Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-520/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Irene Kvaternik kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Vere Šinogl, u kaznenom predmetu protiv 1. optuženog OK i dr., zbog kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavak 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi 1. optuženog OK, podnesene protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-914/2024 od 14. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 9. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba 1. optuženog OK kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-914/2024 od 14. svibnja 2025., odbijen je prijedlog da se iz spisa kao nezakonite dokaze izdvoje zapisnici o ispitivanju svjedokinje PK (list 56-58 spisa) i svjedoka NK (list 59-60 spisa).

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio 1. optuženi OK po branitelju Eugenu Duku, odvjetniku iz Kutine, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu odlučivanje.

3. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP-a predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

4. Žalba 1. optuženog OK nije osnovana.

5. Prvenstveno treba naglasiti da iako u pobijanom rješenju okrivljenik žalbom upire na sve zakonske osnove, žalbom obrazlaže samo bitnu povredu kaznenog postupka koju vidi u činjenici što izreka prvostupanjskog rješenja ne sadrži zakonsku osnovu odbijanja izdvajanja zapisnika o ispitivanju navedenih svjedoka kao nezakonitih dokaza.

5.1. Suprotno navedenom i protivno stavu okrivljenika, prvostupanjski je sud odbivši prijedlog za izdvajanje navedenih zapisnika o ispitivanju svjedoka kao nezakonitih dokaza, navevši ujedno ne samo imena navedenih svjedoka već i brojeve stranica spisa na kojima se zapisnici o njihovim ispitivanjima nalaze, jasno i nedvosmisleno odredio o kojim se svjedočkim iskazima radi, dok je obrazlažući svoje razloge detaljno i razumljivo iznio svoje razloge za navedenu odluku. Dakle, protivno istaknutim žalbenim prigovorima, iako je prvostupanjski sud propustio navesti zakonsku odredbu temeljem koje je odbio prijedlog okrivljenika za izdvajanje iz spisa kao nezakonitih dokaza navedenih u izreci pobijanog rješenja, isti je taksativno nabrojio o kojim se dokazima radi a potom je u obrazloženju pobijanog rješenja za svaki od navedenih dokaza naveo jasne, dostatne i valjane razloge zbog kojih je donio odluku o odbijanju prijedloga pa pobijano rješenje sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i nije ostvarena povreda iz članka 468. stavak 1. točka 11.

ZKP na koju ukazuje žalitelj.

5.2. U odnosu pak na istaknutu odluku Ustavnog suda na koju se poziva okrivljenik u svojoj žalbi na prvostupanjsko rješenje, treba naglasiti da se predmetna odluka Ustavnog suda (U-III-2562/12) odnosi na pitanje osnove za istražni zatvor (i njegovo produljenje) i sa tim u svezi činjenicom da istražni sudac, kao i vijeće Županijskog suda u Zagrebu (rješavajući o podnositeljevoj žalbi), nisu u rješenjima kojima se određuje pritvor jasno i nedvosmisleno odrediti pravnu osnovu za donošenje tih rješenja, a što podrazumijeva i označavanje i navođenje mjerodavnog propisa navođenjem njegova imena kao i broja „Narodnih novina“ u kojima je objavljen. Međutim, i u ovom slučaju (kao i u onom na koje se poziva sam okrivljenik) ne navođenje članka koji predstavlja osnovu za izdvajanje određenih dokaza u izreci samog rješenja, nije od takvog značaja da bi se to isto rješenje moglo smatrati arbitrarnim, niti sam izostanak numeracije zakonske odredbe izreku tog istog prvostupanjskog rješenja - čini nerazumljivom ili nezakonitom.

6. U odnosu na žalbeni navod da okrivljenik nije bio obaviješten o provođenju predmetnih dokaznih radnji, odnosno o vremenu i mjestu ispitivanja svjedoka, koji zapisnici o provedenim ispitivanjima je i bilo predloženo, treba istaknuti slijedeće. Okolnost da okrivljenik (okrivljenici i/ili njihovi branitelji) nije bio obaviješten o mjestu i vremenu ispitivanja svjedoka ne ukazuje na postupanje suprotno članku 29. Ustava Republike Hrvatske kako to okolnosno u žalbi navodi optuženik, odnosno povredu članka 6. stavka 3. točke d) Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Naime, prethodni postupak (istražni dio postupka), sukladno važećim zakonskim odredbama, vodi se na zahtjev državnog odvjetnika i isti ima za cilj prikupljanje dokaza radi utvrđivanja osnovane sumnje da je osoba počinila kazneno djelo, o čemu će se tek u postupku pred sudom, raspraviti uz neposredno, kontradiktorno i konfrontirano izvođenje dokaza. Upravo zbog navedenog se i pitanje povrede prava na obranu zbog (ne)poštivanja prava na ispitivanje svjedoka optužbe, u smislu članka 29. Ustava i članka 6. stavka 1. točka 3. d) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, zbog kojeg bi nastupila povreda pravičnosti postupka ili „jednakosti oružja“, kako to svojim žalbenim navodima postavlja okrivljenik, može biti ispitano i utvrđeno u odnosu na cjelokupni postupak. Predmetno je izraženo u brojnim odlukama Vrhovnog suda pa tako između ostalog i u predmetu Kž-us 168/15-4 pa se na navedeno upućuje žalitelja. Osim toga uvidom u zapisnike o ispitivanju svjedoka, poimence navedenim u izreci prvostupanjskog rješenja, utvrđeno je da su prilikom ispitivanja predmetnih svjedoka poštovana sva ona zakonom propisana procesna prava, stoga navedeni iskazi nisu pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka, dok o provođenju takve dokazne radnje državni odvjetnik, odnosno istražitelj nije dužan obavijestiti okrivljenika ili njegovog branitelja, (osim ako se radi o situaciji kakvu ima u vidu odredba čl. 234. st. 3. ZKP-a, odnosno ako se ne provodi dokazno ročište u smislu čl. 235. ZKP-a), stoga je ispravna odluka prvostupanjskog suda da predmetni zapisnici o ispitivanju svjedoka nisu nezakoniti u smislu članka 10. ZKP-a. Uslijed navedenog i taj je žalbeni navod valjalo odbiti kao neosnovan.

7. Budući da u prvostupanjskom rješenju nisu pronađene povrede na koje ukazuje žalitelj, kao niti one na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti trebalo je odlučiti kao u izreci, na temelju odredbe članak 494. stavak 3. točka 2. ZKP-a i žalbu optuženika odbiti kao neosnovanu.

U Zagrebu 9. rujna 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Gordana Mihela Grahovac