Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

P-546/2022-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Osijeku, po sucu Marku Šimuniću, u pravnoj stvari tužitelja KB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Petru Ćubeli, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Solium d.o.o., Osijek, Lastovska 64, OIB: 92590810053, zastupani po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Stanić & Zrno j.t.d. u Osijeku, radi isplate, izvan ročišta, 9. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužba tužitelja KB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ovom postupku povučena.

II. Utvrđuje se da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu navodeći kako su tužitelj i tuženik 30.11.2018. zaključili Sporazum kojim su određene međusobna prava i obveze vezano za poslovnu suradnju između stranaka, a koja se tiče djelatnosti kojom se bavi tuženik. Tužitelj je između ostalog sudjelovao na pripremi dokumentacije koja se odnosi na ispunjavanje uvjeta iz natječaja, odabira materijala i tehničkih detalja, primjenjujući svoja znanja i bogato iskustvo na poslovima energetske obnove zgrada na projektu Kockica. Tužitelj je tako izradio i cjelokupnu projektno tehničku dokumentaciju, te svoja specijalna znanja i iskustvo kao konzultant ustupio tuženiku. Navedeno je konstatirano i u Sporazumu koji je zaključen između stranaka 30.11.2018. Tuženik je dobio posao energetske obnove objekta Ministarstva prometa i veza (tzv. Kockica), isti je odradio i naplatio u cijelosti. Tužitelj je izvršio svoje obveze po Sporazumu opisanom pod točkom II. tužbe, te mu je tuženik dužan platiti naknadu za učinjeni rad i pružene usluge. Visina naknade određena je na način da tužitelju pripada 50% od dobiti koju tuženik ostvari na navedenom projektu (energetska obnova zgrade Kockica). Tužitelj je u više navrata, kako usmeno, tako i pisano, tražio od tuženika da se napravi obračun prihoda i rashoda, te na taj način konačno odredi iznos naknade koji pripada tužitelju. Unatoč tome, tuženik je odbijao pristupiti izradi obračuna naknade koja pripada tužitelju. Tužitelj smatra kako je tuženik na poslu koji je odrađen u smislu energetske obnove objekta Ministarstva prometa i veza (tzv. Kockica) ostvario dobit od barem 8.000.000,00 kuna, pa tužitelj zbog toga potražuje plaćanje iznosa od 4.000.000,00 kuna koje mu pripadaju temeljem Sporazuma opisanog pod točkom II. ove tužbe.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti osporavajući i osnov i visinu. Predmetni posao je u cijelosti bio transparentan i proveden sukladno pozitivnim propisima, odluku o odabiru je donijelo nezavisno tijelo koje je uzelo u obzir sve parametre svih pristiglih ponuda, te je potpuno nejasno kakve je radnje tužitelj mogao poduzeti da osigura dobivanje posla tuženiku, a sve iz razloga navedenih u odgovoru na tužbu. Tužitelj svoje potraživanje u cijelosti temelji na Sporazumu od 30. studenog 2018., pri tome ne dostavljajući bilo kakav drugi dokaz o eventualno izvršenim svojim uslugama. Uzimajući u obzir sve navedene tvrdnje u odgovoru na tužbu, dolazi do zaključka kako se radi o elementima ugovora o djelu, ugovora o posredovanju i ugovora o savjetovanju (konzaltingu), iz čega nedvojbeno proizlazi kako postoji nesklad između volje i njezina očitovanja. Naime, uzimajući u obzir radnje koje je navodno obavio tužitelj i „naknadu“ (tako ju definira tužitelj), dolazi do zaključka kako se radi o nekom drugom pravnom poslu, odnosno kako se radi o prividnom pravnom poslu, čija posljedica je da ugovor ne proizvodi pravne učinke, odnosno da je ništetan. Punomoćnik tuženika ističe da je predmetni pravni posao ništetan i po drugoj osnovi. Naime, da je tužitelj i sudjelovao na pripremi dokumentacije, pa čak i da je izradio projektno