REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2977/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja OU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Karlo Novosel, odvjetnik u Zagrebu, protiv protustranke Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko- upravni odjel, radi naknade, odlučujući o prijedlogu predlagatelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovnog suda Gžzp- 182/2024-3 od 9. travnja 2025. kojim je potvrđeno rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj Su - Gzp-94/2024-6 od 1. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 9. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e:

Odbacuje se kao nedopušten prijedlog predlagatelja za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. Predlagatelji je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja ovog suda Gžzp-182/2024-3 od 9. travnja 2025.

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.

4. Odredbom čl. 400. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 155/23. - dalje: ZPP) propisano je da stranke mogu izjaviti reviziju protiv rješenja drugostupanjskog suda u kojem je postupak pravomoćno završen u sporovima u kojim bi revizija bila dopuštena protiv drugostupanjske presude (čl. 382. ZPP).

5. U ovoj pravnoj stvari postupak je započet podnošenjem zahtjeva predlagatelja Županijskom sudu u Zagrebu, i to zahtjeva za suđenje u razumnom roku u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu P-7449/2012. Županijski sud u Zagrebu odbija taj zahtjev kao neosnovan, koje rješenje je pobijanom odlukom potvrđeno.

6.1. Odredba čl. 64. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 21/22., 16/23., 155/23. i 36/24., - dalje: ZS) glasi:

„Postupak odlučivanja o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku provodi se uz odgovarajuću primjenu pravila o izvanparničnom postupku, u pravilu bez održavanja ročišta.“.

6.2. Prema odredbi čl. 17. Sudskog poslovnika („Narodne novine“, broj 37/14, 49/14, 8/15, 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 33/17, 34/17, 57/17, 101/18, 119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 122/23 i 55/24 i 136/24, - dalje: SP) u uredu predsjednika suda obavljaju se poslovi postupanja po zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, a prema čl. 90. st. 1. SP postupak povodom zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku provodi se u spisu sudske uprave.

7. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da se u postupku zahtjeva za suđenje u razumnom roku provodi poseban postupak unutar poslova sudske uprave.

8. Dakle, Zakon o sudovima uređuje zaštitu prava za suđenje u razumnom roku, određuje da je to posao sudske uprave uz primjenu pravila o izvanparničnom postupku, određuje nadležnost, vrste odluka, pravni lijek, isplatu naknade i druga postupanja, ali u tom Zakonu nije propisana mogućnost izjavljivanja revizije u postupku po tom zahtjevu.

9. U ovoj vrsti predmeta sudska zaštita je osigurana, ali se radi o specifičnoj sudskoj zaštiti unutar poslova sudske uprave (koja se ostvaruje obraćenjem nadležnom predsjedniku suda), uz odgovarajuću primjenu pravila o izvanparničnom postupku. To što sada po žalbi odlučujuće vijeće sastavljeno od sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne znači da odluka po žalbi nije donesena u okviru poslova sudske uprave. Za odluke unutar poslova sudske uprave nema mjesta izvanrednom pravnom lijeku - reviziji, pa time niti prijedlogu za dopuštenje revizije.

10. U tom smislu upućuje se i na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske U-I- 1553/2013 i dr. od 16. listopada 2018.:

"8.3. Predlagatelji zanemaruju i činjenicu da se prava zajamčena člankom 29. stavkom 1. Ustava, odnosno člancima 6. stavkom 1. i 13. Konvencije (na pristup sudu, na neovisni i nepristrani sud, na pravično suđenje i na učinkovitu žalbu) odnose prvenstveno i u punom opsegu na sudski postupak o glavnoj stvari, to jest o meritumu spora kojeg su stranke iznijele pred sud. To ne znači da postupci u povodu zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku ne moraju biti provedeni pravično i u razumnom roku (pa su tako i uređeni ZoSud-om), međutim, ti postupci nisu sudski postupci, već je riječ o postupcima koje vode tijela sudske uprave (kako to pravilno naznačuje jedan od predlagatelja).

Sudska odnosno pravosudna uprava (predsjednici sudova odnosno Ministarstvo pravosuđa) odgovorne su za brzinu i učinkovitost rada sudova te su dužne, u skladu s mjerodavnim zakonom, voditi računa o trajanju sudskih postupaka i učinkovitosti rada sudova i neovisno o pojedinačnim inicijativama stranaka. Slijedom navedenog, sudska i pravosudna uprava (a ne samo stranke) zainteresirane su za ubrzavanje i učinkovito okončavanje sudskih postupaka.

Predsjednik suda, kao tijelo sudske uprave, i predsjednik višeg suda, koji je također tijelo sudske uprave, mogu zbog toga odlučivati o zahtjevima za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, i to u odnosu na rad vlastitog suda. Mogućnost podnošenja žalbe protiv odluke predsjednika suda zbog toga je (opravdano) podvrgnuta određenim ograničenjima, a praksa odlučivanja o žalbama ne služi primarno »ujednačavanju sudske prakse« u smislu članka 116. stavka 1. Ustava (na što upućuje jedan od podnesenih prijedloga), pa ni onda kada o žalbi ili o zahtjevu odlučuje predsjednik Vrhovnog suda. Članak 116. stavak 1. Ustava odnosi se na ulogu Vrhovnog suda u osiguravanju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u sudskim postupcima.

8.4. Ustavni sud također naglašava da se postupak zaštite prava na suđenje u razumnom roku provodi »uz odgovarajuću primjenu pravila o izvanparničnom postupku«, što ne znači da su takvi postupci sudski izvanparnični postupci, već je riječ o odgovarajućoj primjeni postupovnih pravila izvanparničnog postupka.".

11. Zbog navedenoga prijedlog za dopuštenje revizije kao nedopušten valjalo je odbaciti na temelju ovlasti iz odredbe čl. 389.a ZPP.

Zagreb, 9. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

dr.sc. Jadranko Jug