REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-104/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dario Partl, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Danijelu Papku, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 8. srpnja 2025., u prisutnosti tužiteljice osobno, zamjenice punomoćnice tužiteljice IN, odvjetničke vježbenice i punomoćnice tuženika NN, diplomirane pravnice, Su- 987/24, 8. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku, CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.465,00 EUR, zajedno sa zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od 13. prosinca 2023. god. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, a od 30.prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te iznos od 414,83 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8. rujna 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u dijelu za iznos od 908,21 euro, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama te za iznos zakonske zatezne kamate koja na iznos od 414,83 eura teče od 13. prosinca 2023. do 7. rujna 2025.

III. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 da tužiteljici TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 1.840,00 eura, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8. rujna 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je 27.06.2023. godine, za vrijeme radnog vremena, na radnom mjestu kod poslodavca, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, u Zagrebu, Vinogradska cesta 29, zadobila ozljedu na radu kada je, penjući se stepenicama, pala i zadobila prijelom lijevog ručnog zgloba. U trenutku nastanka štetnog događaja tužiteljica je nosila propisanu radnu obuću u kojoj je prethodno čistila i prala kuhinju te se nakon završenog radnog zadatka kretala uobičajenim putem stepenicama radi izvršavanja sljedećeg radnog zadatka. Obzirom je poslodavac tužiteljice u vrijeme štetnog događaja kod tuženika imao sklopljenu policu osiguranja odgovornosti u slučaju ozljede na radu, tužiteljica potražuje naknadu štete izravno od tuženika kao osiguratelja. Tužiteljica je u predmetnom štetnom događaju zadobila teške tjelesne ozljede, zbog kojih joj je pružena liječnička pomoć. Zbog zadobivenih ozljeda tužiteljica je trpjela fizičke bolove i strah, došlo je do smanjenja opće životne i radne sposobnosti, zbog čega trpi duševne boli, te joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Obzirom na navedeno, tužiteljica potražuje od tuženika naknadu štete za povredu prava osobnosti iz čl. 19. ZOO-a, i to za povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje, te potražuje pravičnu novčanu naknadu sukladno čl. 1100. st. 2. ZOO-a, vodeći računa o jačini i trajanju fizičkih bolova i straha te smanjenju životne aktivnosti. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, tužiteljica potražuje za pretrpljene fizičke bolove iznos od 1.300,00 EUR, za pretrpljeni strah iznos od 800,00 EUR, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 1.200,00 EUR, za tuđu pomoć i njegu iznos od 488,04 EUR (tužiteljica potražuje 3,32 eura za 1 sat tuđe pomoći i njege). Tužiteljica potražuje ukupnu naknadu štete od 3.788,04 eura, a na navedeni iznos potražuje zakonske zatezne kamate koje teku od 13.12.2023., odnosno jedan dan nakon podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, vezano za naknadu štete iz predmetnog štetnog događaja, a odštetni zahtjev je podnesen 12.12.2023.

2. Tužiteljica napominje da je podnijela odštetni zahtjev, koji je tuženik zaprimio 12.12.2023., ali se na isti tuženik očitovao 10.01.2024. obaviješću o neosnovanom odštetnom zahtjevu, odnosno odštetni zahtjev je tuženik otklonio kao neosnovan u mirnom postupku.

3. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, obzirom je poslodavac tužiteljice imao kod tuženika na dan štetnog događaja zaključenu policu osiguranja od odgovornosti prema djelatnicima broj 078700093954, za period od 01.08.2022. do 01.08.2023. Međutim, tuženik ukazuje da iz činjeničnog supstrata tužbe uopće nije razvidan uzrok niti mehanizam ozljeđivanja tužiteljice, koji bi upućivao na odgovornost poslodavca, odnosno, osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja u smislu mjerodavnog čl. 111. Zakona o radu. Naime, u konkretnom slučaju nije vidljivo u čemu bi se sastojao propust poslodavca prilikom organizacije radnog procesa, a koji je uzročno-posljedično doveo do ozljeđivanja tužiteljice prilikom obavljanja radnog zadatka. Štoviše, iz samog sadržaja popunjene tiskanice „ozljeda na radu“ proizlazi da ne postoji utvrđeni uzrok ozljeđivanja koji bi ukazivao na određenu manjkavost, propust u organizaciji procesa rada od strane poslodavca, a koji je doveo do ozljeđivanja tužiteljice. Ne postoje niti svjedoci predmetnog štetnog događaja. Slijedom navedenog, s obzirom na ukazanu nedorečenost činjeničnog supstrata tužbe vezanog za samo ozljeđivanje tužiteljice kao i nedostatnost relevantnih dokaza, tuženik osporava odgovornost poslodavca, odnosno, tuženika kao osiguravatelja za ozljeđivanje tužiteljice u predmetnom štetnom događaju od 27.06.2023. Nadalje, tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva za utužene kvalifikatorne okolnosti neimovinske štete i imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege. Tuženik smatra, s obzirom na vrstu i težinu ozljede, kao i priležeću medicinsku dokumentaciju, da u konkretnom slučaju ne postoji težina povrede prava osobnosti koja bi prema okolnostima slučaja opravdala dosuđenje utuženog iznosa odštete, sukladno mjerodavnom čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima. Tuženik osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da se tužiteljica u cijelosti odbije s tužbom i tužbenim zahtjevom.

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: prijavu ozljede na radu (str. 5-8 spisa), pisanu izjavu tužiteljice (str. 9 spisa), policu osiguranja (str. 10-11 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 12-20 spisa), odštetni zahtjev (str. 21-22 spisa), obavijest o neosnovanom odštetnom zahtjevu (str. 25-26 spisa), uvjete za osiguranje od izvanugovorne odgovornosti (str. 33-37 spisa), zdravstveni karton tužiteljice (str. 53- 96 spisa), proveo je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. Božidaru Šebečiću (str. 48-50 spisa), te saslušanjem svjedoka PN (str. 113-114 spisa) i tužiteljice (str. 115-116 spisa).

5. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija tuženika, odnosno činjenica da je na dan 27.06.2023. poslodavac tužiteljice Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice u Zagrebu imao s tuženikom sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti prema djelatnicima broj 078700093954, sporan je nastanak štetnoga događaja, odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda koje je tužiteljica zadobila, te visina tužbenog zahtjeva.

8. Vezano za nastanak štetnog događaja i dinamiku nastanka štetnog događaja sud je proveo dokaze saslušanjem svjedoka PN i tužiteljice te uvidom u prijavu ozljede na radu, kao i pisanu izjavu tužiteljice.

9.

U prijavi o ozljedi na radu navodi se da se tužiteljica 27.06.2023. ozlijedila u Klinici za pedijatriju između 16 i 17 sati, da je ozlijedila nadlanicu i dlan. Nadalje se navodi da je prilikom penjanja stepenicama Klinike za pedijatriju, pala i ozlijedila lijevu ruku. Kao uzrok ozljede navodi se nepredvidivi uzrok, prirodni događaj ili ljudska radnja koji se nisu mogli spriječiti, izbjeći ni otkloniti (primjerice, potres, poplava, udar groma, nemiri, ratno stanje).

10. Svjedok PN je iskazala da poznaje tužiteljicu. Ista radi kao spremačica i svjedok joj je neposredno nadređena u KBC Sestre milosrdnice, ali nije vidjela štetni događaj. Tužiteljica je radila kad se ozlijedila u poslijepodnevnoj smjeni, a svjedok je tada bila kod kuće i nije radila, ali ju je tužiteljica kao nadređenu djelatnicu tijekom te smjene nazvala, što je bila dužna, i rekla joj da je pala na poslu, da ide na hitnu službu i da joj treba osigurati zamjenu. Svjedok je morala je koordinirati preuzimanje njezinog posla. To je i učinila i osigurala zamjenu za tužiteljicu. Drugi dan je saznala da je tužiteljica imala lom ruke i potpisala je ozljedu na radu. Prema pričanju tužiteljica je pala na stubama, a je li u tom trenutku čistila, prala, ili nosila smeće, to svjedok ne zna i ne zna jesu li stube bile skliske, inače nisu, ali jesu kad se peru. Rad na stubama na kojima je pala ulazi u djelokrug njezinog posla. Tužiteljica je morala imati protukliznu obuću koja joj je bila osigurana i morala ju je nositi.

11. Tužiteljica je iskazala da radi kao pomoćni radnik i njezin je posao i spremanje prostorija. Tog dana, 23.06.2023., najprije je pospremila kuhinju, a potom, kad je krenula na 5. kat, gdje se u jednoj prostoriji nalaze ključevi fizikalne terapije koja se nalazi na 4. katu, dok se penjala iz kuhinje u prizemlju na 5. kat po stubama, između 4. i 5. kata zapela je za jednu stubu i pala na lijevu ruku i ozlijedila je. Imala je na sebi propisanu obuću, odnosno papuče koje joj je osigurao poslodavac. Nije se poskliznula te zgode, nego je zapela za stubu. Radi se o klasičnim stubama koje nisu bile posebno visoke, i prije se puno puta penjala po njima. Nije ništa nosila u rukama. Stube imaju i ogradu, a za nju se pridržava kad se spušta niz stube. Stube su široke. Nije bilo oštećenja na stubama. Nakon pada odmah joj je počela otjecati ruka i najprije se javila kolegici ĐN, a onda i šefici gđi. PN, koja je bila kod kuće. Isti dan se javila liječniku i otvorila je bolovanje zbog zadobivene ozljede. Puno puta prije štetnog događaja kretala se po tim stubama, osvjetljenje je bilo dobro, nije bilo mračno. Nema saznanja je li prije nje netko pao na tim stubama. Prije pada je prala kuhinju i ne zna jesu li joj papuče bile mokre u trenutku pada. Njezin pad nije vidio nitko, odnosno nije bilo nikoga na stubama.

12. U pisanoj izjavi od 03.08.2023. tužiteljica je u bitnom navela isto što je navela i u svom iskazu pred sudom.

13. Na temelju dokaza provedenih u ovom postupku, saslušanjem svjedoka PN te tužiteljice te uvidom u prijavu o ozljedi na radu i pisanu izjavu tužiteljice, nedvojbeno je utvrđeno da je tužiteljica 27.06.2023. zadobila ozljedu na radu tijekom obavljanja svojih redovnih poslova i radnih zadataka, a ozljeda se dogodila na mjestu koje je mjesto rada tužiteljice (stube Klinike za pedijatriju), a tužiteljica se tim stubama penjala kritične zgode iz prizemlja, gdje je pospremala kuhinju, kako bi na petom katu uzela ključeve za prostoriju fizikalne terapije, kako bi pristupila čišćenju te prostorije.

14. Iz iskaza tužiteljice nedvojbeno je utvrđeno da na stubama nije bilo nikakvog oštećenja, da su iste dovoljno široke, da nisu visoke, da je osvjetljenje bilo dobro te je nadalje iz njezinog iskaza utvrđeno da se njezino ozljeđivanje, odnosno pad na stubama, nije dogodio zato što su bile skliske, odnosno stube te zgode nisu bile skliske, već je do ozljeđivanja tužiteljice došlo zato što je zapela za stubu.

15. Sud iskaze svjedokinje PN i tužiteljice ocjenjuje kao životne i uvjerljive jer se poklapaju u bitnim činjenicama, prije svega u tome da se tužiteljica ozlijedila na radu 27.06.2023., budući je svjedokinja PN potvrdila da ju je tužiteljica tog dana nazvala, obavijestila je da se ozlijedila te da joj je potrebno osigurati zamjenu, a svjedokinja PN, kao nadređena djelatnica je i osigurala zamjenu tužiteljici, budući nakon štetnog događaja tužiteljica više nije mogla raditi. Nadalje je utvrđeno da je tužiteljica doživjela nezgodu na radu tijekom obavljanja svojih redovnih poslova i radnih zadataka, odnosno ista je imala zadaću spremati prostorije.

16. Vezano za sam nastanak štetnog događaja, odnosno pad tužiteljice i uzrok tom padu, valja navesti da nije bilo svjedoka tog događaja, pa je sud iz iskaza tužiteljice utvrdio uzrok njezina pada, a, kako je navedeno, uzrok pada tužiteljice nisu bile skliske stube, već kretanje tužiteljice po istima, budući je tužiteljica zapela za jednu stubu, nakon čega je došlo do njezinog pada i ozljeđivanja.

17. Poslodavac odgovara radniku za štetu pretrpljenu na radu ili u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti. Dakle, poslodavac odgovara na temelju same činjenice da je radniku nastupila šteta na radu ili u svezi s radom, a može se osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta nastupila kao posljedica više sile, radnje treće osobe ili kao posljedice krivnje radnika. Poslodavac se djelomično može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je radnik djelomično doprinio nastanku štetnog događaja. Kako je u konkretnom slučaju iz iskaza tužiteljice utvrđeno da su stube na kojima je pala bile uredne, da nije bilo mračno, da nisu bile skliske, niti oštećene, već da je zapela za jednu stubu, pri čemu je tužiteljica u svom iskazu također navela da se puno puta prije štetnog događaja već penjala po tim stubama, dakle, bile su joj poznate te stube, sud smatra da je u konkretnom slučaju doprinijela nastanku štetnog događaja, odnosno da se nije kretala dovoljno oprezno, stoga doprinos tužiteljice nastanku štetnog događaja ocjenjuje sa 15%, pri čemu nisu utvrđeni drugi razlozi na temelju kojih bi odgovornost tužiteljice bila veća. Naime, tužiteljica se kretala stubama na uobičajen način, ništa nije nosila u rukama i imala je na sebi obuću koju joj je propisao i osigurao poslodavac, što je utvrđeno iz iskaza tužiteljice.

18. Utvrđeno je da se tužiteljica obratila tuženiku radi naknade štete u mirnom postupku s odštetnim zahtjevom 12.12.2023., a tuženik je na isti odgovorio obaviješću od 10.01.2024. o neosnovanom odštetnom zahtjevu, odnosno utvrđeno je da tuženik tužiteljici u mirnom postupku nije ništa isplatio na ime naknade štete iz predmetnog štetnog događaja.

19. Poradi utvrđivanja visine štete koju je tužiteljica pretrpjela u štetnom događaju te uzročno posljedične veze između štetnog događaja te ozljeda koje proizlaze iz medicinske dokumentacije sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću.

20. Vještak je u nalazu i mišljenju od 8. siječnja 2025. naveo da je tužiteljica TN, rođena 1970., dana 27.06.2023. godine stradala na radnom mjestu. Pala je na stepenicama. Zadobila je prijelom palčane kosti u lijevom ručnom zglobu. Prijelom je liječen imobilizacijom ručnog zgloba kroz 5 tjedna. Provela je fizikalnu terapiju. Zbog zadobivene ozljede kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužiteljice, po završetku liječenja kod tužiteljice su zaostali povremeni bolovi u lijevom ručnom zglobu, kretnje u ručnom zglobu su terminalno ograničene, minimalno bolne. Otežano obavlja poslove koji zahtijevaju podizanje i nošenje većeg tereta lijevom rukom. Mišićna snaga lijeve šake je umjereno oslabljena. Navedene trajne posljedice uzrok su smanjenja životne aktivnosti od 5% uslijed čega trpi i odgovarajuće duševne boli. Tužiteljica je zbog zadobivene ozljede i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jačeg intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta 8 dana i manjeg intenziteta 8 tjedna kumulativno Zaostali kronični bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Tužiteljica je trpjela primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpjela je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 5 dana, manjeg intenziteta 4 tjedna kumulativno. Tuđa pomoć joj je bila potrebna u opsegu 3 sata dnevno 5 tjedna (imobilizacija ruke), u opsegu 2 sata dnevno 3 tjedna za pomoć kod održavanja osobne higijene u prvoj fazi liječenja, za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl. Liječenje tužiteljice je završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 07.11.2023. godine.

21. Sud ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka kao stručan i objektivan. Vještak je odgovorio na zadatak vještačenja na temelju spisu priležeće medicinske dokumentacije koju je podrobno analizirao, izvršio je uvid u zdravstveni karton tužiteljice, a stranke nisu iznosile prigovore na nalaz i mišljenje.

22. Iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda koje je tužiteljica u istom pretrpjela, odnosno da je zbog pada zadobila prijelom palčane kosti u lijevom ručnom zglobu. Napominje se da je iz nalaza i mišljenja razvidno da je vještak izvršio uvid u presliku zdravstvenog kartona tužiteljice.

23. Imajući u vidu gore navedeno, sud je utvrdio pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti, i to temeljem članka 1100., stavak 1. i 2. ZOO-a, cijeneći težinu povrede i okolnosti slučaja, kao i pravičnu novčanu naknadu za imovinsku štetu temeljem članka. 1095., stavak 1. ZOO-a, a sve u svezi s člankom 223. ZPP-a.

24. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke bolove, cijeneći u vještvu utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova i lokalitet povrede (ruka), kao i njezin karakter, sud smatra da za ovaj vid štete tužiteljici pripada pravična novčana naknada u iznosu 1.300,00 eura, cijeneći to primjerenim iznosom.

25. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljeni strah, cijeneći u vještvu utvrđen intenzitet i trajanje straha, sud smatra da za ovaj vid štete tužiteljici pripada pravična novčana naknada u iznosu od 800,00 eura, cijeneći to primjerenim iznosom 26. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, sud je cijenio po vještaku utvrđeni postotak smanjenja životne aktivnosti tužiteljice kao posljedice predmetnog ozljeđivanja (5%), kao i dob tužiteljice (rođena 1970. godine), dakle uzevši u obzir činjenicu da se radi o osobi srednje životne dobi koja će još dugo u svakodnevnom životu i radu osjećati posljedice zadobivene ozljede, sud smatra da za ovaj vid štete tužiteljici pripada pravična novčana naknada od 800,00 eur, cijeneći to primjerenim iznosom (tužiteljica prema navedenom kriteriju potražuje iznos od 1.200,00 eur).

27. Slijedom navedenog na ime pravične novčane naknade neimovinske štete tužiteljici pripada iznos od 2.900,00 eur, a navedeni iznos naknade štete valja umanjiti za utvrđeni doprinos tužiteljice nastanku štetnog događaja od 15%, što iznosi 2.465,00 eur.

28. Odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući je tužiteljica završila s liječenjem, kako proizlazi iz nalaza i mišljenja, 07.11.2023., a odštetni zahtjev je podnesen 12.12.2023. (prileži spisu na str. 21-22), to ima pravo na zakonsku zateznu kamatu od 13.12.2023., odnosno osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na iznos od 2.465,00 eura od 13.12.2023. do isplate.

29. Glede naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu napominje se da iz nalaza i mišljenja proizlazi da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna ukupno 147 sati, pri čemu tužiteljica navodi da potražuje 3,32 eura za sat pomoć i njege. Sud smatra da iznos od 3,32 eura predstavlja primjereni iznos za jedan sat pomoći i njege, a to pomnoženo sa 147 sati iznosi 488,04 eura. Navedeni iznos valja umanjiti za doprinos tužiteljice nastanku štetnog događaja od 15%, slijedom čega joj pripada naknada imovinske štete od 414,83 eura.

30. Vezano za zakonske zatezne kamate koje teku na naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu valja navesti da je iznos ove štete utvrđen po dovršetku ovog parničnog postupka, po provedenom medicinskom vještačenju, stoga tužiteljica ima pravo na zakonske zatezne kamate na imovinsku štetu za tzđu pomoć i njegu od presuđenja do isplate, odnosno od 08.09.2025. do isplate te je stoga odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos od 414,83 eur od podnošenja odštetnog zahtjeva 13.12.2023. do 07.09.2025.

31. Slijedom svega naprijed navedenog, tužiteljica je odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva na ime naknade štete (imovinske i neimovinske) za iznos od 908,21 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom te za tijek zakonske zatezne kamate na iznos od 414,83 eura od 13.12.2023. do 07.09.2025.

32. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO-a do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15), a od 1.1.2023. do isplate na Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (NN 156/22), a teče od svakog 16. -og u mjesecu na razliku plaće za prethodni mjesec, izuzev zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

33. Vezano za parnični trošak, tužiteljici, zastupanoj po punomoćniku odvjetniku, isti je priznat na temelju odredbe čl 154. i 155 st 1 ZPP-a, a u svezi s čl 164 st. 1. istog Zakona, prema zadnje istaknutoj vrijednosti predmeta spora, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužiteljica je uspjela 100% u pogledu dokazivanja osnovanosti svog potraživanja, a u pogledu visine uspjela je u omjeru od 76%, što u zbroju iznosi 176%, a što podijeljeno s dva iznosi 88%. Tužiteljica je uspjela s tužbenim zahtjevom s 88% a tuženik je uspio sa 12%. Tužiteljici je priznato: za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova OT (tbr. 32), za sastav tužbe 100 bodova OT (tbr. 7/1), podnesak od 30.07.2024. kojim se očitovala na odgovor na tužbu, 100 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 11.11.2024. 100 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 29.01.2025. kojim se očitovala na nalaz i mišljenje vještaka 100 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 09.06.2025. 100 bodova OT (tbr. 9/1), ročište 08.07.2025. 100 bodova OT (tbr. 9/1), što ukupno iznosi 700 bodova OT, što obračunato s paušalom od 2,00 eura za jedan bod iznosi 1.500,00 eur, što sukladno omjeru uspjeha tužiteljice u ovoj pravnoj stvari od 88% iznosi 1.232,00 eura, a uz PDV od 25% iznosi 1.540,00 eur. Nadalje, tužiteljici je priznat trošak koji se odnosi na plaćeni predujam za medicinsko vještačenje od ukupno 300,00 eura, budući je provedba ovog dokaza bila neophodna za ishod parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužiteljici iznosi 1.840,00 eur.

34. Tužiteljici u parnični trošak nisu priznati podnesci s nadnevcima 20.12.2024. (u navedenom podnesku odustala je od dokaznog prijedloga da se sasluša kao svjedok PN, no ista je naknadno po prijedlogu stranke saslušana) te 19.03.2025. (kojim je punomoćnik obavijestio sud da neće pristupiti na ročište 09.06.2025., uz prijedlog da se isto održi u njegovoj izočnosti) jer nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka. Nadalje, nije priznat trošak za pristup na ročište za objavu presude, budući za tužiteljicu nitko nije pristupio na isto.

35. Tužiteljici je na dosuđeni parnični trošak priznata i kamata temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a koja teče od presuđenja do isplate temeljem čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 93/14 i 73/17) po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (" Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18).

36. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 8. rujna 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženiku