Poslovni broj: 16 Gž-90/2023-2

1

Poslovni broj: 16 Gž-90/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Županijski sud u Zadru, po sucu Eugenu Škunci, u pravnoj stvari predlagateljice V. M. iz D., …, OIB: …, zastupane po punomoćnici N. S., odvjetnici iz D., …, protiv predloženice Z. S. iz D., …, OIB: …, zastupane po punomoćnici V. K., odvjetnici iz D., …, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, povodom žalbe predloženice izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj R1-259/2018 od 17. studenoga 2022., dana 7. rujna 2023.  

r i j e š i o    j e

I. Odbija se žalba predloženice Z. S. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj R1-259/2018 od 17. studenoga 2022.

II. Odbija se zahtjev predlagateljice V. M. za naknadu troška odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

              1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I. Razvrgava se suvlasnička zajednica posebnog dijela nekretnine čest. zgr. 1376 zk. ul. …k.o. D., suvlasnički dio s neodređenim omjerom – etažno vlasništvo E2, u naravi stan na trećem katu koji se sastoji od dvije sobe, dnevnog boravka, kupaonice i ulaza, površine 52,80 m2 te pripadajuće ostave u stubišnom podestu uz stan, na strani od stubišta, uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine prodajom na javnoj dražbi, te podjelom dobivenog novca razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilna dioba), i to predlagateljici 1/3 dijela, a protustranci 2/3 dijela.

II. Dužna je protustranka u roku od 8 dana naknaditi predlagateljici razmjerni dio troškova ovog postupka u iznosu od 4.000,00. "

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila predloženica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba postupka. Navodi da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati i nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama. Sud prvog stupnja u svojoj odluci uzima u obzir samo prvi nalaz i mišljenje vještaka A. M. potpuno zanemarujući činjenicu da je u postupku obavljeno i drugo vještačenje predmetne nekretnine po ovlaštenom vještaku H. S., koji u svom nalazu ističe da je u naravi predmetnu nekretninu moguće podijeliti na dvije funkcionalne jedince uz određena ulaganja. Takav način razvrgnuća svakako ima prednost pred civilnom diobom. Nadalje, navodi kako je sud bez ikakvog opravdanog razloga odbio provesti predložene dokaze saslušanja predloženice i svjedoka M. S. i M. R. S.. Predlaže da sud drugog stupnja uvaži žalbu, ukine pobijano rješenje i vrati predmet na ponovni postupak ili da preinači pobijanu odluku.

3. U odgovoru na žalbu predlagateljica ističe da niti jedan razlog naveden u žalbi nije utemeljen niti odgovara činjeničnom i stvarnom stanju predmeta diobe. Nalazima oba vještaka utvrđeno je da se predmetna nekretnina ne može podijeliti na dvije zasebne stambene cjeline. Dakle, predloženica koristi pravo na žalbu kako bi odugovlačila postupak i na taj način onemogućila predlagateljicu da ostvari svoje pravo na uživanje vlasništva. Predlaže odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje, a predloženicu obvezati na plaćanje troškova odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana. 

5. Predloženica se žali navodeći da je počinjena bitna povreda odredaba izvanparničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 - pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje ZPP), te je ovaj sud drugog stupnja utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio istu, obzirom da su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, te nema nedostataka zbog kojih se pobijano rješenje ne bi moglo ispitati, kao i da nisu počinjene niti bitne povrede odredaba izvanparničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje pazi po službenoj dužnosti, sukladno čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. ZPP, u vezi s pravnim pravilom iz paragrafa 21. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 45-175/1934 od 1. kolovoza 1934.) koji se primjenjuje na temelju čl. 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91).

6. Pobijanim rješenjem usvojen je prijedlog predlagateljice za razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnine i to posebnog dijela nekretnine čest.zgr. 1376 k.o. D., suvlasnički dio s neodređenim omjerom - etažno vlasništvo E2, u naravi stan na trećem katu na kojem je predlagateljica suvlasnica u 1/3 dijela, a predloženica u 2/3 dijela, civilnom diobom, na način da će se nekretnina prodati na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijelit između suvlasnika sukladno njihovim suvlasničkim omjerima.

7. Prvostupanjski sud usvajajući prijedlog predlagateljice za razvrgnućem suvlasništva predmetne nekretnine utvrđuje da između stranaka nisu sporni suvlasnički omjeri, a niti predmet diobe. Pravilno je utvrdio sud prvog stupnja kako nije osnovan prigovor predloženice da je povrijeđeno pravo na dom uzevši u obzir da su tijekom postupka vanparnične stranke učinile nespornim da sin predloženice u predmetnom stanu živi posljednje tri godine sa svojom obitelji, kao i da je predloženica vlasnica stana na M. površine 40-50 m2, slijedom čega je suprotno žalbenim navodima pravilno utvrdio sud prvog stupnja kako nema potrebe provoditi preostale dokaze predložene na okolnost prigovora prava na dom i to saslušanje svjedoka M. S. i M. R. S..

8. Odredbom čl. 50. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 148/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje ZV) propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Nadalje, st. 2. istog članka je određeno da ako nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st. 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Stavkom 4. ovog članka je propisano da ako dioba iz st. 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

9. Odredbom čl. 51. st. 1. ZV je propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

10. Činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, kao i njegovo stajalište u pogledu osnovanosti prijedloga predlagateljice u cijelosti prihvaća pravilnim i ovaj sud, a njihova pravilnost nije dovedena u sumnju niti žalbenim navodima predloženice.

11. Naime, iz provedenih očevida i to očevidom lica mjesta u prisutnosti vještaka građevinske struke A. M. utvrđeno je da se predmetni stan nalazi na adresi …, D., da se sastoji od predulaza, dvije spavaće sobe, kupaonice te kuhinje sa blagovaonicom, dok su stranke na ročištu suglasno izjavile da nije moguća geometrijska diobe predmetnog stana, te su predložili da vještak izračuna tržišnu vrijednost stana. Također iz iskaza vještaka građevinske struke H. S. proizlazi da nije moguća geometrijska dioba predmetne nekretnine bez ulaganja u istu.

12. Za istaknuti je da uspostava etažnog vlasništva, dakle formiranje posebnih dijelova iste suvlasničke nekretnine nije jedan od načina razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina na koji sud može provesti razvrgnuće, već se radi o sporazumu stranaka umjesto diobe kako to jasno proizlazi iz odredbe čl. 53. ZV, koji pored toga mora bit moguć i dopušten. Prednje znači da etažiranje nikako nije istovjetno geometrijskoj diobi, jer geometrijska dioba znači takvu diobu koja se može provesti „povlačenjem" crte na katastarskom planu tako da se od jedne zemljišne čestice stvaraju nove koje kao takove tada u cijelosti pripadaju pojedinom dotadašnjem suvlasniku. Prema tome geometrijska dioba stana koji se nalazi u višestambenoj zgradi u kojoj isti predstavlja samo jedan posebni dio nekretnine koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine na kojem je uspostavljeno, apsolutno je nemoguća, jer kako je rečeno geometrijskom se diobom dobivaju dvije potpuno zasebne nekretnine, a ne dvije zasebne uporabne cjeline na istoj i dalje suvlasničkoj nekretnini, već bi se taj posebni dio nekretnine - stan (etaža) eventualno u koliko je u istom moguće dobiti dvije samostalne uporabne cjeline mogao između suvlasnika koji su suvlasnici na tom posebnom djelu (kao što su to stranke u ovom postupku) razvrgnuti jedino uspostavom etažnog vlasništva, a ovakav način razvrgnuća ne provodi sud već suvlasnici suglasno.

13. Obzirom da između stranaka unatoč dosta pokušaja nije došlo do sporazuma oko načina razvrgnuća suvlasničke zajednice, dok su stranke jedino suglasne oko činjenice da predmetni stan nije podoban za geometrijsku diobu, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da jedinu mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice predstavlja civilna dioba sukladno odredbi čl. 50. st. 4. ZV, odnosno jedina mogućnost diobe predmetnog stana je da se stan proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli između vanparničnih stranaka razmjerno suvlasničkim dijelovima.

14. Iz tih razloga žalba predloženice je na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP odbijena kao neosnovana i potvrđeno je pobijano rješenje.

15.               Što se tiče zahtjeva predlagateljice za naknadu troška odgovora na žalbu za istaknuti je da navedeni trošak nije bio nužno potreban za predmetni postupak. Stoga se odbija kao neosnovan zahtjev predlagateljice za naknadu navedenog troška.

U Zadru, 7. rujna 2023.

                                                                                                         Sudac

                                                                                                  Eugen Škunca, v.r.