1                  Poslovni broj 2 Kž-279/2022-5.

              REPUBLIKA HRVATSKA                                                                                                 

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

                SLAVONSKI BROD

Poslovni broj 2 Kž-279/2022-5.

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mile Solde kao predsjednika vijeća, Slavena Vidmara kao suca izvjestitelja i Mirka Svirčevića kao članice vijeća, uz sudjelovanje Zrinke Žalac kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D,. N., zbog kaznenih djela iz članka 227. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. dalje KZ/11.), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci, protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj K-516/2019-47 od 15. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 7. rujna 2023.,

r i j e š i o    j e

Prihvaća se žalba Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci ukida se prvostupanjska presuda i predmet se upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Rijeci okrivljeni D. N. na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. dalje ZKP/08.) oslobođen je od optužbe da bi počinio kazneno protiv sigurnosti prometa -izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11.

2. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. ZKP/08. pali su na teret proračunskih sredstava ovog suda.  

3. Protiv prvostupanjske presude žali se Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje i odluku.

4. Odgovor na žalbu je podnio okrivljeni D. N. po branitelju A. B. s prijedlogom da se žalba Općinskog državnog odvjetništvo u Rijeci odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

5. Žalba Općinskog državnog odvjetništvo u Rijeci je osnovana.

6. Ispitujući presudu po službenoj dužnosti sukladno članku 476. stavka 1. ZKP/08. sud nije našao povreda odredaba kaznenog postupka ili da je na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon na koje povrede se pazi po službenoj dužnosti.

7. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci u žalbi tvrdi da iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka prometne struke S. H. proizlazi da je pri udaru vozila kojim je okrivljenik predmetne zgode upravljao brzina vozila iznosila oko 101 km/h, dok zbog nedostatka tragova nije bilo moguće utvrditi gdje je počela destabilizacija vozila i koja je brzina vozila bila prethodno. Tvrdi se da prvostupanjski sud neopravdano ne uvažava mišljenje prometnog vještaka koje kaže da je iz dostupne dokumentacije o popravku vozila razvidno da je vozilo imalo ispravan upravljački mehanizam zbog čega je zaključak vještaka da se tehničko stanje vozila ne može povezati s gubitkom stabilnosti i posljedično gubitkom kontrole nad vozilom i naletom na ogradu, te da se obzirom na vremenske uvjete i brzinu vozila pri naletu na ogradu, nesreća može povezati sa pojavom hidrodinamičkog vodolebdjenja koja je povezana s brzinom vozila i vozaču daje osjećaj gubitka upravljivosti preko upravljača kao da je isti otkazao.

8. Nadalje državno odvjetništvo u žalbi upire da je neprihvatljiv zaključak prvostupanjskog suda o ne mogućnosti utvrđenja ograničenja brzine u smislu da je s jedne strane, po izlasku iz tunela Čardak ograničenje brzine od 110 km/h, da je u zapisnik o očevidu upisano ograničenje brzine od 80 km/h što je učinio svjedok P. M. a da je isti svjedok na raspravi iskazivao drugačije, i da je prvostupanjski sud propustio otkloniti proturječnosti iskaza svjedoka P. M. i sadržaja zapisnika o očevidu, te da pritom uopće nije cijenio kao dokaz dopis H. a. d.o.o. o ograničenju brzine, koje je paušalno ocijenio nejasnim i proturječnim.

9. U pravu je državno odvjetništvo da je preuranjen i za sada pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da nije dokazano kod okrivljenika objektivnih i subjektivnih obilježja kaznenog djela iz članka 227. stavak 1. i 2. KZ/11, jer da ne postoji ni zatvoreni krug indicija koji bi doveo do zaključka da bi okrivljenik kao sudionik u cestovnom prometu kršio propise o sigurnosti prometa na način da bi njegova vožnja kritične zgode bila iz nehaja nepropisna, a što bi bilo u izravnoj uzročnoj vezi s nastalom posljedicom nastanka prometne nesreće u kojoj je oštećenik kao suputnik na zadnjem sjedalu tog vozila zadobio teške tjelesne ozljede, jer da se nije moglo sa sigurnošću utvrditi koje je ograničenje brzine kritične zgode bilo na snazi. Okrivljenik se činjenično tereti da je postupio protivno članku 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17-dalje u tekstu: ZSPC), na način "…olako držeći da time neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u cestovnom prometu, da nije prilagodio brzinu kretanja vozila atmosferskim prilikama i stanju ceste, odnosno mokrom kolniku uslijed padalina." U konkretnom slučaju okrivljenik se, u smislu članka 51. stavak 1. ZSPC-a tereti za neprilagođenu brzinu, a ne tereti se da bi nedopuštena brzina bila uzrokom prometne nesreće. U tom smjeru prvostupanjski sud treba donijeti zaključak je li uzrok prometne nesreće okrivljenikova neprilagođena brzina i postoji li krivnja okrivljenika u odnosu na neprilagođenu brzinu, ili je uzrok prometne nesreće kvar na automobilu koji se ne bi mogao pripisati u krivnju okrivljenika. Za dodati je da prometni vještak o navedenom daje jasno stručno mišljenje da se nesreća može povezati sa pojavom hidrodinamičkog vodolebdjenja (tzv. akvaplanunga) koja je povezana s brzinom vozila koja vozaču daje osjećaj gubitka upravljivosti preko upravljača kao da je isti otkazao, a da prvostupanjski sud olako i nekritički prelazi preko stručnog mišljenja vještaka. U tom smislu za utvrđenje konkretnog kaznenog djela, nije odlučna činjenica je li okrivljenik vozio nedopuštenom brzinom ili nije, nego je odlučno je li vozio neprilagođenom brzinom ili nije. Pitanje, je li okrivljenik vozio nedopuštenom brzinom može biti bitno jedino u kontekstu odluke o kaznenoj sankciji koje pitanje je za sada bespredmetno dok se ne utvrdi je li okrivljenik počinio kazneno djelo ili nije.

9.1. Zbog navedenog činjenično stanje je i pogrešno utvrđeno u smislu da se ne može utvrditi koji je razlog gubitka kontrole okrivljenika nad upravljačem, te posljedično je i nepotpuno utvrđeno u smislu je li okrivljenik vozio neprilagođenom brzinom konkretnim i predvidim okolnostima ili nije pa ako je, je li neprilagođena brzina uzrokom prometne nesreće ili nije. U tom smislu, za sada, posve je ne prihvatljiv i pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da ne nalazi da bi postojao zatvoreni krug indicija koji bi doveo do zaključka da bi okrivljenik kao sudionik u cestovnom prometu kršio propise o sigurnosti prometa na način da bi njegova vožnja kritične zgode bila iz nehaja nepropisna, a što bi bilo u izravnoj uzročnoj vezi s nastalom posljedicom nastanka prometne nesreće. Takav zaključan je u suprotnosti s navodom prometnog vještaka da je sporno vozilo dva mjeseca nakon prometne nesreće pregledano po procjenitelju šteta, s taksativno opisanim oštećenjima, te je isto tri mjeseca kasnije popravljeno u ovlaštenom servisu za vozila Ford, i da ne postoji mogućnost zaključivanja o postojanju određenih nedostataka upravljačkog mehanizma i ovjesa vozila, a koji bi govorili u prilog tome da bi prije nesreće postojao bio tehnički nedostatak na vozilu, te da temeljem samog policijskog očevida nije moguće zaključivati o stanju ispravnosti navedenog osobnog vozila neposredno prije nesreće.

10. Kako je drugostupanjski sud utvrdio da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje postupio je po članku 483. stavak 1. ZKP/08. te je prihvatio žalbu Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci, ovim rješenjem ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet uputio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. 

11. U članku 487. stavak 4. ZKP/08. propisano je da kad se prvostupanjska presuda ukida zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, u obrazloženju treba navesti ocjenu svih žalbenih navoda i dati uputu prvostupanjskom sudu u odnosu na pravno odlučne činjenice koje treba raspraviti u ponovljenom postupku.

12. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud treba provesti sve već izvedene dokaze, ponovno ispitati prometnog vještaka za njegovo mišljenje o uzroku prometne nesreće (pojava hidrodinamičkog vodolebdjenja ili kvar upravljačkog mehanizma), sve dokaze pojedinačno pažljivo ocijeniti i dovesti ih u međusobnu vezu, posebice imajući u vidu da treba utvrditi je li okrivljenik kao vozač prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju cestama, atmosferskim prilikom obzirom da je padala kiša tako da vozilo može zastaviti pred svakom zaprekom koju može predvidjeti, i je li ako utvrdi neprilagođenu brzinu ista razlogom gubitka kontrole nad upravljačem s posljedicom prometne nesreće sva kako je ukazano ovim rješenjem. Sve navedeno sud će utvrditi i valjano obrazložiti u novoj presudi.

Slavonski Brod, 7. rujna 2023.

                                                                                                                                  Predsjednik vijeća

                                                                                                                            Mile Soldo, v.r.