presude zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23– dalje: ZPP). Predlažu pobijanu presudu preinačiti, sukladno žalbenim navodima, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

4. Žalba tužitelja je neosnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 354. st. 2. ZPP nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP niti je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

6. Pobijana presuda se može ispitati, ima razloge o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni niti međusobno proturječni, zbog čega nije ostvarena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju ukazuju tužitelji u svojoj žalbi.

7. Nadalje, valja teći kako nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP na koju sadržajem žalbe upiru tužitelji ad/1. do ad/4. jer sud ne čini tu povredu ako ocjenjuje provedene dokaze drugačije nego što to smatraju tužitelji i iz istih izvode drugačije zaključke, nego što to oni čine, jer je pravo ocjene dokaza pridržano za sud. Također nije počinjena ni povreda postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 221. a. ZPP budući je iz obrazloženja presude razvidno kako je sud savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, pravilno utvrdio činjenično stanje pri tome ne čineći povredu pravila o teretu dokazivanja, kako je to detaljno u razlozima i navedeno te na isto pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev.

8. U konkretnom slučaju tužitelji tvrde da ih tuženik uznemirava parkiranjem i zaustavljanjem vozila na njihovoj nekretnini čest. zem [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O [katastarska općina] i to baš na dijelu koji je u dopunskom vještačenju vještaka Tomislava Čipčića na skici lica mjesta – dodatak od 4. rujna 2020 označen slovima A-G-B-C-D- L-A, a za koji dio nekretnine tuženik tvrdi da se radi o javnom putu-općem dobru, i kao takvoj upisanoj u katastar.

9. Očevidom na licu mjesta prednik tužitelja kao predmet spora pokazao je završetak kolnog [adresa] sa [adresa], što je prikazao kao tijelo oznake A- B-C-D-E-F-A, koji se nalazi na dijelu čest. zem [katastarska čestica] koja se vodi u Z. U [broj ZK uloška] kao put u površini od 327 m2 odnosno na dijelu kat. čest. zem [katastarska čestica] koja se vodi u katastarskom operatu u posjedovnom listu [katastarska općina] kao put u površini od 464 m2. Nadalje, utvrđeno je da zem. čest. [katastarska čestica] nije usklađena sa kat. čest. zem [katastarska čestica]. Također, utvrđeno je da predmet spora predstavlja dio javnog dobra na općoj uporabi odnosno dio [adresa].

10. U dopuni nalaza i mišljenja vještak je naveo da se pri izradi nalaza i mišljenja koristio starom mapom za K. O [katastarska općina] na kojoj čest. zem [katastarska čestica] nije vidljiva, da nije imao na uvid kopiju dijela starog katastarskog plana na kojem je vidljiv položaj predmetne čestice, a koja je nastala formiranjem odnosno usklađenjem čest. zem. [katastarska čestica] sa kat. čest. zem. [katastarska čestica] (dvostruka numeracija) te je tim elaboratom nastala čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 55 m2 kojih nema na terenu te predstavlja prostor koji od davnina nije bio u funkciji posjeda osnovne čestice [katastarska čestica]. Nadalje, vještak uvidom u kopiju dijela starog katastarskog plana utvrdio je, da dio predmeta spora i to upravo sjeverni dio predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] Iz pisane dopune nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je predmet spora dijelom na čest. zem. [katastarska čestica] u površini od cca 17 m2 (u prilogu na prikazu lica mjesta označeno slovima A-G-B-C- D-L-A), a dijelom na čest. zem [katastarska čestica] u površini od cca 14 m2 (u prilogu na prikazu lica mjesta označeno slovima A-L-D-E-F-A), dok obje čest. zem. nesporno predstavljaju dio katastarske čestice [katastarska čestica] (put).

11. Iz zemljišno izvatka proizlazi da je sporna nekretnina oznake čest. zem [katastarska čestica] oznake "neplodno" površine 55 m2 upisana kao vlasništvo tužitelja, dok su tužitelji upisani kao posjednici kčbr. [katastarska čestica] za 1⁄2 dijela u naravi kuća, zgrada, dvorište.

12. U ovom postupku je utvrđeno da se tuženik parkira na dijelu nekretnine koja se naziva "dvor" kuda prolazi cijelo selo, s tim da se dijelom parkira i na tužiteljevoj nekretnini [katastarska čestica].

13. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se radi o završetku kolnog prilaza anagrafske oznake [adresa] sa [adresa], na dijelu gdje završava kolni prilaz, a u smjeru sjevera i zapada se račvaju pješačke skale.

14. Iz nalaza i mišljenja vještaka od 30. siječnja 2020. proizlazi da predmet očevida (u Prilogu na licu mjesta tijelo označeno slovima A B C D E F A) predstavlja dio javnog dobra na općoj uporabi odnosno dio [adresa], a u prilog tome je Odluka Općine Dugi Rat o komunalnoj infrastrukturi.

15. Tako je uvidom u Odluku Općine Dugi Rat o komunalnoj infrastrukturi (javno dostupna) objavljene u Službenom glasniku Općine Dugi Rat broj 11/2019 utvrđeno da se komunalnom infrastrukturom Općine Dugi Rat, kao javnim dobrom na općoj uporabi proglašava [adresa] k. o [katastarska općina] koja da predstavlja javno prometnu površinu na kojoj nije dostupan promet motornim vozilima.

16. Nadalje, iz rješenja zemljišnoknjižnog odjela u Omišu poslovni broj Z-53633/2022 proizlazi da na temelju dostavljenog geodetskog elaborata Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava Omiš evidentiranja izvedenog stanja nerazvrstane ceste Klasa: 932-06/2022-02/573 od 20. prosinca 2022., sukladno odredbi čl. 131., 132., i 133. Zakona o cestama u zemljišno knjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] dopušten upis – promjena površine kčbr. [katastarska čestica] put 327 m2 tako da sada glasi kčbr. [katastarska čestica] put 255 m2, da je u zemljišno knjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] dopušten upis promjene površine kčbr. [katastarska čestica] neplodno 55 m2 tako da sada glasi k. č. br. [katastarska čestica] neplodno 39 m2 (manje za 16 m2), dok je u novonastalom zemljišno knjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dopuste upis novonastalih kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta 366 m2 i kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta 103 m2.

17. Iz posjedovnog lista broj 1800 proizlazi da je kčbr. [katastarska čestica] naziva [adresa] kategorije nerazvrstana cesta, površine 103 m2 upisanog posjednika i vlasnika Općina Dugi Rat-javno dobro u općoj uporabi. Identifikacijom čestica utvrđeno je da kčbr. [katastarska čestica] upisana u PL [katastarska općina] odgovara zk. čest. zem [katastarska čestica] upisane u ZU [broj ZK uloška] površine 103 m2.

18. Iz navedenog slijedi zaključak da je dio nekretnine upisanog vlasništva tužitelja predstavljao najprije dio puta oznake 7889 ([adresa]), a sada nerazvrstanu cestu oznake 8936 (u površini od 16 m2) odnosno da sporni dio (gdje parkira tuženik) sada se nalazi na nerazvrstanoj cesti oznake 8936. Naime, već je nalazom i mišljenjem vještaka utvrđeno da se predmet spora nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] (odnosno [katastarska čestica]) koja da predstavlja dio javnog dobra na općoj uporabi odnosno dio [adresa], a što proizlazi i iz Odluke Općine [adresa] o komunalnoj infrastrukturi.

19. Ocjenom iskaza stranaka i svjedoka (GO, DO i AO) sud prvog stupnja utvrđuje da se predmetna nekretnina i faktično koristi kao put do njihovih kuća te da istim prolazi cijelo selo pa proizlazi da predmetna nekretnina (prije dio kčbr. [katastarska čestica], a sada dio kčbr. [katastarska čestica]) osim što ima status nerazvrstane ceste odnosno javnog dobra u općoj uporabi doista se koristi kao put kroz naselje.

20. Polazeći od utvrđenja da su stupanjem na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22-dalje. ZC) dana 28. srpnja 2011. jedinice lokalne samouprave stekle pravo vlasništva na nekretninama koje imaju status nerazvrstanih cesta ex lege (originarno) i to na temelju odredbe čl. 131. st. 1. ZC, na koju okolnost nije od utjecaja činjenica jesu li iste provele upis svog prava vlasništva u zemljišnim knjigama, jer akt upisa u zemljišne knjige, kod stjecanja prava vlasništva na temelju Zakona, nema konstitutivni učinak, da je očevidom na licu mjesta uz vještaka mjernika utvrđeno da se predmet spora (dio čest. zem [katastarska čestica]) nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] koja je Odlukom o komunalnoj infrastrukturi općine Dugi rat utvrđena javnim dobrom u općoj uporabi na kojoj se formirala cesta oznake 8936 te se prema čl. 131. ZC radi o nerazvrstanoj cesti vlasništvo jedinice lokalne samouprave, zaključuje da tužitelji nemaju aktivnu legitimaciju naložiti zabranu parkiranja vozila tuženika, pa zahtjev tužitelja odbije i odlučuje kao u izreci.

21. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio sve bitne činjenice i primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev.

22. Polazeći od iznesenog, sporno je, predstavlja li predmetna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš dio koji je u Dopunskom vještačenju vještaka Tomislava Čipčića na skici lica mjesta – dodatak od 4. rujna 2020. označen slovima A-G-B-C-D-L-A, vlasništvo tužitelja ili je predmetna nekretnina nerazvrstana cesta, koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na području na kojem se nalazi, bez obzira na postojeći upis u zemljišnoj knjizi, kao i uznemirava li tuženik parkiranjem i ostavljanjem vozila na opisanom dijelu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ispred ulaza u kuću tužitelja) tužitelje u izvršavanju njihove ovlasti u pogledu te nekretnine, za koju tužitelji tvrde da je njihovo vlasništvo.

23. Točno je da iz zemljišno knjižnog izvatka proizlazi da je sporna nekretnina oznake čest. zem [katastarska čestica] oznake "neplodno" površine 55 m2 upisana kao vlasništvo tužitelja.

24. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva nad nekretninama je i stjecanje na temelju zakona. Upis prava vlasništva na nekretnini u zemljišne knjige u takvim je slučajevima deklaratornog karaktera. Dakle zemljišnoknjižno stanje nije jedino relevantno u postupku dokazivanja prava vlasništva na nekretninama i takav je slučaj primjerice s nerazvrstanim cestama koje su Zakonom o cestama ex lege postale vlasništvo jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalaze.

25. Prema odredbi 101. st. 1. ZC nerazvrstena cesta je javno dobro u općoj uporabi i u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

26. Polazeći od toga, a imajući na umu čl. 131., 132. i 133. ZC prema kojima se upisi prava vlasništva provode po službenoj dužnosti, načelno se može prihvatiti da u slučaju neupisanog prava vlasništva jedinice lokalne samouprave na tako stečenim nekretninama u zemljišne knjige, zemljišnoknjižno stanje nije relevantno za utvrđenje vlasnika te vrste nekretnine. Međutim za utvrđenje nositelja prava vlasništva na nerazvrstanoj cesti i drugim nekretninama na kojima je stečeno pravo vlasništva ex lege, potrebno je utvrditi da je riječ upravo o toj vrsti nekretnine, kako bi se isključila bilo kakva dvojba o stjecanju prava vlasništva.

27. Dakle, za pravni status nerazvrstane ceste, nije bitno je li to utvrđeno u odgovarajućem postupku i upisano u zemljišne knjige, te što se nekretnine na kojima se ista nalazi i dalje vodi upisane kao vlasništvo neke fizičke ili pravne osobe. Takvo stanje zapravo egzistira od ranije i prije stupanja na snagu ZC i kada je bio na snazi Zakon o javnim cestama ("Narodne novine", broj: 100/96, 76/98 i 27/01-dalje: ZJC). Kako se radi o stjecanju prava vlasništva na temelju zakona (bez obzira na zemljišnoknjižni upis) neodlučno je da li je za istu prometnicu ishođena cjelokupna dokumentacija, jer je ista sukladno odredbama čl. 132. i 133. ZC/11 potrebna samo radi upisa u zemljišnu knjigu.

28. Odredom čl. 167. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09-dalje:ZV) propisano je da za slučaj da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, vlasnik ostvario svoje pravo iz st. 1. tog članka, tj. da ga treća osoba bespravno uznemirava na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegove ovlasti u pogledu stvari, ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

29. Imajući u vidu naprijed citiranu zakonsku odredbu razvidno je da sud tužitelju pravnu zaštitu može pružiti jedino u slučaju da isti dokaže da je nekretnina, u odnosu na koju tu zaštitu traži, njegovo vlasništvo.

30. Očevinom na licu mjesta i nalazom i mišljenjem vještaka Tomislava Čipčića utvrđeno je da se predmet spora (dio čest. zem. [katastarska čestica]) nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je Odlukom o komunalnoj infrastrukturi Općine Dugi rat utvrđena javnim dobrom u općoj uporabi, sada kčbr. [katastarska čestica] – nerazvrstana cesta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave (čl. 131. ZC).

31. Kako je u predmetnom postupku zahtjev tužitelja usmjeren na zaštitu njihovih prava na nekretnini označenoj kao čest. zem [katastarska čestica] ZU [katastarska općina] i to baš na dijelu koji je u Dopunskom vještačenju vještaka Tomislava Čipčića na skici lica mjesta – dodatak od 4. rujna 2020. označen slovima A-G-B-C-D-L-A, za koju je, kako proizlazi iz ranije navedenog, poglavito utvrđenjima iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da predstavlja javno dobro u općoj uporabi-nerazvrstanu cestu, a ne njihovo vlasništvo, to tužitelji koji nisu stvarni vlasnici ni suvlasnici te nekretnine nemaju aktivnu legitimaciju zahtijevati zabranu parkiranja i ostavljanja tuženikovih vozila na javnoj površini-putu ispred svoje nekretnine budući da zaštitu od uznemiravanja koja je zatražena u ovom postupku ima pravo zahtijevati isključivo vlasnik nekretnine u odnosu na treće osobe koje ga bespravno uznemiravaju na drugi način a ne oduzimanjem stvari (čl. 167. st. 1. ZV).

32. Polazeći od iznesenog, suprotnim žalbenim navodima tužitelja glede statusa predmetne nekretnine, da tuženikova vozila fizički blokiraju pristup i korištenje njihove nekretnine, pa time ne mogu ostvariti jednu od temeljnih vlasničkih ovlasti- uporabu i mirno uživanje stvari, te pozivanje na drugačiju sudsku praksu (koja se i ne temelji na identičnoj činjeničnoj, a ni pravnoj osnovi) pravilnost odluke suda prvog stupnja glede nedostatka aktivne legitimacije tužitelja nije dovedena u sumnju.

33. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, sud je uz pravilnu primjenu odredbe čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. st. 1. ZPP uzimljući u obzir sve relevantne okolnosti odnosnog slučaja ("i kvalitativno i kvantitativno") pravilno odlučio i o troškovima ovoga postupka.

33.1. Pri tome se ne mogu prihvatiti navodi žalbe da je odluka o troškovima postupka pogrešna i u suprotnosti sa odlukom ESLJP-a u predmetu Klauz protiv Hrvatske iz razloga što je u tom predmetu tužitelj djelomično uspio u parnici (koji postupka se vodio protiv Republike Hrvatske) i ostvario djelomičnu štetu s obzirom na postavljeni zahtjev, dok se u ovom predmetu radi o klasičnom građanskopravnom sporu između privatnih stranaka u kojem su tužitelji izgubili spor u cijelosti, zbog čega nije bilo uvjeta da se primijeni stav ESLJP-a iz predmeta Klauz protiv Hrvatske.

34. Iz navedenih razloga primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno je kao u izreci.

35. Tužitelji nisu uspjeli sa žalbom pa ime ne pripadaju troškovi žalbenog postupka (čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 166. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 9. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović