Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1863/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Sabine Dugonjić, sudac izvjestitelj i član vijeća Amande Snoj te člana vijeća Josipa Grubišića, u pravnoj stvari tužiteljice AB iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), koju zastupa Marko Sinovčić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Uniqa osiguranje d.d., Zagreb, Planinska 13A (OIB:75665455333), kojeg zastupaju odvjetnici u odvjetničkom društvu Rašica & Partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2986/2024-50 od 17. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 9. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2986/2024-50 od 17. ožujka 2025.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom pod toč. I. naloženo je tuženiku platiti tužiteljici iznos od 1.953,36 eura sa zateznim kamatama dok je pod toč. II. naloženo tuženiku platiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.674,02 eura sa zateznim kamatama.
2. Protiv te presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Službeni list SFRJ” br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i “Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP). Predlaže presudu preinačiti sukladno žalbi, podredno ukinuti i vratiti na ponovno suđenje uz naknadu troška žalbenog postupka.
3. Žalba je neosnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 1.953,36 eura s osnova naknade imovinske štete na vozilu BMW III, registarski broj [registarska oznaka], vlasništvo tužiteljice, nastale u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 16. studenog 2018.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu nisu nađene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti osnovnom čl. 365. st. 2. ZPP pa tako ni one iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koje ukazuje žalba jer presuda sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama i može se ispitati.
6. Na temelju provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud je prihvativši vjerodostojnim iskaze vozačice vozila tužitelja OB i osiguranice tuženika DB (list 68 do 70 spisa), te nalaza i mišljenja sudskog vještaka dipl. ing. Igor Jakoplić (list 99 do 107 spisa), kao i usmenu dopunu tog nalaza i mišljenja (list 150 do 156 spisa te 200 do 202 spisa) datog na temelju dokumentacije u spisu i provedenog uviđaja (list 89 do 91 spisa) utvrđeno je:
- da je do nezgode došlo na pravilnom trokrakom "T" raskrižju u Miholići u Matuljima kolnika koji prilazi kućnim brojevima 17 b i 17 c i pruža se od sjevera prema jugu a kolnikom koji prilazi kućnim brojevima 18 i 19, a prilazi iz smjera zapada,
- da se vozilo tužiteljice [registarska oznaka] prije nezgode kretalo prema raskrižju iz smjera sjevera s namjerom prolaska ravno kroz raskrižje prema jugu, a u trenutku nezgode nije ušlo u raskrižje, te iz suglasnih iskaza tužiteljice i osiguranice tuženika DB proizlazi da je u trenutku nezgode vozilo tužiteljice stajalo,
- da se vozilo osiguranika tuženika [registarska oznaka] kretalo prilazeći raskrižju iz smjera zapada s namjerom skretanja u raskrižju u lijevo prema sjeveru,
- da je između sjevernog i zapadnog kraka kolnika vrlo loša preglednost u duljini oko 9 metara ograničena kamenim zidom sa sjeverozapadne strane raskrižja visokim 1,75 m, da je krak kolnika sjever-jug izveden u velikom padu od oko 20 % i da se kolnik u samom raskrižju oštrije vitoperi jer je zapadni krak horizontalan,
- da su na vozilu tužiteljice nađena opsežnija oštećenja od onih vidljivih na vozilu osiguranice tuženika, što je tehnički objašnjivo na način da je pri skretanju i srazu došlo do propinjanja prednjeg lijevog dijela vozila osiguranice tuženika, čiji je prednji branik pritom nadvisio prednji branik vozila tužiteljice, pa je vozilo osiguranice tuženika bitno tvrđim prednjim branikom udarilo u meki dio vozila tužiteljice – u predjelu prednjeg desnog fara, maske hladnjaka i prednjeg poklopca,
- da nastanak nezgode nije primarno u svezi reguliranja prednosti prolaska vozila kroz raskrižje jer je vozilo osiguranika tuženika do trenutka sudara već napuštalo raskrižje, pa je nastanak nezgode povezan s prilagođavanjem brzine kretanja vozila duljini puta preglednosti koja je sveukupno iznosila oko 9 m, tako da se svaki od sudionika na polovini puta preglednosti od 4,50 m trebao zaustaviti svoje vozilo kako bi se s vozačem ususret nadolazećeg vozila mogao dogovoriti oko načina mimoilaženja jer kolnik koji je širine 4 metra nije dovoljno širok za normalno mimoilaženje vozila,
- da su vozila bez uračunate širine vanjskih ogledala široka 1,76 metara, odnosno 1,67 metara na što je potrebno dodati sigurnosne razmake sa svake strane od po 0,25 metara što daje ukupnu širinu kolnika od 4,4 metra koja je potrebna za mimoilaženje s time da je to potrebno povećati jer je vozilo osiguranika tuženika bilo u oštrom skretanju (što je utvrđeno nalazom vještaka),
- da prema nađenim oštećenjima na vozilima relativna brzina sudara iznosila je 20 km/h, pa ukoliko je vozilo tužiteljice bilo gotovo zaustavljeno, brzina vozila osiguranika tuženika iznosila je 18 km/h, a primjerena brzina kretanja obzirom na smanjenu preglednost kolnika iznosi 17 km/h, a za vozilo tužiteljice 13 km/h,
- da šteta na vozilu tužiteljice utvrđena nalazom i mišljenjem vještaka Jakoplić iznosi 14.717,60 kn.
7. Temeljem navedenih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da osiguranica tuženika nije prilagodila brzinu kretanja duljini puta preglednosti a kako bi svoje vozilo mogla zaustaviti te s vozačem eventualno nailazećeg vozila dogovoriti način mimoilaženja, a čime je postupila protivno odredbi čl. 58. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, i 108/17 – dalje ZSPC), pa kako je stoga tuženik odgovoran za nastalu štetu temeljem čl. 1085. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011. i 78/2015., dalje u tekstu: ZOO), odlučuje kao pod toč. I. izreke prvostupanjske presude.
8. Takva utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.
9. Nije stoga ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 261. ZPP, a niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 356. ZPP na koje ukazuje žalba.
10. Suprotno žalbi, prvostupanjski sud je pravilno postupio kad je svoju odluku temeljio na nalazu i mišljenju sudskog vještaka dipl.ing. Jakoplić jer je isti jasno i argumentirano utvrdio dinamiku prometne nezgode, na temelju uvida u fotografije vozila iz kojih su razvidna oštećenja na vozilima, iskaza sudionika prometne nezgode i na provedenom uviđaju na licu mjesta dana 23. svibnja 2022. (list 89 do 91 spisa).
11. Žalbenim navodima tuženika koji se u bitnom svode na ponavljanje ranije istaknutih prigovora nalazu i mišljenju vještaka, nije s uspjehom dovedena u sumnju pravilnost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda. Pri tome žalitelju je potrebno odgovoriti da se vještak na njegove primjedbe jasno i argumentirano očitovao usmeno na raspravi od 29. studenog 2023. (list 150 do 153 spisa), i na raspravi od 12. ožujka 2025. (list 200 do 202 spisa).
12. Stoga su neosnovani navodi tuženika da vještak nije ispravno utvrdio točnu lokaciju vozila tužiteljice u trenutku sudara kao i međusobni sudarni položaj vozila.
13. Kako je svjedok OB na provedenom očevidu od 23. svibnja 2022. pokazala mjesto sudara, te sudarni položaj vozila kao i svjedok VB, što je uzeto u obzir prilikom izrade nalaza i mišljenja sudskog vještaka, te je utvrđeno da se mjesto sudara nalazilo na oko 2,5 metara sjevernije od sjevernog ruba poprečnog kolnika koji vodi prema kućnim brojevima 18 do 19, kako je to i ucrtano u situacijskom planu na listu 5 nalaza i mišljenja sudskog vještaka (list 103 spisa), to su neosnovani žalbeni navodi da je sudarni položaj vozila koji je izradio sudski vještak pogrešan jer proturječi iskazima svjedoka OB i DB danim na raspravi od 10. ožujka 2020. (list 68 do 70 spisa), a iz kojih proizlazi da je vozilo tužiteljice bilo "nešto niže" nego na predočenim fotografijama na listovima 27 do 29 spisa. Naime, kako iz navedenih iskaza nije razvidno gdje je točno i koliko "niže" bilo vozilo tužiteljice u trenutku sudara, a OB je na očevidu pokazala točno mjesto sudara kao i svjedok VB, što je vještak u svom nalazu uzeo u obzir, to pogrešno tuženik smatra da je sudarni položaj i mjesto sudara utvrđeno po sudskom vještaku, proturječno iskazima svjedoka, to obzirom da navedeni svjedoci u svojim iskazima nisu niti precizno naveli točno mjesto sudara.
14. Zbog izloženog, pravilno je sud prvog stupnja prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka kompetentnog za procjenu nastale štete na vozilu, dajući za to jasne i određene razloge, koje prihvaća i ovaj sud, te je pravilno odbio prijedlog tuženika za provođenjem novog vještačenja.
15. Naime, novo vještačenje u ovom postupku nije potrebno provoditi jer je iz već učinjenoga, zajedno s dodatnim pismenim očitovanjem vještaka, prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenično stanje, pa nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 261. ZPP.
16. Osim toga, žalbeni navodi tuženika svode se na procjenjivanje izvedenih dokaza na što nije ovlašten jer u skladu s odredbom čl. 8. ZPP samo je sud ovlašten utvrditi koje će činjenice uzeti kao dokazane na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Upravo je tako prvostupanjski sud postupio jer je izvedene dokaze prosudio po slobodnom uvjerenju, opravdavši svoje uvjerenje uvjerljivim i logičnim zaključcima, koje uvjerenje ima pravnu i činjeničnu utemeljenost. Naime, tuženik žalbenim navodima iznosi vlastitu ocjenu dokaza koja se suprotstavlja ocjeni prvostupanjskog suda. Međutim, ta ocjena prema stajalištu ovog suda, nema podlogu u rezultatu dokaznog postupka, te ne može dovesti u sumnju pravilnost i potpunost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu.
17. Slijedom iznesenog, osiguranica tuženika je svojom vožnjom prekršila odredbu čl. 58. st. 1. ZSPC prema kojoj u približavanju raskrižju nije vozila s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima raskrižja ograničene preglednosti, a prekršena je i odredba čl. 51. st. 1. ZSPC jer brzinu kretanja nije prilagodila ograničenoj preglednosti raskrižja tako da svoje vozilo može zaustaviti na polovini puta preglednosti (4,5 metara) kako bi se s vozačem eventualno nailazećeg vozila mogla dogovoriti o načinu mimoilaženja, obzirom da je kolnik na koji je skretala preuzak za normalno mimoilaženje, te je upravo ovakva nepropisna vožnja osiguranice tuženika isključivi uzrok prometne nezgode. Kako prema utvrđenju sudskog vještaka vozilo tužiteljice u vrijeme nastanka sudara, još nije ušlo u raskrižje, to vozačica vozila tužiteljice nije prekršila odredbu čl. 57. st. 1. ZSPC kako to tvrdi žalitelj, a niti odredbu čl. 63. st. 4. i čl. 64. st. 1. ZSPC, jer se ista prema nalazu vještaka u trenutku sudara gotovo zaustavila prije ulaska u raskrižje.
18. Kako prema nalazu sudskog vještaka do prometne nezgode bi došlo i da se vozilo tužiteljice kretalo više desno, jer širina kolnika nije bila dovoljna za mimoilaženje vozila, to činjenica što se vozilo tužiteljice nije kretalo bliže desnom rubu kolnika, nije u uzročnoj vezi s nastankom prometne nezgode, pa su neosnovani svi žalbeni navodi u tom pravcu.
19. Kako je osiguranica tuženika odgovorna za štetu na vozilu tužiteljice a visina štete je utvrđena nalazom vještaka u utuženom iznosu, to je tuženik u obvezi istu platiti (čl. 1086. ZOO).
20. I odluka o troškovima postupka koju tuženik određeno niti ne pobija, pravilna je i zakonita kako po osnovu (čl. 154. st. 1. ZPP) tako i po visini (čl. 155. ZPP).
21. Obzirom na izneseno temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno je kao pod toč. I. izreke ove presude.
22. Budući tuženik sa žalbom nije uspio odlučeno je kao pod toč. II. izreke ove presude.
U Zagrebu 9. rujna 2025.
Predsjednica vijeća:
Sabina Dugonjić