tehničku dokumentaciju, ne može cijeniti svoju obvezu u iznosu od 50 % dobiti kako navodi u Sporazumu. Naime, svi navedeni poslovi koje je tužitelj navodno obavio ne mogu biti ekvivalent vrijednosti 4.000.000,00 kuna. Napominje kako je jedno od osnovnih načela obveznih odnosa načelo jednake vrijednosti činidaba, a u predmetnoj situaciji isto je u cijelosti narušeno. Dakle, osim što pravni posao ne proizvodi pravne učinke jer je ništetan iz razloga što se radi o simuliranom pravnom poslu, isti je ništetan i iz razloga što se u predmetnoj situaciji radi o očitom nerazmjeru međusobnih činidbi. Nadalje, punomoćnik tuženika ističe kako je predmetni dokument koje tužitelj naziva Sporazum ništetan i iz razloga iz članka 270. Zakona o obveznim odnosima, obzirom da se radi o neodređenoj ili neodredivoj činidbi. Naknada za konzultanta nije određena, niti se može odrediti osobito ako se uzme u obzir termin 50% od dobiti obzirom da nije definirano što je dobit (bruto dobit, operativna dobit, dobit prije oporezivanja, način izračuna dobiti, jednostupanjski račun, višestupanjski račun). Tuženik dolazi do zaključka kako je činidba tuženika u cijelosti neodređena, shodno čemu se i pravni posao ima smatrati ništetnim. Punomoćnik tuženika osporava i radnje koje tužitelj tvrdi da je obavio obzirom ničime ne dokazuje da je iste i poduzeo. Mišljenja je da se samo nabrajanje poslova koje treba provesti u pripremi ponude za javnu nabavu ne može kvalificirati kao stvarno sudjelovanje bez dokazivanja koje je radove tužitelj uistinu i odradio. Priprema dokumentacije, sastavljanje ponuda i kalkulacije obavljene su u od strane radnika tuženika, obzirom da se radilo o otvorenom postupku javne nabave. U konačnici tuženik ističe kako tužitelj predmetnu činidbu, odnosno naknadu potražuje u svojstvu konzultanta, iako je potpuno nejasno da li isti uopće može obavljati poslove konzultanta, kao i koje je točno konzultantske usluge ponudio, obzirom da iste nisu definirane. Napominje kako tužitelj ničime nije dokazao kakvo je savjetovanje uistinu i odradio. Unatoč navedenom, smatra da se konzultantska naknada ne može odrediti u postotku od vrijednosti ugovorenog posla, već se ista određuje unaprijed po satu ili danu rada odnosno na mjesečnoj bazi. U prilog navedenoj tvrdnji ide i cjenik Udruge konzultantskih društava u graditeljstvu u kojem su navedene bazne preporučene cijene koje uopće ne predviđaju ugovaranje postotka, osobito postotka koji je neodređen. Punomoćnik tužitelja opreza radi osporava i tijek zakonskih zateznih kamata obzirom da je potpuno nejasno i ničime obrazloženo zašto bi eventualna obveza tuženika dospjela 1. siječnja 2021. Slijedom navedenog, tuženik predlaže sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan, te obvezati tužitelja da tuženiku naknadi troškove postupka.

3. Svojim zajedničkim podneskom od 26. studenog 2024. tužitelj je izvijestio ovaj sud kako povlači tužbu u ovom predmetu, te da se tuženik ne protivi povlačenju tužbe. Stranke su navele kako svatko snosi svoje troškove ovog postupka.

4. Člankom 193. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.-dalje u tekstu: ZPP) propisano je kako se tužba može povući i kasnije sve do zaključenja glavne rasprave, ako tuženik na to pristane, dok je člankom 193. stavkom 9. ZPP-a propisano da se takva tužba smatra kao da nije ni bila podnesena i može se ponovno podnijeti.

5. Kako su stranke predložile da svaka stranka snosi svoje troškove postupka, odlučeno je kao u točci II. izreke ovog rješenja.

6. Slijedom navedenog, valjalo je stoga donijeti odluku kao u izreci ovog rješenja.

Osijek, 9. rujna 2025.

Sudac

Marko Šimunić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana, po primitku istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika