Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4784/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej te člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužitelja ĆJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dražen Štivić, odvjetnik u Županji, protiv tuženika Imetak ŠKZ u likvidaciji, Županja, J.J. Strossmayera 7, OIB: 65988520651, kojeg zastupa punomoćnica Snježana Popović, odvjetnica u Osijeku, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, poslovni broj P-794/2023-51 od 8. srpnja 2024., ispravljene rješenjem istog suda poslovni broj P-794/2023-55 od 27. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 9. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, poslovni broj P-794/2023-51 od 8. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda je pod točkom I. izreke utvrđeno da je tuženik IMETAK ŠKZ u likvidaciji postao punopravni vlasnik u ½ dijela na nekretninama u k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] sa kč. br. [katastarska čestica] Kuća i dvorište u mjestu u površini od 500 m2, te upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] sa kč. br. [katastarska čestica] Zgrada i put u mjestu sa 325 m2, kč. br. [katastarska čestica] Zgrada i dvorište u mjestu sa 238 m2 i kč. br. [katastarska čestica] Zgrada i dvorište u mjestu sa 160 m2, po isteku rokova propisanih Ovršnim zakonom, Narodne novine, broj 57/96, 29/99 i 42/00) i to 6. kolovoza 2006., što je tuženik dužan priznati.

Pod točkom II. izreke je utvrđeno da su sve tražbine tuženika IMETAK ŠKZ u likvidaciji, prema tužitelju ĆJ temeljem Ugovora br. 2630/K/2000 o kratkoročnom nenamjenskom kreditu s valutnom klauzulom sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine prijenosom prava vlasništva na nekretninama, solemniziran od javnoga bilježnika Kate Marošević iz Županje, pod brojem OU- 141/00 dana 04. svibnja 2000. prestale izmirenjem u cijelosti sa danom kada je tuženik stekao punopravno vlasništvo nekretnine iz točke I. istekom rokova propisanih Ovršnim zakonom (Narodne novine, broj 57/96, 29/99 i 42/00) i to 6. kolovoza 2006. te da navedena tražbina više ne postoji, što je tuženik dužan priznati.

U točki III. izreke je naloženo tuženiku IMETAK ŠKZ u likvidaciji, isplatiti tužitelju ĆJ:

- iznos od 24.387,81 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 14. lipnja 2011. do isplate, i to po stopi za vrijeme od 14.06.2011. do 31.07.2015. propisane člankom 29. stavak 2. ZOO – eskontna stopa HNB uvećana za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena, od 01.01.2023. pa do 30.06.203. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8 (osam) postotnih poena, od 01.07.2023. do 31.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 4 (četiri) postotnih poena, te od 01.01.2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 4,50 (četiri zarez pedeset) postotnih poena,

- iznos od 27.268,90 EUR sa zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe 12. rujna 2016. do isplate po stopi do 31.12.2022. koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena, od 01.01.2023. pa do 30.06.203. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8 (osam) postotnih poena, od 01.07.2023. do 31.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 4 (četiri) postotnih poena, te od 01.01.2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 4,50 (četiri zarez pedeset) postotnih poena.

Pod točkom IV. izreke je utvrđeno da nisu pravno valjani i stavljaju se izvan snage:

- Zapisnik o javnoj dražbi radi prodaje nekretnina, broj OU-58/2016 sačinjen dana 28.10.2016. od javnoga bilježnika Kate Marošević, iz Županje, iz kojega proizlazi da je navedenoga dana održana u ime tuženika kao navodnog prodavatelja javna dražba radi prodaje tužiteljevog suvlasništva u 1/2 dijela na nekretninama upisanima u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela u Županji, k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] sa kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u mjestu površine 500 m2 i upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] sa kč. br. [katastarska čestica] zgrada i put u mjestu sa 325 m2, kč. br. [katastarska čestica] zgrada i dvorište u mjestu sa 238 m2 i kč. br. [katastarska čestica] zgrada i dvorište u mjestu površine 160 m2, na kojoj javnoj dražbi je utvrđeno da je kupac tuženik za iznos od 300.000,00 kn, te Potvrda, broj OU-58/2016 od dana 28.10.2016. izdana od javnoga bilježnika Kate Marošević iz [adresa] da je temeljem odredbe članka 277. st.7. OZ-a tuženik postao punopravni vlasnik u 1/2 dijela na nekretninama upisanima u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela u Županji, k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] sa kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u mjestu površine 500 m2 i upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] sa kč. br. [katastarska čestica] zgrada i put u mjestu sa 325 m2, kč. br. [katastarska čestica] zgrada i dvorište u mjestu sa 238 m2 i kč. br. [katastarska čestica] zgrada i dvorište u mjestu površine 160 m2, što je tuženik dužan priznati

U točki V. izreke je naloženo tuženiku IMETAK ŠKZ u likvidaciji naknaditi tužitelju ĆJ troškove parničnog postupka u iznosu od 18.169,16 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 8. srpnja 2024. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 4,50 (četiri zarez pedeset) postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

Pod točkom VI. izreke je odbijen tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 9.954,21 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 21. ožujka 2014. do isplate, po stopi naznačenoj pod tom točkom izreke.

Rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj P-794/2023-55 od 27. kolovoza 2024. je ispravljena točka III. alineja 2. presude Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, poslovni broj P-794/2023-51 od 8. srpnja 2024. na način da iza riječi „sa zateznom kamatom od dana podnošenje tužbe“ ima pisati „12. rujna 2016.“

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih zakonom predviđenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 153/23 - dalje: ZPP), te predlaže preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti ili pobijanu odluku ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje pred drugim sucem. Zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka tuženik nije postavio.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika je neosnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se poziva . Također nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. U konkretnom slučaju mjerodavne su odredbe Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 57/96, 29/99 i 42/00 – dalje: OZ/96-00) koje su bile važeće na dan sklapanja Sporazuma o osiguranju novčane tražbine prijenosom prava vlasništva na nekretninama od 4. svibnja 2000. (list 7-11 spisa). To iz razloga što je odredbom čl. 125. st. 1. ZID OZ/05 ("Narodne novine" br. 88/05), koji je stupio na snagu 28. srpnja 2005, propisano da se za ostvarenje tražbine osigurane prijenosom vlasništva na stvari primjenjuje Ovršni zakon koji je bio na snazi u vrijeme zaključenja Sporazuma. U skladu s tom odredbom je Vrhovni sud Republike Hrvatske izrazio pravno shvaćanje u odlukama poslovni broj Rev-974/13. od 4. prosinca 2013. i Rev-583/16 od 16. studenoga 2016. – da se na postupak osiguranja prijenosom prava vlasništva na stvari imaju primijeniti pravila ovršnog postupka koja su bila na snazi u vrijeme sklapanja takvog sporazuma.

7. Polazeći od utvrđenja:

- da su parnične stranke dana 4. svibnja 2000. sklopile Ugovor o kratkoročnom nenamjenskom kreditu s valutnom klauzulom sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine prijenosom prava vlasništva na nekretninama broj:

2630/K/2000 godine, prema kojem je tužitelju odobren kredit u iznosu od 627.200,00 kn na rok otplate od 12 mjeseci i mjesečnom kamatnom stopom od 1,98%,

- da su stranke kao osiguranje povrata kredita sklopile Sporazum (čl. 11. Ugovora) prema kojem tužitelj u svrhu osiguranja tražbine iz Ugovora o kreditu prenosi svoje pravo vlasništva na tuženika na nekretninama upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], te u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica], a navedene nekretnine su u vrijeme sklapanja ugovora bile u isključivom vlasništvu tužitelja,

- da su 4. svibnja 2000. stranke sklopile i Ugovor o oročavanju novčanih sredstava koji je vezan za ugovor o kreditu i prema kojem tužitelj oročava iznos od 209.066,70 kn (53.333,34 tadašnjih DEM) na rok od 12 mjeseci odnosno na rok iz ugovora o kreditu, s time što ne može razročiti navedena sredstva ukoliko ne isplati kredit prema Ugovor [broj kredita] (čl. 2.),

- da je tijekom postupka osiguranja supruga tužitelja TJ kod istog prvostupanjskog suda podnijela tužbu radi utvrđenja suvlasništva u ½ dijela na predmetnim nekretninama na ime bračne stečevine (P-348/06), te je njezin zahtjev pravomoćno prihvaćen, slijedom čega je upisala svoje pravo suvlasništva u zemljišnoj knjizi,

- da je uvidom u spis javnog bilježnika Kate Marošević posl. br. OU-192/06 utvrđeno da je 7. travnja 2006. tuženik kao predlagatelj osiguranja podnio prijedlog za provođenje izvansudske ovrhe kod javnog bilježnika Kate Marošević, da je 13. travnja 2006. javni bilježnik Kata Marošević dostavila tužitelju ĆJ Zapisnik o priopćenju izjave,

- da je uvidom u spis javnog bilježnika Mladena Kaluđere posl. br. OU-185/06 utvrđeno:

- da se tužitelj ĆJ obratio javnom bilježniku Mladenu Kaluđeru 26. travnja 2006. te da je javni bilježnik Mladen Kaluđer sastavio potvrdu o dostavi pismenog priopćenja što je otpremio javnom bilježniku Kati Marošević koja je navedeno pismeno primila 28. travnja 2006. te otpremio tuženiku ŠKZ Imetak koji je navedeno pismeno primio 27. travnja 2006., a u navedenom zapisniku o priopćenju izjave nalazi se obavijest o uvjetima prodaje.

- da je predlagatelj osiguranja IMETAK ŠKZ ovlastio javnog bilježnika na prodaju predmetne nekretnine dana 5. svibnja 2006., te je utvrđeno da predlagatelj osiguranja (ovdje tuženik) nije u smislu odredbe čl. 277. st. 5. OZ/96-00 u roku od 15 dana po isteku roka iz st. 1. tog članka obavijestio putem javnog bilježnika protivnika osiguranja da ne želi zadržati stvar odnosno pravo umjesto isplate osigurane tražbine,

- da je nesporno da javni bilježnik Mladen Kalođer nije prodao nekretninu u roku od tri mjeseca od kada ga je 5. svibnja 2005. na prodaju ovlastio predlagatelj osiguranja (ovdje tuženik), tako da je rok od tri mjeseca iz čl. 277. st. 4. OZ/96-00 istekao 6. kolovoza 2006. pa se ima smatrati da je predlagatelj osiguranja odnosno tuženik temeljem čl. 277. st. 5. OZ/96-00 postao punopravni vlasnik nekretnina na kojima je imao upisano osiguranje za cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama i troškovima te poreza na promet, budući da tuženik kao predlagatelj osiguranja u roku od petnaest dana po isteku roka iz čl. 277. st. 1. OZ/96-00 nije obavijestio putem javnoga bilježnika protivnika osiguranja da ne želi zadržati stvar odnosno pravo umjesto isplate osigurane tražbine (rok iz čl. 277. st. 1. OZ/96-00 za izjašnjavanje protivnika osiguranja počeo je teći 13. travnja 2006., a završio 28. travnja 2006., nakon toga je 29. travnja 2006. počeo teći rok za predlagatelja osiguranja kojem se trebao očitovati odnosno obavijestiti putem javnog bilježnika protivnika osiguranja da ne želi zadržati stvar odnosno pravo umjesto isplate osigurane tražbine te mu je zadnji da roka padao na 13. svibnja 2006. što je neradni dan, tako da mu je zadnji dan za navedeno izjašnjavanje bio 15. svibnja 2006.),

prvostupanjski sud zaključuje da je tuženik kao predlagatelj osiguranja u smislu odredbe čl. 277. st. 5. OZ/96-00 postao punopravni vlasnik nekretnina na kojima je imao osiguranje, i to dana 6. kolovoza 2006., to jest nakon isteka roka od tri mjeseca od kada je predlagatelj osiguranja ovlastio javnog bilježnika da proda stvar.

7.1. Opisana utvrđenja i zaključke u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

8. Žalitelj u bitnome ističe da je tužitelj postavio tužbeni zahtjev tražeći od suda utvrđenje da je tuženik postao punopravni vlasnik ½ dijela nekretnine „…u vremenskom razdoblju između i to – najranije 05.08.2006. do najkasnije 15.10.2010., što je tuženik dužan priznati.“ Također navodi da identičnu, nezakonitu izmjenu tužbenog zahtjeva, prvostupanjski sud čini i u točki II. izreke jer tužbeni zahtjev glasi na utvrđenje da su sve tražbine tuženika prema tužitelju prestale, cit.: „…najranije 05.08.2006. do najkasnije 15.10.2010.. .“

9. Odredbom čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP-a je propisano da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako je presudom prekoračen tužbeni zahtjev.

10. U odredbi čl. 369. st. 4. ZPP-a je propisano ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je odlučeno o nečem drugom, a ne o onome što je traženo, drugostupanjski će sud rješenjem ukinuti presudu prvostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje. U stavku 5. istog članka je propisano ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je dosuđeno više od onoga što je traženo, drugostupanjski će sud rješenjem ukinuti presudu prvostupanjskoga suda u dijelu u kojem je prekoračen tužbeni zahtjev.

11. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud nije odlučio o nečem drugom od onoga što je tužitelj tužbenim zahtjevom tražio niti je dosudio išta više od onoga što je traženo, zbog čega nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 12. na koju se poziva žalitelj. Naime, tužitelj je podneskom od 12. siječnja 2024. (list 269-279 spisa) postavio zahtjev na utvrđenje da je tuženik postao punopravni vlasnik u ½ dijela predmetnih nekretnina te je prvostupanjski sud na ročištu održanom dana 12. ožujka 2024. (list 300-302 spisa) dopustio preinaku tužbe na način kako je to tužitelj učinio pismenim podneskom od 12. siječnja 2024., a to rješenje tuženik ne osporava svojim žalbenim navodima.

12. Nadalje, tuženik ističe da je rješenjem Općinskog suda u Županji poslovni broj P- 529/2016-20 od 28. travnja 2017. (list 122-131 spisa), pod točkom I izreke, odbačena tužba za utvrđenje da je tuženik postao punopravni vlasnik sporne nekretnine, a ta je točka potvrđena u cijelosti rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3318/17 od 10. prosinca 2019. (list 157-165 spisa).

Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-1096/2021-2 od 3. listopada 2023. (list 251-258 spisa) je ukinuta presuda i točka I. rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3318/17-3 od 10. prosinca 2019. u dijelu kojim je odlučeno o parničnom trošku te presuda i rješenje o parničnim troškovima Općinskog suda u Vukovaru, Stalne službe u Županji, poslovni broj P-529/2016-20 od 28. travnja 2017.

13. U pravu je tuženik kada ističe da odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1096/2021-2 od 3. listopada 2023. nije ukinuto rješenje prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova u odnosu na „odbačeni dio tužbenog zahtjeva“, ali pogrešno je tuženikovo shvaćanje da je „taj dio tužbenog zahtjeva postao pravomoćan i o njemu I-st. sud ne može odlučivati“.

14. Odredbom čl. 332. st. 2. ZPP-a je propisano da prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena; i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.

15. Pravomoćnost odluke kojom je odbačen dio tužbe (ne dio tužbenog zahtjeva kako to pogrešno navodi žalitelj jer u skladu s odredbama ZPP-a samo tužba može biti odbačena, a ne i tužbeni zahtjev) ne predstavlja presuđenu stvar jer tom odlukom nije (meritorno) odlučeno o određenom tužiteljevom zahtjevu, već se radi o procesnom rješenju, kojim nije odlučeno ni o kakvom pravu ili pravnom odnosu između stranaka.

16. Stoga su neosnovani žalbeni navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 9. ZPP-a.

17. Nadalje, tuženik u žalbi ističe da je tijekom prvostupanjskog postupka dokazao slijedeće činjenice:

- da se tuženik u svojstvu predlagatelja osiguranja obratio zahtjevom tužitelju kao protivniku osiguranja, preko javnog bilježnika Kate Maroslavac dana 6. travnja 2006., temeljem čl. 277. st. 1. OZ/96-00, a koji zahtjev je tužitelj primio 13. travnja 2006,

- da je tužitelj kao protivnik osiguranja dostavio obavijest javnom bilježniku 25. travnja 2006., s uvjetima prodaje (cijele) nekretnine, koja obavijest je tuženiku dostavljena 28. travnja 2006.,

- da je tuženik, sukladno čl. 277. st. 3. OZ/96-00 dana 4. svibnja 2006. ovlastio javnog bilježnika Mladena Kaluđera iz Županje, da proda nekretninu, uz uvjete određene u obavijesti protivnika osiguranja,

- da je 4. svibnja 2006. objavljena prodaja nekretnina tužitelja usmenom dražbom zakazanom za dan 14. lipnja 2006., ali je 30. svibnja 2006. Općinski sud u Županji donio rješenje poslovni broj P-348/06 kojim zabranjuje tuženiku kao predlagatelju osiguranja prijenos u punopravno vlasništvo ½ dijela nekretnine koje su predmet osiguranja, a javnom bilježniku naređuje prekid (cijelog) postupka, kroz cijelo vrijeme trajanja privremene mjere,

- da je privremena mjera određena rješenjem poslovni broj P-348/06 ukinuta rješenjem Općinskog suda u Županji poslovni broj P-348/06 od 30. siječnja 2009.,

- da je Općinski sud u Županji ponovo, sada na prijedlog TJ, dana 11. svibnja 2009. donio rješenje broj R1-70/09, kojim se određuje privremena mjera (ponovne) zabrane tuženiku da prenese u punopravno vlasništvo ½ dijela nekretnine koje su predmet osiguranja, a javnom bilježniku (t. IV rješenja) se nalaže prekid postupka prodaje (cijele) nekretnine kroz cijelo vrijeme trajanja privremene mjere,

- da je nova usmena javna dražba zakazana za 15. lipnja 2010 na koju nije pristupio niti jedan kupac te je predloženo određivanje još jedna usmene dražbe,

- da je nova dražba održana 30. srpnja 2010.,

- da je Zapisnikom o potvrđivanju činjenica o prodaji imovine usmenom javnom dražbom, sastavljenim po javnom bilježniku Mladenu Kaluđera+ iz Županje, od 30. srpnja 2010. posl. br. OU-203/2006, na drugoj stranici Zapisnika, stavak peti, javni bilježnik konstatirao da nije uspio prodati stvar u skladu s odredbom čl. 277. st. 1. do 4. Ovršnog zakona te je upozorio punomoćnika predlagatelja na odredbu čl. 277. st. 5. Ovršnog zakona o načinu stjecanja punopravnog vlasništva,

- da je punomoćnik predlagatelja, na zapisnik kod javnog bilježnika istoga dana naveo da predlagatelj osiguranja nije zainteresiran za stjecanje punopravnog vlasništva, nego traži prodaju putem agencije ovlaštene za prodaju,

- da nakon toga tuženik kao predlagatelj osiguranja, istoga dana (znači u zakonskom roku od 15 dana) obavještava protivnika osiguranja (ovdje tužitelja) preporučenom pošiljkom da ne želi postati punopravni vlasnik stvari )obavijest tužitelj primio 31. srpnja 2010.), u skladu s odredbom čl. 277. st. 5. OZ/96-00,

- Zapisnik od 11. kolovoza 2010. na usmeni zahtjev tuženika sastavlja javni bilježnik Kata Marošević pod brojem OU-107/2010.

te zbog svega naprijed iznesenoga, tuženik osporava pravilnost zaključka prvostupanjskog suda kako na rokove iz čl. 277. OZ/96-00 nisu utjecale privremene mjere zabrane otuđenja nekretnina, za koje privremene mjere taj sud navodi da su „neke od privremenih mjera donesene prije, a neke kasnije u odnosu na pokrenuti postupak prodaje nekretnina kod javnog bilježnika 2006.“

18. Pod točkom 21. obrazloženja prvostupanjske presude je navedeno da je „uvidom u priklopljene spise kao i uvidom u z.k. izvatke za predmetne nekretnine utvrđeno da su upisivane privremene mjere zabrane prijenosa u punopravno vlasništvo ½ predmetnih nekretnina koje su nakon sklapanja ugovora o kreditu utvrđene kao bračna stečevina tužitelja i TJ, a neke od privremenih mjera su donesene prije a neke kasnije u odnosu na pokrenuti postupak prodaje nekretnina kod javnog bilježnika 2006. tako da nije dolazilo do prekida postupka kod rokova iz čl. 277. st. i 5. OZ/96-00, pa tako niti u predmetu Općinskog suda u Županji posl. br. R1-70/09 na kojeg se tuženik pozvao, kao niti u predmetima Općinskog suda u Županji posl. br. P-360/02, P-173/06,P-712/06, P-264/06 i P-241/11 na koje se također tuženik pozvao“.

19. Ovdje treba reći da je iz priloženog predmeta javnog bilježnika Mladena Kaluđera broj OU-203/06 vidljivo da je taj javni bilježnik 1. lipnja 2006. zaprimio rješenje Općinskog suda u Županji poslovni broj P-348/06-2 od 30. svibnja 2006. kojim je radi osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice TJ donesena privremena mjera kojom se zabranjuje II-tuženiku ŠKZ Imetak da prenese u punopravno vlasništvo ½ dijela nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to:

- kč. br. [katastarska čestica] Zgrada i put u mjestu sa 325 m2,

- kč. br. [katastarska čestica] Zgrada i dvorište u mjestu sa 238 m2

- kč. br. [katastarska čestica] Zgrada i dvorište u mjestu sa 160 m2,

te 1/2 dijela nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to:

- k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u mjestu sa 500 m2,

dok je pod točkom IV izreke odlučeno da će javni bilježnik Mladen Kaluđer u Županji prekinuti postupak prodaje nekretnine navedene u ovom rješenju kroz cijelo vrijeme trajanja ove privremene mjere.

Iz obrazloženja rješenja je vidljivo da je privremena mjera određena na prijedlog tužiteljice-predlagateljice osiguranja TJ.

20. Dakle, iz sadržaja naprijed navedenog rješenja je jasno vidljivo da je privremenom mjerom, donesenom 1. lipnja 2006. na prijedlog TJ (jednako kao i rješenje o privremenoj mjeri broj R1-70/09 od 11. svibnja 2009.), zabranjeno protivniku osiguranja prenijeti u punopravno vlasništvo ½ dijela nekretnine, a radi se o ½ dijela nekretnine na kojem suvlasničkom dijelu je TJ u zemljišne knjige upisana kao suvlasnica nekretnine iz z. k. ul. [broj ZK uloška] i z. k. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], a nakon što je presudom Općinskog suda Županji poslovni broj P-348/06-14 od 29. studenoga 2006. (koja je u tom dijelu postala pravomoćna 19. studenoga 2008. kada je presudom Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-611/07-3 djelomično potvrđena) utvrđeno da predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice TJ i 1. tuženika ĆJ, svakog u ½ dijela.

S obzirom da je u točki IV izreke odlučeno da će javni bilježnik prekinuti postupak prodaje nekretnine „navedene u ovom rješenju“ kroz cijelo vrijeme trajanja ove privremene mjere, nedvojbeno je da se zabrana prodaje odnosila na ½ dijela nekretnine jer je samo taj suvlasnički dio nekretnine bio predmet rješenja o privremenoj mjeri.

21. Iz naprijed navedenog je vidljivo da donesena privremena mjera od 30. svibnja 2006. nije bila od utjecaja na mogućnost prodaje i stjecanje punopravnog vlasništva tuženika na predmetnim nekretninama u (preostaloj) ½ dijela u suvlasništvu ĆJ, a u odnosu na koji suvlasnički se vodi ovaj parnični postupak..

22. U rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev 1096/2021-2 od 3. listopada 2023., koje je doneseno u ovoj pravnoj stvari, je jasno navedeno da mjerodavne odredbe OZ/96-00, glase:

Članak 277.

(1) Ako protivnik osiguranja zakasni s ispunjenjem osigurane tražbine, predlagatelj osiguranja ovlašten je zatražiti od protivnika osiguranja, preko javnoga bilježnika, da ga u roku od petnaest dana obavijesti, također preko javnoga bilježnika, zahtijeva li da se stvar na kojoj je vlasništvo preneseno proda ili da se preneseno pravo unovči putem javnoga bilježnika.

(3) Pošto primi obavijest s prilozima iz stavka 2. ovoga članka, predlagatelj osiguranja dužan je u roku od petnaest dana ovlastiti javnoga bilježnika iz stavka 2. ovoga članka da proda stvar ili unovči pravo, uz uvjete određene u obavijesti protivnika osiguranja.

(4) Ako javni bilježnik ne uspije stvar prodati odnosno pravo unovčiti u roku od tri mjeseca od dana kad ga je predlagatelj osiguranja na to ovlastio, smatrat će se da se protivnik osiguranja odrekao prava tražiti prodaju stvari odnosno unovčenje prava. (5) Ako protivnik osiguranja ne postupi prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, odnosno ako javni bilježnik ne uspije stvar prodati ili pravo unovčiti u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka, smatrat će se da je predlagatelj osiguranja postao punopravni vlasnik stvari odnosno punopravni imatelj prava koji su na njega preneseni, za cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama i troškovima te poreza na promet, osim ako predlagatelj osiguranja u roku od petnaest dana po isteku roka iz stavka 1. ovoga članka ne obavijesti putem javnoga bilježnika protivnika osiguranja da ne želi zadržati stvar odnosno pravo umjesto isplate osigurane tražbine.

(6) Ako u slučaju iz stavka 5. ovoga članka predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik stvari odnosno punopravni imatelj prava, osigurana se tražbina smatra izmirenom kad predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik odnosno imatelj prava.

(7) Ako predlagatelj osiguranja izvijesti protivnika osiguranja da ne želi zadržati stvar ili pravo umjesto isplate osigurane tražbine, ovlašten je svoju tražbinu protiv protivnika osiguranja ostvarivati neovisno o ovlastima koje ima prema toj odredbi.

(8) Ako predlagatelj osiguranja izvijesti protivnika osiguranja da ne želi zadržati stvar ili pravo umjesto isplate osigurane tražbine, ovlašten je stvar prodati ili pravo unovčiti sam, i to preko javnoga bilježnika ili osoba ovlaštenih za prodaju stvari odnosno unovčenje prava. Prigodom prodaje stvari ili unovčenja prava predlagatelj osiguranja je dužan postupati s pažnjom dobroga gospodara i o tome položiti račun protivniku osiguranja. Ako takvom prodajom stvari ili unovčenjem prava predlagatelj osiguranja ne uspije u cijelosti namiriti svoju tražbinu, ovlašten je tražiti protiv protivnika osiguranja ovrhu na temelju zapisnika iz članka 274. ovoga Zakona radi namirenja preostaloga dijela svoje tražbine.

22.1. U toj odluci je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo pravno shvaćanje prema kojem ako prema čl. 277. st. 1. OZ/96-00 protivnik osiguranja ne obavijesti predlagatelja osiguranja u roku od 15 dana da traži da se nekretnina proda preko javnog bilježnika, a predlagatelj osiguranja u daljnjem roku od 15 dana sukladno čl. 277. st. 5. OZ/96-00 ne izjavi da ne želi zadržati stvar (nekretninu), predlagatelj osiguranja će istekom roka od 15 dana u kojem je mogao izjaviti da ne želi zadržati stvar (nekretninu), postati punopravni vlasnik stvari (nekretnine).

Ako predlagatelj primi obavijest da protivnik osiguranja traži prodaju stvari s potrebnim prilozima iz čl. 277. st. 2. OZ/96-00, tada nakon što predlagatelj osiguranja primi takvu obavijest protivnika osiguranja, predlagatelj osiguranja u daljnjem roku od 15 dana treba obavijestiti javnog bilježnika da proda stvar prema čl. 277. st. 3. OZ/96-00.

Nadalje, ako predlagatelj osiguranja ne želi zadržati stvar, dužan je obavijestiti protivnika osiguranja putem javnog bilježnika da ne želi zadržati stvar u roku od 15 dana, ali računajući od isteka roka od 15 dana u kojem je protivnik osiguranja dužan obavijestiti predlagatelja osiguranja da traži prodaju nekretnine putem javnog bilježnika prema čl. 277. st. 1. OZ. Dakle, rok od 15 dana u kojem predlagatelj osiguranja može izjaviti da ne želi zadržati stvar počinje teći 16. -og dana računajući od dana u kojem je protivnik osiguranja dužan obavijestiti predlagatelja traži li prodaju stvari preko javnog bilježnika (15+15 dana).

Nadalje, ako predlagatelj osiguranja nije putem javnog bilježnika obavijestio protivnika osiguranja u tom roku da ne želi zadržati stvar i uz uvjet da javni bilježnik ne uspije prodati nekretninu u roku od 3 mjeseca od dana kad je predlagatelj osiguranja ovlastio javnog bilježnika na prodaju stvari kako je predviđeno čl. 277. st. 4. OZ/96-00, predlagatelj osiguranja postaje vlasnik stvari istekom tih 3 mjeseca računajući od dana kad je predlagatelj osiguranja ovlastio javnog bilježnika na prodaju stvari.

23. U skladu s naprijed iznesenim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je tuženik 6. kolovoza 2006. postao punopravni vlasnik predmetnih nekretnina u ½ dijela, a posljedica tog stjecanja je neoboriva zakonska presumpcija iz stavka 277. st. 6. OZ/96-00 da se osigurana tražbina smatra izmirenom.

24. Stoga je prvostupanjski sud pravilnom primjenom odredaba čl. 277. st. 5. i 6. OZ/96-00 prihvatio tužbeni zahtjev pod točkama I. i II. izreke pobijane presude.

25. U odnosu na tužiteljeve zahtjev za isplatom određenih novčanih iznosa, sud prvog stupnja je ocijenio da je osnovan dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži isplatu iznosa od 24.387,81 eura s kamatom od 14. lipnja 2011., budući da je tužitelj 13. lipnja 2011. uplatio tuženiku iznos od 183.750,00 kn uz zadržavanje prava povrata što je vidljivo iz uplatnice s lista 17 sudskog spisa. Navedeno je tuženik dužan vratiti tužitelju u smislu odredbe čl. 1111 st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO/05), jer je s danom 6. kolovoza 2006. namiren za sva svoja potraživanja utemeljena na ugovoru o kreditu a što je utvrđeno ovom presudom te se tuženik ima smatrati nepoštenim stjecateljem u smislu odredbe čl. 1115. ZOO/05.

26. Nadalje, kako je tuženik namiren za svoja potraživanja iz ugovora o kreditu 6. kolovoza 2006., to prvostupanjski sud zaključuje da je tuženik dužan isplatiti tužitelju sredstva koja je tužitelj oročio temeljem Ugovora od 4. svibnja 2000. (list 18-19 spisa) u iznosu od 209.066,70 kn u protuvrijednosti 53.333,34 DEM sada 27.268,90 eura, s obzirom da u članku 3. navedenog ugovora stoji da će tuženik navedena sredstva vratiti u roku 15 dana od dana roka povrata kredita, a na navedeni iznos tužitelju se mogla dosuditi kamata od podnošenja tužbe (12. rujna 2016.) jer je potraživanje tuženika za koje su oročena ova sredstva namireno 6. kolovoza 2006.

27. Navodeći da je tuženik 6. kolovoza 2006. postao punopravni vlasnik nekretnina na kojima je imao osiguranje, sud prvog stupnja ocjenjuje da je valjalo utvrditi pravno nevaljanim, temeljem odredbe čl. 277. st. 5. OZ/96-00, a u svezi s odredbom čl. 327. ZOO/05, zapisnik o javnoj dražbi radi prodaje nekretnina javnog bilježnika Kate Marošević iz Županje broj OU-58/2016 od 28. listopada 2016. kao i potvrdu istog javnog bilježnika posl. br. OU-58/2016 od 28. listopada 2016., temeljem koje potvrde je 15. svibnja 2020. u zemljišnim knjigama tuženik upisan kao punopravni vlasnik predmetnih nekretnina, odnosno tužiteljevog suvlasničkog dijela na istima, što je vidljivo iz zk. izvatka, a takvu ocjenu prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

28. Na kraju, sud prvog stupnja zaključuje da nije mogao prihvatiti dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj potražuje isplatu iznosa od 9.954,21 eura za što navodi da predstavlja troškove iz predmeta OS u Županji posl. Ovr-1827/13, budući da u navedenom spisu ne postoji dokaz o uplati ovog iznosa, a i da postoji tužitelj nije dokazao da je izvansudska nagodba radi koje je povučen prijedlog za ovrhu na bilo koji način "stavljena izvan snage", a uz to tužitelj je uz tužbu vezano za navedeni iznos novca priložio nečitku uplatnicu koja se nalazi na listu 20 sudskog spisa. S obzirom na navedeno ne postoji pravna osnova po kojoj bi ovaj dio tužbenog zahtjeva bio osnovan.

29. U odnosu na dosuđujući dio presude, tuženik ističe samo jedan žalbeni navod - da je dio tužbenog zahtjeva u kojem tužitelj zahtijeva isplatu iznosa od 24.387,81 eura te iznosa od 27.268,90 eura u cijelosti neosnovan jer je neosnovan dio zahtjeva da je tuženik postao punopravni vlasnik ½ dijela predmetne nekretnine. Pritom tuženik u odnosu na zahtjev za isplatu iznosa od 24.387,81 eura s određenim datumom dospijeća 14. lipnja 2011. nije istaknuo prigovor zastare.

30. Također je pravilna odluka o naknadi parničnih troškova tužitelju, donesena u skladu s odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. st. 1. ZPP-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23), u odnosu na koju tuženik nije iznio niti jedan konkretan žalbeni navod.

31. Slijedom svega navedenoga i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu 9. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

Slavica Garac